Arktik je sve topliji, a morski saobraćaj se povećava kako se led topi

Skoro 150 arktičkih naučnika iz 11 zemalja učestvovalo je u kreiranju ovogodišnjeg izveštaja o Arktiku. Ova, 2022. godina je bila šesta najtoplija godina na Arktiku u istoriji, čime je nastavljen decenijama dug trend zagrevanja vazduha na Arktiku brže od globalnog proseka, navodi se u izveštaju.

Arktik postaje sve vlažniji, sa sve česćim naletima oluja jer globalne klimatske promene ugrožavaju njegove ranjive ekosisteme i lokalne zajednice, saopštili su naučnici u svom izveštaju u godišnjoj proceni arktičkog regiona.

Istraživači su opisali kako su toplije temperature vazduha, topljenje morskog leda, kraći periodi snežnog pokrivača, povećani šumski požari i rastuće padavine primorali divlje životinje i starosedeoce u regionu da se prilagode.

Ova, 2022. godina je bila šesta najtoplija godina na Arktiku u istoriji, nastavljajući decenijama dug trend u kome su se temperature vazduha na Arktiku zagrevale brže od globalnog proseka, navodi se u izveštaju. Sedam najtoplijih godina na Arktiku od 1900. bile su poslednjih sedam godina, a istraživači su ukazali na niz znakova da region prolazi kroz dramatičnu promenu.

Na primer, toplotni talas na Grenlandu u septembru doveo je do ozbiljnog topljenja leda po prvi put u više od 40 godina, navodi se u izveštaju. Klimatske promene su izazvale duža leta na Grenlandu i ubrzale povlačenje glečera.

Naučnici su takođe primetili da je pomorski brodski saobraćaj u porastu na Arktiku kako se led na moru smanjuje, pri čemu se najveći porast saobraćaja javlja među brodovima koji putuju iz Tihog okeana kroz Beringov moreuz i Boforovo more.

Porast brodskog saobraćaja otvara ekonomske mogućnosti za nove trgovačke rute, ali takođe predstavlja potencijalnu štetu za ekosistem i arktičke zajednice. Naučnici su predvideli da bi 2035 arktičkih morskih puteva moglo biti bez leda tokom leta.

Arktik se zagreva skoro četiri puta brže od ostatka Zemlje

Skoro 150 arktičkih naučnika iz 11 zemalja učestvovalo je u kreiranju ovogodišnjeg izveštaja o Arktiku. Procena „podvlači da se hitno treba suočiti sa klimatskom krizom smanjenjem gasova staklene bašte i preduzimanjem koraka koji će nas učiniti otpornijim“, rekao je administrator Nacionalne uprave za okeane i atmosferu Rik Spinrad u saopštenju.

Naučnici su upozorili da su padavine na Arktiku u porastu tokom svih godišnjih doba, kao i da se godišnja doba pomeraju. Promene su poremetile živote ljudi, životinja i biljaka koje su ranije iskusile tradicionalno hladne i suve uslove.

Arktik se zagreva skoro četiri puta brže od ostatka Zemlje, otkrili su istraživači ove godine, što je fenomen koji podiže nivo mora širom sveta. Povećanje globalnog nivoa mora za jednu stopu imalo bi velike posledice po obalne zajednice, jer porast nivoa mora preti da raseli skoro 200 miliona ljudi do kraja veka.

Izvor: CNBC

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti