gasovod IGB

Bugarska besna zbog grčke kompanije koja gradi gasovod IGB

Bugarska i dalje gubi prihode zbog kašnjenja završetka gasnog interkonektora sa Grčkom, izjavio je ministar energetike Aleksandar Nikolov u parlamentu. Bugarska ima ugovor sa Azerbejdžanom za uvoz jeftinijeg gasa, ali ne može da iskoristi ovu priliku jer gasovod nije završen. Bugarska trenutno preko Turskog toka uvozi ruski gas.

Grčka kompanija gradi gasovod IGB (poznat i kao Stara Zagora-Komotini ili ICGB interkonektor).

Zbog kašnjenja Bugarska gubi 750.000 evra dnevno, a izgubljena korist za Sofiju za prošlu godinu iznosi preko 250 miliona evra, rekao je ministar energetike Bugarske, Aleksandar Nikolov u parlamentu u četvrtak 6. januara na skupštinskom saslušanju.

Kompanije i političari u Sofiji i Atini su duže od jedne decenije davali optimistične izjave o ICGB interkonektoru, ali izgradnja još uvek nije završena.

Interkonektor je ključan za Bugarsku jer bi njegovim završetkom po prvi put bio prekinut monopol ruskog gasa na bugarskom tržištu. IGB će se povezati sa Transjadranskim gasovodom (TAP), kojim se transportuje azerbejdžanski gas preko Turske (TANAP) i Grčke u Italiju.

Posle mnogo odlaganja, izgradnja gasovoda dužine 182 km počela je u maju 2019. godine. Prema ugovoru gasovod je trebao da bude završen do kraja 2021. godine.

Gas iz Azerbejdžana

Bugarska će nastaviti da gubi još više prihoda zbog izgradnje kojoj se ne vidi kraj, upozorio je Nikolov. Bugarska ima ugovor sa Azerbejdžanom za uvoz jedne milijarde kubnih metara gasa godišnje (bcm/god). To otprilike iznosi jednu trećinu njene potrošnje.

Trenutno je azerbejdžanski gas mnogo jeftiniji od gasa koji Bugarska uvozi iz Rusije, a nemogućnost dovoza azerbejdžanskog gasa za Sofiju predstavlja izgubljeni prihod.

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev je krajem prošle godine rekao bugarskom kolegi Rumenu Radevu da je Baku spreman da izvozi u Bugarsku veće količine gasa od ugovorene količine od jedne milijarde kubnih metara gasa (bcm/god) po sadašnjem ugovoru.

Međutim, Bugarska ne može da iskoristi ovu priliku jer gasovod nije završen. Male količine azerbejdžanskog gasa su uvezene preko postojećih veza, čiji je kapacitet ograničen.

Izgradnju gasnog priključka uglavnom radi grčka kompanija Avaks. Kompanija je zatražila još jedno produženje roka za puštanje u rad interkonektora, ali su bugarske vlasti to odbile. Postoji rizik da novi rok za puštanje gasnog priključka – 1. jul 2022. godine, neće biti ispunjen.

Bugarska insistira da se o ovom datumu kao roku ne može pregovarati.

„Cilj je da gasni interkonektor sa Grčkom bude pušten u rad do 1. jula, kako bi bio spreman za narednu grejnu sezonu. Da Bugarska dobije celokupnu količinu prirodnog gasa po sporazumu sa Azerbejdžanom“, rekao je Nikolov poslanicima.

On je predložio da bi se mogao tražiti novi izvođač radova za završetak gasovoda. Prema ugovoru o izgradnji, preduzeće od 1. januara ove godine duguje 90.000 evra dnevno za penale. Ovaj novac još nije uplaćen, ali svakako ne može da nadoknadi gubitke.

Završetak izgradnje za nekoliko meseci?

Opoziciona nacionalistička partija Vazraždane, koja je zastupljena u parlamentu, optužila je Grčku da namerno odlaže puštanje interkonektora.

Predstavnici četiri političke partije u vladajućoj koaliciji nisu otišli tako daleko. Oni su za značajno kašnjenje u izgradnji okrivili tri uzastopne vlade Bojka Borisova. Podsećaju da je nastavak Turskog toka kroz Bugarsku, od kog Rusija profitira, izgrađen za samo godinu dana i da je taj gasovod za Borisova bio prioritet.

Premijeri Bugarske i Grčke Kiril Petkov i Kirijakos Micotakis objavili su 20. decembra zajedničko saopštenje da će ICBG biti završen za nekoliko meseci. Oni su istakli da je gasni interkonektor od vitalnog značaja za obe strane. Micotakis je rekao da će Atina i Sofija ovom prilikom započeti „novu etapu” saradnje.

Međutim, početkom decembra interkonektor je izgrađen samo 70 odsto, a kašnjenje na grčkoj strani je, navodno, bilo još značajnije. Duž trase nisu položene sve cevi, a nisu obavljena ni ispitivanja ni rekultivacije.

Svrha izgradnje interkonektora je povezivanje bugarske mreže za prenos gasa sa grčkom mrežom, što bi omogućilo i uvoz gasa sa LNG terminala u zemlji. Evropske institucije i Sjedinjene Države smatraju interkonektor sa Grčkom ključnim za energetsku sigurnost Bugarske.

Izvor: Euractiv

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti

Najava Konferencije

Tema Konferencije

Dani
Sati
Minuti
Sekunde

17. maj 2023.