Najnovije Vesti
Efikasna realizacija projekata NIS-a u interesu države i građana
Za početak iz Bugarske će stizati 15 miliona kubnih metara gasa dnevno
IAEA nudi pomoć Japanu oko radioaktivne vode iz Fukušime
Gasprom pravi ruski Jutjub
Ledeni breg koji ide ka Južnoj Džordžiji se prepolovio
Najjeftiniju struju u EU plaćaju Bugari a gas Mađari
Brisel ukida finansiranje prekograničnih naftnih i gasnih projekata
Energetska zajednica za tranziciju čiste energije
Huawei dobija uslovno zeleno svetlo za 5G mrežu u Nemačkoj
Od 1. februara struja u Srbiji će poskupeti za 3,4%
Da 4G mreža stigne do svake kuće – za 5G još ima vremena
SAD još prete Severnom toku 2 – Balkanski tok završen

Energetski suverenizam kao fundamentalni stub nacionalne bezbednosti Republike Srbije
Energetska bezbednost jeste nacionalna bezbednost, a očuvanje sopstvene bazne proizvodnje i strateški iskorak ka nuklearnoj energiji predstavljaju jedini racionalan odgovor Srbije na savremene geopolitičke izazove i pritiske. Umesto prepuštanja elektroenergetskog sistema stihiji tržišta, administrativnim rokovima i medijski fabrikovanim „sintetičkim ekspertima“, domaći model energetske suverenosti zahteva čvrstu institucionalnu zaštitu, razvoj sopstvenih balansnih kapaciteta i oslonac na autentičnu domaću inženjersku struku.

Nema nestašice goriva na benzinskim pumpama u Srbiji
I pored toga što je zbog oštećenja cevovoda JANAF prestao sa transportom sirove nafte ka pančevačkoj rafineriji Srbiji ne preti nestašica naftnig derivata. Država je ranije izveštavala o tome da u rezervi ma goriva za najmanje tri meseca. „Benzinske stanice NIS-a su uredno snabdevene svim vrstama goriva. NIS kontinuirano prilagođava rad u Rafineriji nafte Pančevo u skladu sa informacijama koje dobija od svojih partnera“, kažu iz kompanije.

Alta banka, EPS, gasni aranžman i NIS ključne teme Studentske liste
Studentska lista zahteva istragu svih aktera uključenih u rad Alta banke, kao i precizno utvrđivanje odgovornosti Narodne banke Srbije i drugih državnih institucija za nadzor, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za medije Studentske liste. Kao ključne teme naveli su poslovanje Elektroprivrede Srbije i stanje u elektroenergetskom sektoru, buduće akcize na naftne derivate, sudbinu Naftne industriju Srbije i produženje gasnog aranžmana sa Rusijom, uz obezbeđivanje alternativnih pravaca snabdevanja.

Mađarska odustaje od ruskih nafte i gasa i nada se da će MOL ući u NIS
Mađarska će od jeseni 2027. prestati da uvozi ruski gas, MOL već traži alternativu ruskoj nafti i radi na pripremi svojih rafinerija za potencijalni uvoz sirove nafte koja nije ruska, preko hrvatskog naftovoda JANAF. U Budimpešti se nadaju da će akvizicija ruskih akcija u NIS biti završena do 11. decembra, a mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je u SAD, gde je sa sa američkim državnim sekretarom Markom Rubijom potpisala deklaraciju o energetici, da je uloga Mola u oblasti sirove nafte odlučujuća u regionu.

Srbiji ne prete restrikcije struje – da ubuduće ne uvozimo treba štedeti i graditi nove elektrane
I pored toga što temperature nisu pale ispod nule potrošnja struje u Srbiji raste – već je dostigla 103 miliona kWh dnevno. Sada, kada EPS sa kapacitetima izgrađenim pre 50 i više godina – uskraćen za kilovate iz dunavske vode – ne može da podmiri domaću potrošnju čujemo kritike zbog toga što se struja uvozi, da Srbiji preti raspad elektroenergetskog sistema i da nam predstoje restrikcije. Restrikcija neće biti jer, EPS nedostajuće količine može da uveze. Struje će biti, a da bi je bilo i u narednim godinama ne smemo je rasipati. Treba izgraditi nove kapacitete. Jer, da smo ranije izgradili RHE Bistrica i RHE Đerdap 3 verovatno bi EPS sada izvozio struju.

Od moratorijuma do nuklearne elektrane: postoji li pravna infrastruktura u Republici Srbiji?
Ukidanjem zabrane izgradnje nuklearnih elektrana krajem 2024. godine Republika Srbija je, posle više od tri decenije, ponovo otvorila mogućnost da nuklearna energija jednog dana postane deo njenog elektroenergetskog sistema. Od tada se u javnosti uglavnom raspravlja o tehnologiji, ceni, snazi nuklearnih blokova, izboru potencijalnog partnera, rokovima izgradnje ili pitanju nuklearnog otpada. Međutim, postoji i jedno prethodno pitanje: da li Srbija uopšte ima pravni okvir koji može da podrži nuklearni program, uključujući izgradnju i komercijalnu eksploataciju nuklearne elektrane?

Kako to rade veliki (4) – centralno planiranje kao uslov državne bezbednosti
Šta Srbija može da nauči od velikih sistema o državnoj kontroli energetskog miksa? Srbija mora da uspostavi čvrst mehanizam upravljanja razvojem proizvodnih kapaciteta, jer se elektroenergetski sistem ne može voditi parcijalno, već isključivo kroz centralno planiranje, tehničku proveru i strogu državnu kontrolu i odgovornost. Centralno planiranje postalo je uslov državne bezbednosti.

Sudbina NIS-a između OFAK-a i geopolitike
Iz NIS-a je OFAK-u poslat zahtev za produženje licence za rad posle 30. oktobra. Čekaju se i liecence Janafu i MOL-u. Ostaje pitanje da li će na buduće pregovore oko budućnosti NIS-a možda uticati i to što aktuelna vlast u Budimpešti najavljuje preispitivanje saradnje sa Rusijom u energetsko sektoru.

EMS kao čuvar energetske suverenosti i bezbednosti
Država koja ne kontroliše sopstvene izvore energije i ne upravlja suvereno svojim sistemom u velikoj meri ograničava mogućnost da samostalno upravlja i svojom budućnošću. Zato domaći operator sistema i domaće znanje moraju predstavljati snažan energetski bedem. Sve velike investicije u prenosnu infrastrukturu, međunarodne interkonekcije i digitalizaciju mreže gube smisao ako iza njih ne stoji ono najvrednije što EMS ima – naši ljudi i domaće znanje. Dokle god se odluke donose na osnovu zakonskih nadležnosti, inženjerskih argumenata i dubokih analiza, naš elektroenergetski sistem imaće čvrstu osnovu da ostane suveren, stabilan i siguran.

Koliki nuklearni blok može da prihvati Srbija?
U javnosti se već pominje izgradnja nuklearnih blokova u Srbiji od po 1.200 megavata. Pre izbora njihove snage potrebno je objasniti kako bi se proizvodnja uklopila u buduću potrošnju, kako bi sistem podneo ispad jednog bloka i šta bi mreža morala da obezbedi za siguran rad elektrane. Preporuke Međunarodne agencije za atomsku energiju pokazuju zašto se snaga blokova bira tek nakon takvih analiza.

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.

Uskoro polaganje prvih cevi gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija
Bliska saradnja na integraciji tržišta električne energije i gasa, veća fleksibilnost sistema i sigurnost snabdevanja, nastavak ulaganja u prenosne mreže i gasnu i naftnu infrastrukturu bile su ključne teme jučerašnjeg sastanka ministara energetike Srbije, Bugarske, Grčke i Severne Makedonije. Prve cevi za deonicu gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija na teritoriji Srbije su isporučene, a radovi na polaganju cevi uskoro će početi.

EPS, Srbijagas i SOKAR potpisali ugovor akcionara za razvoj gasne elektrane u Nišu
Potpisan je ugovor između EPS-a, Srbijagasa i SOKAR-a – akcionara o razvoju projekta izgradnje gasne elektrane sa kombinovanim ciklusom u Nišu, koji podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. U zajedničkom privrednom društvu 50 odsto vlasništva će pripasti srpskim kompanijama, a 50 odsto azerbejdžanskoj. Gasna elektrana kod Niša trebalo bi da bude izgrađena do 2030. godine.

Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks
Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika ne trpi teror uniformnosti. Srbija mora ostati verna sopstvenoj privrednoj strukturi. Uspešni i bezbedni sistemi ne funkcionišu na bazi stihijskih tržišnih kretanja i pasivne administracije. Naš komandni lanac upravljanja mora biti centralizovan, a razvoj miksa strogo kontrolisan kroz jasne državne kvote, tehnološke prioritete i obavezujuću preliminarnu državnu verifikaciju svakog novog projekta. Samo sa energetskom politikom koja je duboko suverena i verna sopstvenoj inženjerskoj fizici, Srbija može obezbediti dugoročnu nacionalnu bezbednost i održiv privredni razvoj.

Sa pametnim brojilima u sigurniju budućnost
Distributerima ugradnja pametnih brojila donosi smanjenje gubitaka i digitalizaciju mreže, dok korisnicima obezbeđuje bolju kontrolu potrošnje i energetsku efikasnost, što su veliki benefiti za sve učesnike u energetskom lancu, zaključak je učesnika konferencije „Šta pametna brojila znače za automatizaciju i digitalizaciju elektrodistributivnog sistema”.

Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa po državama SAD i Evrope
Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne države u SAD, nikada nije, niti sme biti, spisak lepih političkih želja i administrativnih dekreta donetih u sterilnim kancelarijama centralizovane birokratije. On je, u svojoj inženjerskoj suštini, direktna i neumoljiva funkcija dva ključna parametra: geografske raspoloživosti resursa i makroekonomske arhitekture privrede uz geopolitički mudro postavljen temelj.

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom
Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije
Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena
Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara
Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.
Popularno
Popular posts:
Energetska tranzicija između političkih obećanja,… Evropa je postavila ambiciozne klimatske ciljeve, ali njihovo ostvarivanje prate…
Koliki nuklearni blok može da prihvati Srbija? U javnosti se već pominje izgradnja nuklearnih blokova u Srbiji…
Popular posts:
Od 1. oktobra cena 1kWh gasa za domaćinstva 3,42 dinara Umesto po metru kubnom Javno preduzeće Srbijagas će cene gasa…
Od moratorijuma do nuklearne elektrane: postoji li… Ukidanjem zabrane izgradnje nuklearnih elektrana krajem 2024. godine Republika Srbija…
Popular posts:
Zapadni Balkan u energetskoj tranziciji Nauka i inovacije važni su za pametnu energetsku tranziciju. Energetska…
Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije Zelena varijanta vodonika – kao nosilac i skladište energije –…

U BiH počelo obavezno markiranje goriva radi suzbijanja šverca
Uvođenjem jedinstvenog sistema nano-molekularnih markera u BiH počinje kontrola prometa bezolovnog benzina i

Potrebno obezbediti i rezerve mazuta za zamenu gasa
Predstojeća zima mogla bi da donese ozbiljne izazove za energetski sistem Srbije zbog

Srbija za 20 godina potrošila više od 57 milijardi dolara na uvoz fosilnih goriva
Visoki troškovi uvoza nafte, gasa i drugih fosilnih goriva ukazuju na veliku energetsku

Zapadna interkonekcija: Planirano 196 kilometara gasovoda za gasifikaciju Krajine
BH-Gas traži izrađivača studije izvodljivosti vredne 370.000 KM, koja treba da utvrdi trasu,
Najčitanije
Energetska tranzicija između političkih obećanja,… Evropa je postavila ambiciozne klimatske ciljeve, ali njihovo ostvarivanje prate…
Energetski suverenizam kao fundamentalni stub… Energetska bezbednost jeste nacionalna bezbednost, a očuvanje sopstvene bazne proizvodnje…
Alta banka, EPS, gasni aranžman i NIS ključne teme… Studentska lista zahteva istragu svih aktera uključenih u rad Alta…
Najava Konferencije:
Kako sprovesti održivu tranziciju u elektroenergetskom sektoru Zapadnog Balkana?
Energetika

Nemačka priprema termoelektrane na ugalj i naftu za slučaj nove gasne krize
Nemačka vlada planira da aktivira rezervne termoelektrane na ugalj i naftu u slučaju nestašice gasa tokom zime. Operateri bi morali da obezbede zalihe goriva za višednevni rad, kako bi se gas sačuvao za industriju i domaćinstva.
Ekonomija


CBAM i dalje opterećuje trgovinu strujom između Zapadnog Balkana i EU




Nafta pojeftinila 18,5 odsto, dizel u SAD na minimumu
Slabljenje geopolitičkih tenzija, pojeftinjenje sirove nafte i sezonski manja potražnja doneli su olakšanje američkom tržištu goriva. Cena dizela spustila se na najniži nivo u poslednja dva meseca, dok bi nastavak pada nafte mogao da ublaži troškove transporta i proizvodnje i na drugim tržištima.
Prijavite se na newsletter!
NEDELJNI PREGLED VESTI
Moj stav

Energetski suverenizam kao fundamentalni stub nacionalne bezbednosti Republike Srbije
Energetska bezbednost jeste nacionalna bezbednost, a očuvanje sopstvene bazne proizvodnje i strateški iskorak ka nuklearnoj energiji predstavljaju jedini racionalan odgovor Srbije na savremene geopolitičke izazove i pritiske. Umesto prepuštanja elektroenergetskog sistema stihiji tržišta, administrativnim rokovima i medijski fabrikovanim „sintetičkim ekspertima“, domaći model energetske suverenosti zahteva čvrstu institucionalnu zaštitu, razvoj sopstvenih balansnih kapaciteta i oslonac na autentičnu domaću inženjersku struku.
Ekologija

Srbija za 20 godina potrošila više od 57 milijardi dolara na uvoz fosilnih goriva
Visoki troškovi uvoza nafte, gasa i drugih fosilnih goriva ukazuju na veliku energetsku zavisnost Srbije od stranih dobavljača i izloženost cenovnim i geopolitičkim rizicima. Dugoročno smanjenje te zavisnosti zahteva ubrzani razvoj domaćih obnovljivih izvora energije i izgradnju sigurnijeg i nezavisnijeg energetskog sistema.

Samit lidera COP31: Od obećanja do konkretnih akcija
Na samitu COP31 u Antaliji svetski lideri pozvali su na snažniju globalnu mobilizaciju, veća ulaganja i pretvaranje klimatskih obećanja u konkretne mere. SMO upozorava da klimatski pokazatelji dostižu rekordne vrednosti, ali ističe da širenje sistema za rano upozoravanje i ulaganja u meteorološka osmatranja mogu značajno smanjiti posledice prirodnih katastrofa.

Klimatska konferencija COP31 počela u Antaliji, učestvuje više od 90 lidera
COP31 počeo je u Antaliji uz učešće više od 90 svetskih lidera, a u fokusu samita su smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, finansijska pomoć zemljama pogođenim klimatskim promenama i ubrzavanje energetske tranzicije. Učesnici će pokušati da konkretizuju ranije preuzete klimatske obaveze, dok se očekuju i razgovori o smanjenju emisija metana i povećanju ulaganja u obnovljive izvore energije.

Obnova Deliblatske peščare mora biti pažljiva: Ne saditi na svoju ruku
Iz JP Vojvodinašume apeluju na građane i organizacije da ne preduzimaju samoinicijativne aktivnosti u Specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara, jer neadekvatna sadnja i unošenje stranih biljnih vrsta mogu dodatno ugroziti osetljiv ekosistem.

Plutajuća nuklearna elektrana poboljšala kvalitet vazduha
Emisije zagađujućih materija u Peveku smanjene su za gotovo 80 odsto otkako je plutajuća nuklearna elektrana Akademik Lomonosov preuzela značajan deo gradskog sistema grejanja. Monitoring životne sredine, prema podacima Rosatoma, nije pokazao značajan negativan uticaj elektrane na okolni ekosistem.

Škotska pokazala kako se recikliraju stare vetroturbine
Nakon tri decenije rada, 26 turbina prve škotske komercijalne vetroelektrane demontirano je, a čak 99,9% njihovih materijala reciklirano je ili ponovo upotrebljeno. Njihov primer pokazuje kako obnova vetroparkova može doprineti cirkularnoj ekonomiji, smanjenju emisija i razvoju lokalne privrede.
Poljoprivreda

U Hrvatskoj razmatraju novi model subvencionisanja goriva za poljoprivrednike
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) predlaže da se umesto aktuelnog subvencionisanja cene goriva uvedu potpore prema proizvodnji i površini poljoprivrednog zemljišta, a za stočare prema broju grla, saopštio je HPK u ponedeljak.
Rudarstvo
Saobraćaj

COP31: Elektrifikacija pomorskog saobraćaja do 2035.
Inicijativa za dekarbonizaciju pomorskog sektora predviđa značajno širenje primene električne energije u međunarodnoj plovidbi do 2035. godine. Ključni preduslovi su modernizacija flote, razvoj infrastrukture za napajanje brodova i snažnija podrška institucija i investitora.

Irak postigao dogovor sa SAD o povećanju izvoza nafte kroz Ormuski moreu
Dogovor sa SAD trebalo bi da omogući Iraku povećanje izvoza nafte morskim koridorom duž obale Omana, nakon što je rat ozbiljno poremetio isporuke kroz Ormuski moreuz i prouzrokovao gubitke od oko 60 milijardi dolara. Irak je u oktobru izvoz oporavio na 3,4 miliona barela dnevno, a dugoročno planira da dostigne pet miliona barela dnevno ulaganjem u nove naftovode i izvozne terminale.

Neizvesna isporuka ruskog dizela Americi
Dva ruska tankera koja su prevozila dizel ka SAD promenila su pravac plovidbe – jedan je krenuo ka Alžiru, a drugi ka Brazilu. Time je doveden u pitanje dogovor Donalda Trampa i Kremlja o isporuci ruskog goriva, koji je izazvao političke kritike i otvorio pitanje zakonitosti ovih isporuka.

Turska bi da preko nje ide sva nafta sa Bliskog istoka ka Evropi: Novac, uticaj i sve što ide s tim
Turska nastoji da se pozicionira kao važno energetsko čvorište koje profitira od transporta nafte i gasa, dok istovremeno preuzima ulogu domaćina globalnih klimatskih pregovora. Iako razvija obnovljive izvore energije, njena strategija i dalje daje prednost fosilnim gorivima, što otvara pitanje koliko je posvećena ciljevima klimatske tranzicije.

Severni morski put na korak od celogodišnjeg brodarstva
Globalni pomorski transport prolazi kroz transformaciju, logistika se menja i postaje skuplja, a potraga za novim rutama postala je hitnija nego ikad. Rusija je razvila model brodarstva na Arktiku. Rosatom očekuje da će početkom 2027. godine početi sa celogodišnjom plovidbom duž Severnog morskog puta. U tu svrhu se razvijaju redovna putovanja na istok, a planirano je proširenje flote nuklearnih ledolomaca na devet brodova rekao je Vladimir Panov, direktor za razvoj Severnog morskog puta i Arktika.

Sve veći troškovi transporta podižu cenu nafte za potrošače
Cena nafte samo je jedan od faktora koji određuju troškove snabdevanja sveta gorivom. Sirova nafta i proizvodi dobijeni njenom preradom moraju da se transportuju, često
Život

Domaćinstva u EU u prvoj polovini 2026. plaćala najjeftiniji gas od 2022.
Prosečna cena gasa za domaćinstva u EU spustila se na 0,11 €/kWh, što je najniži nivo od prvog polugodišta 2022. godine, a potrošnja se vraća uobičajenim sezonskim oscilacijama iz vremena pre krize. Razlike među državama ostaju velike, od Švedske sa 0,22 € do Mađarske sa 0,03 € po kWh, pri čemu su cene za godinu dana pale u 12 zemalja, a porasle u 7.
IT

Sajber napadi na rashladne sisteme supermarketa šire se Evropom
Sajber napadi na rashladne sisteme supermarketa proširili su se iz Francuske na više evropskih zemalja, izazivajući pregrevanje opreme, kvarenje hrane i poremećaje u radu trgovinskih lanaca. Incidenti su ponovo ukazali na ranjivost operativnih tehnologija i potrebu za boljom zaštitom povezanih uređaja, ograničavanjem daljinskog pristupa i praćenjem rada sistema.

Aplikacija ED Srbije za prijavu stanja brojila radi nesmetano
Aplikacije ED Srbije za prijavu stanja brojila funkcioniše nesmetano. Kao i svakog meseca korisnici aplikacije od 1. do 6. mogu prijaviti stanja i time ostvariti popust od šest odsto. EDS posluje kao posebno pravno lice, van sistema Elektroprivrede Srbije još od 2021. godine, te su netačni navodi koji su se pojavili da aplikacija ED Srbije ne radi, kao i navodi da se platni promet sa korisnicima obavljao preko Alta banke.

Iran preti napadima na data centre i AI infrastrukturu u Zalivu
Iran upozorava da bi u slučaju nove američke ofanzive mogao da napadne američke data centre, infrastrukturu za veštačku inteligenciju i podmorske komunikacione kablove u Persijskom zalivu. Pretnja ugrožava milijarde dolara tehnoloških investicija i otvara novi front u sukobu, sa mogućim posledicama po energetiku, telekomunikacije i globalnu ekonomiju.

Kako pretvoriti ugljen-dioksid u gorivo, veštačka inteligencija zna odgovor
Veštačka inteligencija pomogla je naučnicima da otkriju 9.389 hemijskih reakcija koje bi mogle da unaprede pretvaranje ugljen-dioksida u metanol i druge vredne proizvode, čime je prevaziđeno ograničenje dosadašnjih modela. Proširena mreža reakcija omogućila je znatno preciznija predviđanja i otkrila neočekivani način prenosa vodonika, što bi moglo da doprinese razvoju efikasnijih katalizatora i unapređenju proizvodnje goriva i industrijskih hemikalija.

Štedi novac – čuvaj prirodu
EPS je predstavio digitalne usluge na Sajmu energetike. Više od 560.000 građana već je papirni račun zamenilo elektronskim i ostvaruje popust od sedam odsto na računima za struju. Više od 1,26 miliona građana koristi EPS-ovu aplikaciju, što potvrđuje značaj digitalnih rešenja u unapređenju usluga i komunikacije sa kupcima, objasnile su Nataša Đukanović i Andrijana Radovanović iz Sektora za marketing.

Hakeri pregrejali frižidere u francuskim supermarketima
Sajber napadi izazvali su pregrevanje frižidera i zamrzivača u oko 400 prodavnica od ukupno 15.000 u Francuskoj, zbog čega se pokvarila sveža i zamrznuta hrana, čija se vrednost procenjuje na milione evra. Evropski komesar za hranu Kristof Hansen osudio je hakovanje u objavi na X-u i dodao da „bezbednost hrane zahteva više pažnje na svim nivoima. Jer je oružje u hrani postalo stvarnost“.
Nauka
Video

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.
Konferencije

HOBIZAM – AMATERIZAM – PROFESIONALIZAM
Rušite pametno, gradite po zakonu, reciklirajte za budućnost, moto je godišnja konferencija Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu HOBIZAM-AMATERIZAM-PROFESIONALIZAM zakazana je za 27. novembar u hotelu Mažestik u Beogradu.







































