Najnovije Vesti
Nova mladost za veteranku EPS
Domaće kompanije dobijaju podršku za CBAM izveštavanje
Norman Foster: Nuklearna energija ključna za „električnu revoluciju“
Počela izgradnja 400-kilovoltne trafostanice Bajina Bašta
Potpisan ugovor za izradu dela projektno-tehničke dokumentacije za RHE Đerdap 3
Evropa obezbeđuje dovoljno avio-goriva, ali manji aerodromi ostaju ranjivi
Španija ne želi da kupuje ruski LNG uprkos ugovorima svojih kompanija
MOL završio građevinske radove na postrojenju AV-3 u Dunavskoj rafineriji
Velika ulaganja u energetski sektor Srbije do 2035. godine
Nova toplana na EXPO lokaciji ulazi u probni rad
Novi solarni projekat u Novom Miloševu vredan 89 miliona dinara
Norveška odbija moratorijum EU na Arktiku: „Mi odlučujemo o svojim resursima“

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Uz učešće predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, Elektroprivrede Srbije AD, AERS-a, Srbijagasa, Elektrodistribucije Srbije, Beogradskih elektrana, Udruže,nja toplane Srbije, Srbijašuma, proizvođača peleta i stručnjaka iz ovih oblasti pokušaćemo da damo odgovore na pitanja:
• Da li je Srbija spremna za nastupajuću grejnu sezonu?
• Koji energent je najjeftiniji?
• Spremnost elektroenergetskog sistema za povećano opterećenje tokom grejne sezone.
• Uvođenje naplate po utrošku toplotne energije – Izazovi i mogućnosti
• Razlozi koji utiču na velike razlike u cenama ogrevnog drveta, uglja i peleta u različitim delovima Srbije?
• Na putu dekarbonizacije sistema daljinskog grejanja – da li je korišćenje alternativnih izvora energije moguće i u kom obimu?
• Kako povećanje energetske efikasnosti objekata utiče na smanjenje potrošnje energenata a time i računa?
• Uloga lokalnih samouprava u funkcionisanju sistema daljinskog grejanja u Srbiji.

Cena energije ponovo ispostavlja račun Evropi
Ne mislim da evropsku energetsku tranziciju treba zaustaviti. Mislim da je treba vratiti inženjerima. Prvo odrediti koliko energije treba, kada je treba, odakle dolazi kada nema vetra i Sunca, koliko rezerve sistem mora da ima, kakva mreža je potrebna i koliko sve zajedno košta. Tek tada određivati rokove. Obrnut redosled je već dovoljno koštao evropsku industriju. A berza će, kao i obično, taj račun videti nešto ranije od zvanične statistike.

How the Great Ones Do It (2): The Anatomy of the Generation Mix by US and European States
The electrical energy production mix of a sovereign nation in Europe, or a federal state in the US, is never, nor must it ever be, a wishlist of beautiful political desires and administrative decrees issued in the sterile offices of a centralized bureaucracy. In its engineering essence, it is a direct and inexorable function of two key parameters: the geographical availability of resources and the macroeconomic architecture of the economy, set upon a geopolitically wise foundation.

Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa po državama SAD i Evrope
Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne države u SAD, nikada nije, niti sme biti, spisak lepih političkih želja i administrativnih dekreta donetih u sterilnim kancelarijama centralizovane birokratije. On je, u svojoj inženjerskoj suštini, direktna i neumoljiva funkcija dva ključna parametra: geografske raspoloživosti resursa i makroekonomske arhitekture privrede uz geopolitički mudro postavljen temelj.

Cena struje u Mađarskoj eksplodirala na 5.279 evra zbog pogrešne prognoze vremena
Ekstreman skok cene električne energije pokazao je koliko pogrešna vremenska prognoza može da poremeti tržište kada se očekivana solarna proizvodnja ne ostvari. Noviji meteorološki podaci već su ukazivali na gustu oblačnost, ali je starija prognoza predviđala sunčano vreme, što je moglo dovesti do manjka od 400 MW i troška od gotovo dva miliona evra za solarni portfolio od 1 GW.

Klima između prirodnih ciklusa i ljudskog faktora: šta zaista zagreva planetu
Klimatske promene nisu počele industrijskom revolucijom, niti se klima ikada nalazila u stanju potpune ravnoteže. Zemlja je prolazila kroz periode zagrevanja i hlađenja mnogo pre nego što je čovek počeo masovno da sagoreva ugalj, naftu i gas. Ali, iz te činjenice ne sledi zaključak da današnje zagrevanje nema veze sa čovekom. Upravo suprotno. Prirodni mehanizmi objašnjavaju veliki deo klimatske istorije planete, ali nisu dovoljni da objasne brzinu i intenzitet promene koju beležimo od početka industrijske ere.

How the Great Ones Do It (1): The Triumph of Geographical-Resource Pragmatism and Sovereignty over Ideological Uniformity
This is the first in a series of articles under the title „How the Great Ones Do It,“ in which I will attempt—through the analysis of various regulatory and techno-economic approaches to the planning and execution of the national production mix, as well as approaches to power system engineering in general—to highlight their advantages and disadvantages, and to point out the direction toward which the European, and concurrently the Serbian, power system should strive. By taking the single best element from each of these two examples—the US and the EU—we have ultimately arrived at the best possible answer for Europe, and for every individual nation on the continent, on how and where to go next in the future.

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom
Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije
Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena
Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija
Od 21. do 25. septembar 2026. Na Kopaoniku će biti održano 15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija koji organizuje Srpski nacionalni komitet CIRED Srbija uz podršku međunarodne konferencije za elektrodistribuciju CIRED. Očekuje se učešće više od 800 inženjera iz Srbije i regiona, biće prezentovano više od 90 naučno-stručnih radova, a učšće je već najavilo više od 50 kompanija. Generalni pokrovitelj Savetovanja je Elektrodistribucija Srbije a pokrovitelji su Elektroprivreda Srbije, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS i Elektromreža Srbije.

Dunav presušio – demagogija teče
Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Oksfam: Velike naftne kompanije udvostručuju zaradu – treba da plate porez na profit
Nova analiza akademskih podataka koju je sproveo Oksfam, objavljena u časopisu Nature, pokazuje da su emisije BP, Ševrona, EksonMobila, Šela i TotalEnerdžisa bile dovoljne da izazovu jedan od četiri toplotna talasa prijavljena širom sveta između 2000. i 2023. godine. Oksfam procenjuje da bi porez na profit najvećih korporacija fosilnih goriva mogao da prikupi do 400 milijardi dolara globalno u prvoj godini, dovoljno da pokrije godišnje troškove prilagođavanja klimatskim promenama na globalnom jugu. Dodatni porez na višak profita svih korporacija mogao bi da generiše do 681 milijardu dolara globalno.

Klasične hidroelektrane mogu postati reverzibilne
Ako se pored postojećih hidroeletrane (koja nije reverzibilna) naknadno dograde pumpe koje će da vraćaju deo vode (koja je protekla kroz turbine) u gornje akumulaciono jezero, možemo klasičnu hidroelektranu da pretvorimo u delimično reverzibilnu hidroelektranu. Tako bi se sa manje novca i za kraće vreme postigne isti efekat reverzibilnosti kao i efekat koji treba da donese RHE Đerdap 3. Dogradnja delimične reverzibilnosti na postojeće klasične hidroelektrane predstavljalo bi daleko bolje tehničko rešenje od investiranja u baterije i baterijske sisteme.

Srbija i Rumunija počinju realizaciju projekta RHE Đerdap 3
Potpisan je Memorandum o razumevanju između Srbije i Rumunije o izgradnji RHE Đerdap 3. Već završene preliminarne studije i analize. Srbija ove godine izradu dokumentacije a zajednička radna grupa formirana sa rumunskom stranom obezbeđuje redovnu razmenu informacija i tehničkih podataka značajnih za realizaciju projekta. Projekat RHE Đerdap 3 razvija se u skladu sa Sporazumom o strateškoj saradnji u oblasti energetike između Srbije i SAD.

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara
Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Kako je Kina izgradila energetski sistem koji je svetu sada potreban
Kineska 25-godišnja težnja ka domaćoj elektrifikaciji imala je nenamerni efekat davanja veće otpornosti na posledice zatvaranja Ormuskog moreuza. Kineske politike su dokazale da je smanjenje emisija moguće. Ali šire pitanje je kako druge nacije mogu da odgovore na ovo. Ovo je bila tema Godišnji sastanak novih šampiona Annual Meeting of the New Champions Svetskog ekonomskog foruma, poznatom i kao Letnji Davos, u Kini od 23. do 25. juna, piše Kajzer Kuo, autor Svetski ekonomski forum i voditelj podkasta Sinica.

Ukidanje uredbe o cenama goriva čeka kraj rata na Bliskom istoku
Vlasnici malih pumpi i UNKS smatraju da je došlo vreme da se ovo ograničenje, posle pet godina, ukine i da se cene slobodno formiraju kao odnos ponude i tražnje. Poznavaoci globalnog naftnog tržišta ukazuju da produženje uredbe ima smisla jer na globalnom tržištu nedostaje nafta i da je uprkos pojeftinjenju još moguće poskupljenjea sirove nafte.

Da li nam je potrebna izgradnja RHE Đerdap 3?
Potrebna nam je izgradnja RHE Đerdap 3 i to najkasnije do 2040. godine! Ne sme se planirati izgradnja više kapaciteta iz neupravljivih vetro i solarnih elektrana na uštrb baznih kapaciteta, jer bi to ugrozilo stabilno i pouzdano funkcionisanje našeg EES, odnosno dovodilo do čestih parcijalnih ili totalnih raspada i opšteg smanjenja sigurnosti sistema. Za funkcionisanje EES potreban je dodatni kapacitet u RHE instalisane snage od oko 1.040 MW i energetske zapremine od oko 555 GWh.

Šta se dešava sa VE Kostolac?
Pola godine po puštanju u rad 20 vetrogeneratora VE Kostolac je prestalo sa radom saznaje Energija Balkana. Postavlja se pitanje da li je u pitanju problem sa tehnologijom i opremom, koju je primenila komanija Siemens Gamesa, koja je za EPS kao investitora izgradila ovaj vetropark na iscrpljenom rudarskom odlagalištu.
Investitorski VS centralno vođeni razvoj elektroenergetskog sektora
Elektroenergetski sektor jedne zemlje nikada ne sme biti prepusten stihijiskim zakonima tržišta i isključivo investitorskim kalkulacijama. Ideja o tržištu koje „sve samo reguliše” opasna je iluzija u sektoru od koga zavisi nacionalna bezbednost. Elektroenergetski sistem nije poligon za finansijske eksperimente, već kičma suvereniteta jedne države. Odricanje od pune državne kontrole nad energetskim resursima i planiranjem u korist nepredvidivih investicionih ciklusa vodi pravo u energetsku zavisnost. Da bismo osigurali stabilnost za svaku kuću i privredu u Srbiji, moramo se osloniti na domaću stručnu misao i snažne nacionalne institucije, koje jedine mogu garantovati sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Vertikalni gasni koridor – politički antiruski projekat
„Postoji samo jedan način da se izbegne kritika – ne radi ništa, ne govori ništa i ne budi ništa”, citira Dimitar Šterev iz Bugarske gasna asocijacija – Skladištenje i transport gasa Aristotela u svojoj analizi “Vertikalni gasni koridor –pruža li nove mogućnosti za jugoistočnu i centralnu Evropu ili ne i po kojoj ceni?”. Autor zaključuje da ukoliko Bugarska obnovi isporuke jeftinog gasa iz Ruske Federacije, izgradnja Vertikalnog gasnog koridora, kao i sprovođenje drugih sličnih projekata za uvoz, potrošnju i/ili tranzit tečnog prirodnog gasa (kao što je potpisani Sporazum sa državnom turskom naftnom i gasnom kompanijom BOTAŠ) postaju besmisleni i nepotrebni.

EPS nastavlja uspešno poslovanje
EPS u prvom kvartalu ostvario dobit od 15,1 milijarde dinara. Kreditni dug EPS je smanjio za skoro četvrtinu, odnosno za 43,3 milijarde dinara. Ulaganja u novu rudarsku opremu u prvom tromesečju dostigla su 4,3 milijarde dinara – 37 % više od plana. Sve ovo pokazuje da EPS nastavlja četvrtu godinu uspešnog poslovanja. Uprkos suši, proizvodnja električne energije bila je stabilna, navedeno je u izveštaju o poslovanju u prvom kvartalu 2026. godine, koji je usvojila Skupština EPS AD.
Usvojen izveštaj za prvi kvartal 2026. godine.
Popularno
Popular posts:
Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od… Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora.…
Kako to rade veliki (1): Trijumf… Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to…
Popular posts:
Klima između prirodnih ciklusa i ljudskog faktora:… Klimatske promene nisu počele industrijskom revolucijom, niti se klima ikada…
Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa… Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne…
Popular posts:
Zapadni Balkan u energetskoj tranziciji Nauka i inovacije važni su za pametnu energetsku tranziciju. Energetska…
Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije Zelena varijanta vodonika – kao nosilac i skladište energije –…

Počela izgradnja 400-kilovoltne trafostanice Bajina Bašta
Investicija vredna 113,5 miliona evra obuhvata izgradnju novog 400-kilovoltnog postrojenja u Bajinoj Bašti

Novi solarni projekat u Novom Miloševu vredan 89 miliona dinara
U Novom Miloševu kod Novog Bečeja počinje izgradnja solarne elektrane Arhar 1, koju

ERS pred još jednom teškom energetskom godinom
sayetak
Nepovoljna hidrologija i problemi u termoenergetskom sektoru dodatno opterećuju Elektroprivredu Republike Srpske,

Hrvatska pooštrava nadzor nad upravljanjem otpadom
Hrvatska uvodi stroži nadzor nad prevozom i odlaganjem otpada, uključujući obavezni GPS za
Najčitanije
Kako ćemo se grejati naredne zime? Uz učešće predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, Elektroprivrede Srbije AD,…
Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa… Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne…
Cena energije ponovo ispostavlja račun Evropi Ne mislim da evropsku energetsku tranziciju treba zaustaviti. Mislim da…
Najava Konferencije:
Kako sprovesti održivu tranziciju u elektroenergetskom sektoru Zapadnog Balkana?
Energetika

Nova mladost za veteranku EPS
Uskoro počinje revitalizacija HE Bistrica na Limu. Posle 65 godina rada podmlađenoj HE radni vek će biti produžen za minimum tri decenije. Procene su da bi godišnja proizvodnja električne energije sa dosadašnjih 330 GWh mogla da dostigne i 350 GWh. Očekuje se da radovi na revitalizaciji budu završeni za maksimum četiri godine od početka radova.

Norman Foster: Nuklearna energija ključna za „električnu revoluciju“




Španija ne želi da kupuje ruski LNG uprkos ugovorima svojih kompanija
Ekonomija

Nafta pojeftinila, tržište prati oporavak isporuka
Tržište nafte i dalje je pod uticajem očekivanja o normalizaciji isporuka iz Saudijske Arabije, dok geopolitička situacija na Bliskom istoku predstavlja rizik za globalno snabdevanje. Trgovci će pratiti razvoj diplomatskih odnosa i stanje pomorskog transporta, jer bi novi poremećaji mogli ponovo da pojačaju pritisak na rast cena.
Prijavite se na newsletter!
NEDELJNI PREGLED VESTI
Moj stav

Cena energije ponovo ispostavlja račun Evropi
Ne mislim da evropsku energetsku tranziciju treba zaustaviti. Mislim da je treba vratiti inženjerima. Prvo odrediti koliko energije treba, kada je treba, odakle dolazi kada nema vetra i Sunca, koliko rezerve sistem mora da ima, kakva mreža je potrebna i koliko sve zajedno košta. Tek tada određivati rokove. Obrnut redosled je već dovoljno koštao evropsku industriju. A berza će, kao i obično, taj račun videti nešto ranije od zvanične statistike.
Ekologija

Domaće kompanije dobijaju podršku za CBAM izveštavanje
Kompanijama u Srbiji biće dostupna dodatna podrška u pripremi za zahteve CBAM regulative. Saradnja na promociji IntCO₂ softverskog rešenja ima za cilj da proizvođačima čelika i aluminijuma olakša monitoring, obračun i izveštavanje o emisijama. Prvi stručni skup, posvećen uspostavljanju verifikabilnog sistema za CBAM izveštavanje, biće održan 29. septembra u Kragujevcu.

Proširenje deponije pepela na PK Ćirikovac
Proširenjem deponije pepela na PK Ćirikovac za 37,7 hektara obezbeđuje se novi kapacitet od 8,12 miliona kubnih metara, dovoljan za odlaganje oko 1,3 miliona tona pepela godišnje u narednih pet godina. Radovi uključuju pripremu terena, izgradnju nasipa i postavljanje geomembrane, dok se kroz stalni nadzor, kontrolu voda i sistem povratne vode nastoji obezbediti siguran rad i zaštita životne sredine.

Hrvatska pooštrava nadzor nad upravljanjem otpadom
Hrvatska uvodi stroži nadzor nad prevozom i odlaganjem otpada, uključujući obavezni GPS za vozila i video-nadzor lokacija na kojima se upravlja otpadom. Izmenama zakona predviđaju se i veća finansijska odgovornost za nezakonito postupanje, efikasnije uklanjanje divljih deponija i stroži uslovi za izdavanje dozvola.

Rumunija širi kapacitete za reciklažu solarnih panela
Nova fabrika u Seiniju biće drugo postrojenje u Rumuniji namenjeno reciklaži fotonaponskih panela. Kapacitet od jedne tone na sat omogućiće izdvajanje vrednih materijala poput stakla, aluminijuma i silicijuma, koji mogu biti iskorišćeni u daljim proizvodnim procesima.

Energana u Prahovu pretvara industrijski otpad u energiju
Energana na otpad u Prahovu predstavlja primer povezivanja upravljanja nereciklabilnim otpadom sa proizvodnjom energije. Postrojenje će godišnje moći da obradi do 100.000 tona otpada i proizvede toplotnu energiju za potrebe industrijskih procesa, uz primenu evropskih standarda zaštite životne sredine i doprinos energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji.

Sremska Mitrovica širi primarnu separaciju otpada: 10.500 plavih kanti
Uskoro će slika dvorišta u seoskim sredinama Sremske Mitrovice biti drugačija – uz standardne kontejnere, 10.500 domaćinstava dobiće i plave kante za odvajanje reciklabilnog otpada. Ovaj potez deo je šireg plana gradskog komunalnog preduzeća da sistem primarne separacije, koji već postoji u gradu, proširi na čitavu teritoriju i napravi značajan iskorak ka smanjenju otpada na deponijama.
Poljoprivreda

Ministarstvo: Pravo poljoprivrednika na povraćaj akcize na dizel nije umanjeno
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da pravo poljoprivrednika na povraćaj akcize za dizel nije smanjeno, već da se iznos refakcije automatski usklađuje sa visinom važeće akcize. Trenutni povraćaj iznosi 53,93 dinara po litru, a za ovu meru u budžetu za 2026. obezbeđeno je 11 milijardi dinara.
Rudarstvo
Saobraćaj

Evropa obezbeđuje dovoljno avio-goriva, ali manji aerodromi ostaju ranjivi
Evropsko tržište avio-goriva ulazi u nešto mirniji period, uz očekivane veće isporuke iz Azije i sezonski pad potražnje. Ipak, cene ostaju pod pritiskom zbog skuplje sirove nafte, visokih rafinerijskih marži i poremećenih tokova snabdevanja. Manji aerodromi ostaju najosetljiviji na eventualne nove poremećaje u lancu snabdevanja.

Cena goriva najbolja reklama za električna vozila?
Dizel je u Srbiji stigao do 236 dinara po litru. Dok Evropa ponovo strepi zbog cene nafte, a Srbija uz to prati sudbinu NIS-a, događa se nešto što proizvođačima električnih automobila godinama nije polazilo za rukom – vozači ponovo računaju koliko ih zaista košta svaki kilometar.

Donald Tramp menja priču – sada su kineski automobili dobrodošli?
automobili dobrodošli?
Kineski proizvođači automobila bi jednog dana mogli da dobiju priliku da svoje modele proizvode direktno u Sjedinjenim Američkim Državama. Predsednik Donald Tramp je jedanaestog dana septembra izjavio da bi bio saglasan sa dolaskom kineskih automobilskih kompanija „preko bare“ ukoliko bi tamo otvorile proizvodne pogone i zaposlile američke radnike.

Nova studija TUM-a preispituje EU pristup emisijama automobila
Analiza pokazuje da električni automobili u većini scenarija imaju znatno manje emisije CO₂ od vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, iako rezultat zavisi od načina proizvodnje, energetskog miksa i životnog veka vozila. Umesto povratka SUS motorima, autori ukazuju na potrebu da se unaprede proizvodnja baterija i materijala, reciklaža i korišćenje obnovljive energije kako bi se dodatno smanjio ukupni uticaj automobila na klimu.

H EXPRESS paketomati na benzinskim stanicama NIS-a
Sa 70 novih H Express paketomata na benzinskim stanicama NIS-a – na NIS Petrol I Gazprom benzinskim stanicama, uz već postojeću mrežu paketomata D Express-a i Pošte Srbije, onlajn kupovina postaje još fleksibilnija i jednostavnija.

Aerodrom Nikola Tesla u julu opslužio više od milion putnika
U julu je usluge Aerodroma Nikola Tesla koristilo ukupno 1.036.685 putnika. Na beogradskom aerodromu je ostvarebo 378 rekordnih letova u jednom danu – 31. jula. Belgrade Airport, deo mreže VINCI Airports letova u saradnji sa avio-kompanijama stalno proširuje ponudu letova, tako da je Beograd tokom ove letnje sezone povezan sa rekordnih 118 destinacija širom sveta, uključujući pet interkontinentalnih linija.
Život

Stambene zgrade u Hrvatskoj dobijaju mogućnost proizvodnje i deljenja struje
Promene zakona omogućiće i stanarima višestambenih zgrada da proizvode električnu energiju iz solarnih elektrana na krovovima i dele eventualne viškove. Građanima se istovremeno omogućava izbor između fiksnih i dinamičnih cena struje, dok se uvodi i zabrana isključivanja električne energije ugroženim kupcima.
IT

EPCG, CGES i CEDIS grade zajednički data centar u nikšićkoj Železari
Projekat bi, pored potreba kompanija koje upravljaju ključnom energetskom infrastrukturom, mogao da obuhvati i pružanje usluga drugim korisnicima, u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta i tržišnih potreba. Konačna vrednost investicije, kapacitet i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka studije izvodljivosti i izrade idejno-tehničkog rešenja.

Izraelska obaveštajna kompanija istražuje protivnike drugog bloka Krškog
Dokumenti koje je analizirao Haaretz ukazuju da je izraelska kompanija CyberGlobes prikupljala informacije o slovenačkim ekološkim aktivistima i organizacijama koje su se protivile projektu JEK 2 u Krškom. Kompanija je, prema navodima lista, slične aktivnosti sprovodila i u drugim zemljama, koristeći podatke sa društvenih mreža za identifikovanje pojedinaca na osnovu njihovih političkih stavova.

Bivši rudnik uglja napajaće Gugl solarnom energijom
Kompanija MN8 Energy gradi projekat vredan 350 miliona dolara u Zapadnoj Virdžiniji, koji će kombinovati 86 MW solarne energije sa litijumskim i baterijama na bazi cinka. Gugl će tokom 20 godina otkupljivati proizvedenu struju za napajanje svojih data centara, dok projekat istovremeno predstavlja novu namenu degradiranog rudarskog zemljišta.

Američki operator MISO traži kontrolu potrošnje data centara
MISO je predložio nova pravila za velike potrošače i data centre u SAD, uključujući detaljnije podatke o potrošnji, ugradnju fazorskih mernih jedinica i ograničenja naglih promena opterećenja. Cilj je omogućiti brže priključenje AI i cloud kapaciteta, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetske mreže i pravičnu raspodelu troškova.

Pametan Beograd između efikasnijeg grada i Velikog brata
Digitalne tehnologije mogu Beogradu doneti efikasniji saobraćaj, uštedu energije i vode, bolje komunalne usluge i veće učešće građana. Ipak, široka primena kamera, prepoznavanja lica i prikupljanja podataka otvara ozbiljna pitanja privatnosti i nadzora. Iskustva drugih gradova pokazuju da granica između korisne tehnologije i preterane kontrole zavisi od načina njenog upravljanja.

„Kum veštačke inteligencije“ kaže da VI vodi u maosvnu nezaposlenost
Masovna primena veštačke inteligencije mogla bi da promeni tržište rada mnogo dublje nego što se danas očekuje, pri čemu bi broj ugašenih radnih mesta mogao znatno da nadmaši broj novih poslova. Dok tehnološki lideri vide AI kao priliku za veću produktivnost i kraću radnu nedelju, stručnjaci upozoravaju da bi tranzicija mogla posebno teško pogoditi milione radnika i mlade koji tek ulaze na tržište rada.
Nauka
Video

OTPAD – BOGATSTVO KOJE BACAMO
Čovek je taj koji prirodu zagađuje otpadom. Okružuju nas deponije, koje često gore oslobađajući veoma štetne gasove i čestice koje zagađuju životnu sredinu. Nije svaki otpad smeće. U komunalnom otpadu, koji se, nažalost ne selektuje, ima i opasnog industrijskog ali i medicinskog otpada. Reciklaža je i dalje uglavnom parola, a ono što bi svi trebali da imamo na umu je da je bavljenje ekologijom preduslov da se ne bavimo lečenjiem obolelih – najčešće onkoloških pacijenata. O tome da je sve u prorodi zagađeno plasitokom odavno nije vest ali, konkretno se malo čini da se to promeni.
A zagađenje zbog neregulisane kanalizacije, urbanih otpadnih voda, fekalnih i voda sa stočnih farmi, tečnih ostataka koji nastaju u industrijskim postrojenjima ali i pri proizvodnji hrane prete ne samo rekama i jezerima već i podzemnim vodama.
Jednom rečju, otpad treba zbrinuti tako da ne zagađujemo prirodu, tim pre što je reč o bogatstvu kojim treba pametno gazdovati jer su prirodni resursi potrošni. A, nemamo pravo da potrošimo ili zagadimo ono što pripada budućim generacijama.
Konferencije

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Uz učešće predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, Elektroprivrede Srbije AD, AERS-a, Srbijagasa, Elektrodistribucije Srbije, Beogradskih elektrana, Udruže,nja toplane Srbije, Srbijašuma, proizvođača peleta i stručnjaka iz ovih oblasti pokušaćemo da damo odgovore na pitanja:
• Da li je Srbija spremna za nastupajuću grejnu sezonu?
• Koji energent je najjeftiniji?
• Spremnost elektroenergetskog sistema za povećano opterećenje tokom grejne sezone.
• Uvođenje naplate po utrošku toplotne energije – Izazovi i mogućnosti
• Razlozi koji utiču na velike razlike u cenama ogrevnog drveta, uglja i peleta u različitim delovima Srbije?
• Na putu dekarbonizacije sistema daljinskog grejanja – da li je korišćenje alternativnih izvora energije moguće i u kom obimu?
• Kako povećanje energetske efikasnosti objekata utiče na smanjenje potrošnje energenata a time i računa?
• Uloga lokalnih samouprava u funkcionisanju sistema daljinskog grejanja u Srbiji.






































