C. Gora: Vetropark Gvozd – struja za 25.000 domaćinstava

Prvi građevinski radovi na Vetroparku Gvozd očekuju se na proleće naredne godine. Iz Elektroprivrede Crne Gore kažu da se iskorišćavanjem potencijala vetra za proizvodnju struje stvaraju uslovi i da Crna Gora ispuni evropsku agendu zelene tranzicije i dekarbonizacije.

Crna Gora je prema podacima sajta Wind Europe u samom evropskom vrhu po proizvodnji struje iz vetra u ukupnoj potrošnji. Kako bi se potencijal vetra još više ukrotio, eketroenergetski sistem CG krajem 2025. godine dobiće pojačanje iz vetroparka Gvozd.

„Očekuje nas 150 GWh novoproizvedene energije i sama vetroelektrana Gvozd bi bila ekvivalent proizvodnje zadovoljenja potreba 25.000 domaćinstava“, kaže Ivan Mrvaljević, direktor Direkcije za razvoj i investicije EPCG.

Projekat iz kase EPCG

Ovo je, ujedno, i prvi projekat iz obnovljivih izvora energije koji neće plaćati građani Crne Gore.

„Za razliku od postojećih vetrolektrana Možura i Krnovo, to će biti trošak EPCG i njen poslovni zadatak. Znači, to se neće videti ni kroz stavku obnovljivih izvora energije, niti će na bilo koji način ovaj projekat biti podstican iz budžeta Crne Gore“, ističe Mrvaljević.

Pored vetra i ostali obnovljivi izvori energije su nešto na šta struka stavlja poseban akcenat. U kombinaciji sa hidropotencijalom, OIE mogu da elektroenergetski- sistem učine izuzetno stabilnim.

Elektrane iz OIE za uspešnu tranziciju

„Najstabilniji izvor su akumalacione hidroelektrane poput Komarnice, koja bi, po mojoj oceni, trebalo da počne što pre, da bi, upravo, ovi obnovljivi izvori energije, brojne solarne elektrane i vetroparkovi mogli što bolje da se ukope i bolje balansiraju u sistemu“, ističe Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta.

Pravljenjem dodatnih elektrana iz obnovljivih izvora energije, Crna Gora se kreće putem zelene tranzicije i dekarbonizacije.

„Već je dovoljno urbanističko-tehničkih uslova da se, ukoliko se izgrade ti energetski objekti, termoelektrana Pljevlja može, u slučaju obaveza EU, isključiti“, dodaje Vujadinović.

Zainteresovanost investitora

Mi upravo u aktivnostima koji se tiču same pravedne tranzicije i izrade nacionalnog energetskog i klimatskog plana radimo na tome da se definiše i odgovarajuća mapa puta pravedne tranzicije, koja jeste u jednom delu samo energetska – da do 2050. godine ili godine izlaska termoelektrane koju ćemo u saradnji sa državom i definisati“, kaže Mrvaljević.

Brojni investitori su zainteresovani za izgradnju vetroparkova u Crnoj Gori. Pored Gvozda, u planu je izgradnja vetroelektrana na Brajićima i Bijeloj kod Šavnika.

Izvor: RTCG

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti