Gasna jednačina

Brisel ne nalazi ništa loše u izgradnji „Turskog toka” kroz Bugarsku

Evropska Komisija je saopštila da nije primila nikakve žalbe na projekat izgradnje nastavka gasovoda Turski tok kroz Bugarsku i da se trenutno ne bavi njime. Od 2025. godine, trasa Turskog toka kroz Bugarsku ostaće jedina koja će tranzitirati ruski gas u Evropu, usled obustave isporuke preko Ukrajine.

Evropska komisija je u odgovoru na pitanja Euraktiva saopštila da nije našla ništa loše u planiranju i izgradnji nastavka gasovoda Turski tok kroz Bugarsku, koji služi geopolitičkom cilju Kremlja da zaobiđe Ukrajinu pre početka Putinove vojne kampanje.

Na pitanje da li Komisija veruje da su pravila EU prekršena i šta planira da uradi u vezi sa tim, Komisija je odgovorila da nije primila nikakve žalbe na projekat i da se trenutno ne bavi njime.

„U skladu sa pravilima EU i principom transparentnosti, obaveštenje o javnoj nabavci je objavljeno u Službenom listu Evropske unije 26.12.2018. godine, pod brojem 2018/S 248-574577 i objavljeno u TED-u (Elektronski dnevnik tendera)“, navodi EK u odgovoru, dodajući da je bugarski naručilac Bulgartransgaz na svom sajtu objavio i drugu tendersku dokumentaciju.

Procurela Mapa gasovoda

Nastavak Turskog toka izgrađen je izuzetno brzo u vreme treće bugarske Vlade GERB-a sa premijerom Bojkom Borisovim. Ova trasa je realizovana mnogo brže od međusistemske gasne veze između Bugarske i Grčke, što je doprinelo stvarnoj diversifikaciji izvora gasa za bugarsku privredu.

Kapital je početkom marta objavio procurela dokumenta o mapi puta za izgradnju Turskog toka, za koju se ispostavilo da misteriozno nedostaje u bugarskim institucijama. Dokumenti su procureli iz hakovane pošte ruskog političara Aleksandra Babakova, koji je od 2014. godine više puta sankcionisan zbog ruske agresije u Ukrajini i imenovan kao jedan od ljudi koji su organizovali tajno finansiranje političkih organizacija u nizu zemalja. Nakon toga, dokumenti su procurili i sa mejla Evgenija Zobnina, koji je Babakovljev pomoćnik.

Kontrolisanje energetskog sektora

Glavni deo dokumenata kojima raspolaže Kapital su rezimei napretka pregovora o projektu nastavka Turskog toka kroz Bugarsku (sam po sebi nedopustiv po Zakonu o javnim nabavkama), koji su vođeni u 2019. godine. Postoje i naknadni izveštaji o napretku izgradnje.

Dokumenti ukazuju na to da je u periodu 2018-2020, za vreme poslednje vlade GERB-a, Rusija preuzimala kontrolu nad bugarskim energetskim sektorom.

Rasplet dolazi 14. oktobra 2019. godine, tokom posete ruskog predsednika Vladimira Putina Saudijskoj Arabiji. Tada je postignut načelni dogovor da se kontrola nad projektom gasovoda preko Bugarske prenese sa saudijskog konzorcijuma Arkad, koji je zvanično pobedio na tenderu za izgradnju, na rusku stranu.

Sporazum o upravljanju

Kao nastavak ovih pregovora, 18. novembra 2019. potpisan je obavezujući sporazum o upravljanju. Kao kompenzaciju za ovo, Rusija je prvo platila 50 miliona dolara, a zatim još 35 miliona dolara Saudijcima.

U drugoj polovini 2020. godine dokumentovane su promene kontrole nad Arkadom i preuzimanje svih projektnih aktivnosti, uključujući i finansiranje

Iz prepiske koja je procurila jasno je i kako je Bulgartransgaz odobrio ruske i beloruske podizvođače na projektu, kako bi smanjio rizike osporavanja šeme implementacije, piše Kapital.

Razlog je taj što Arkad nije naveo podizvođače u tenderskoj dokumentaciji, pa je, zato, neophodno odobrenje svakog od učesnika i planiranih podizvođača. U suprotnom, postoji veliki rizik da se šema implementacije projekta prepozna kao nezakonita.

Od 2025. godine, trasa Turskog toka kroz Bugarsku ostaće jedina koja će tranzitirati ruski gas u Evropu zbog obustave isporuke preko Ukrajine.

Izvor: Euractiv

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti