Moj stav

How the Great Ones Do It (1): The Triumph of Geographical-Resource Pragmatism and Sovereignty over Ideological Uniformity

This is the first in a series of articles under the title „How the Great Ones Do It,“ in which I will attempt—through the analysis of various regulatory and techno-economic approaches to the planning and execution of the national production mix, as well as approaches to power system engineering in general—to highlight their advantages and disadvantages, and to point out the direction toward which the European, and concurrently the Serbian, power system should strive. By taking the single best element from each of these two examples—the US and the EU—we have ultimately arrived at the best possible answer for Europe, and for every individual nation on the continent, on how and where to go next in the future.

Čitaj Još »

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom

Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Čitaj Još »

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »
Cena nafte

Nafta bi mogla još dugo da poskupljuje

Iako su cene nafte trenutno relativno umerene, tržište ostaje izloženo dugotrajnom pritisku zbog poremećaja u snabdevanju, niskih zaliha i geopolitičkih rizika. Iskustva iz 1979. i 2003. godine pokazuju da se cene mogu nastaviti snažno povećavati i nakon što se proizvodnja oporavi. Povratak kineske potražnje i prestanak korišćenja strateških zaliha mogli bi dodatno podstaći njihov rast.

Čitaj Još »

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena

Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

Čitaj Još »

Dunav presušio – demagogija teče

Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Čitaj Još »
Pixabay

Svet troši više uglja, ali proizvodi manje struje iz njega

Rekordna globalna potrošnja uglja u 2025. rezultat je pre svega snažne industrijske tražnje u Aziji, dok se u razvijenim ekonomijama njegova upotreba nastavlja smanjivati. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz uglja opala je, što pokazuje da se globalno tržište sve više deli između različitih puteva energetske tranzicije.

Čitaj Još »

Klasične hidroelektrane mogu postati reverzibilne

Ako se pored postojećih hidroeletrane (koja nije reverzibilna) naknadno dograde pumpe koje će da vraćaju deo vode (koja je protekla kroz turbine) u gornje akumulaciono jezero, možemo klasičnu hidroelektranu da pretvorimo u delimično reverzibilnu hidroelektranu. Tako bi se sa manje novca i za kraće vreme postigne isti efekat reverzibilnosti kao i efekat koji treba da donese RHE Đerdap 3. Dogradnja delimične reverzibilnosti na postojeće klasične hidroelektrane predstavljalo bi daleko bolje tehničko rešenje od investiranja u baterije i baterijske sisteme.

Čitaj Još »

Đedović Handanović: Srbija odgovorno razvija nuklearni program

Radionica o ulozi i odgovornostima NEPIO predstavlja početak intenzivnije saradnje Srbije i IAEA u procesu razvoja nacionalnog nuklearnog programa. Bez domaćih stručnjaka nema uspešnog nuklearnog programa. Srbija odgovorno i postepeno razvija svoj nuklearni program. Zato očekujemo da članovi NEPIO tela ovom poslu pristupe sa punom posvećenošću, jer su deo istorijskog trenutka za srpsku energetiku, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović na otvaranju četvorodnevne radionice.

Čitaj Još »

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara

Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Čitaj Još »

Kovačević: Ekonomski rast i razvoj – prednost kineskog u odnosu na evropski pristup energetskoj tranziciji

Kineski pristup energetskoj tranziciji je naglašeno usmeren na ekonomski rast i razvoj, što u Evropi manjka, kaže stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević komentarišući tekst koji je Kajzer Kuo, analitičar Svetskog Ekonomskog Foruma napisao o razvoju modernog energetskog sistema u Kini. Kao jednu od prednosti Srbije i balkanskih ekonomija navodi postajanje infrastrukture daljinskog grejanja i ukazuje da Balkan ne može sebi priuštiti luksuz da visoko vrednu hidroenergiju koristi za balansiranje energije vetra, a izgubi izvozne prihode i strateško pozicioniranje u Evropi.

Čitaj Još »

Kako je Kina izgradila energetski sistem koji je svetu sada potreban

Kineska 25-godišnja težnja ka domaćoj elektrifikaciji imala je nenamerni efekat davanja veće otpornosti na posledice zatvaranja Ormuskog moreuza. Kineske politike su dokazale da je smanjenje emisija moguće. Ali šire pitanje je kako druge nacije mogu da odgovore na ovo. Ovo je bila tema Godišnji sastanak novih šampiona Annual Meeting of the New Champions Svetskog ekonomskog foruma, poznatom i kao Letnji Davos, u Kini od 23. do 25. juna, piše Kajzer Kuo, autor Svetski ekonomski forum i voditelj podkasta Sinica.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti