Moj stav

Dunav presušio – demagogija teče

Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Čitaj Još »
Pixabay

Svet troši više uglja, ali proizvodi manje struje iz njega

Rekordna globalna potrošnja uglja u 2025. rezultat je pre svega snažne industrijske tražnje u Aziji, dok se u razvijenim ekonomijama njegova upotreba nastavlja smanjivati. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz uglja opala je, što pokazuje da se globalno tržište sve više deli između različitih puteva energetske tranzicije.

Čitaj Još »

Klasične hidroelektrane mogu postati reverzibilne

Ako se pored postojećih hidroeletrane (koja nije reverzibilna) naknadno dograde pumpe koje će da vraćaju deo vode (koja je protekla kroz turbine) u gornje akumulaciono jezero, možemo klasičnu hidroelektranu da pretvorimo u delimično reverzibilnu hidroelektranu. Tako bi se sa manje novca i za kraće vreme postigne isti efekat reverzibilnosti kao i efekat koji treba da donese RHE Đerdap 3. Dogradnja delimične reverzibilnosti na postojeće klasične hidroelektrane predstavljalo bi daleko bolje tehničko rešenje od investiranja u baterije i baterijske sisteme.

Čitaj Još »

Đedović Handanović: Srbija odgovorno razvija nuklearni program

Radionica o ulozi i odgovornostima NEPIO predstavlja početak intenzivnije saradnje Srbije i IAEA u procesu razvoja nacionalnog nuklearnog programa. Bez domaćih stručnjaka nema uspešnog nuklearnog programa. Srbija odgovorno i postepeno razvija svoj nuklearni program. Zato očekujemo da članovi NEPIO tela ovom poslu pristupe sa punom posvećenošću, jer su deo istorijskog trenutka za srpsku energetiku, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović na otvaranju četvorodnevne radionice.

Čitaj Još »

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara

Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Čitaj Još »

Kovačević: Ekonomski rast i razvoj – prednost kineskog u odnosu na evropski pristup energetskoj tranziciji

Kineski pristup energetskoj tranziciji je naglašeno usmeren na ekonomski rast i razvoj, što u Evropi manjka, kaže stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević komentarišući tekst koji je Kajzer Kuo, analitičar Svetskog Ekonomskog Foruma napisao o razvoju modernog energetskog sistema u Kini. Kao jednu od prednosti Srbije i balkanskih ekonomija navodi postajanje infrastrukture daljinskog grejanja i ukazuje da Balkan ne može sebi priuštiti luksuz da visoko vrednu hidroenergiju koristi za balansiranje energije vetra, a izgubi izvozne prihode i strateško pozicioniranje u Evropi.

Čitaj Još »

Kako je Kina izgradila energetski sistem koji je svetu sada potreban

Kineska 25-godišnja težnja ka domaćoj elektrifikaciji imala je nenamerni efekat davanja veće otpornosti na posledice zatvaranja Ormuskog moreuza. Kineske politike su dokazale da je smanjenje emisija moguće. Ali šire pitanje je kako druge nacije mogu da odgovore na ovo. Ovo je bila tema Godišnji sastanak novih šampiona Annual Meeting of the New Champions Svetskog ekonomskog foruma, poznatom i kao Letnji Davos, u Kini od 23. do 25. juna, piše Kajzer Kuo, autor Svetski ekonomski forum i voditelj podkasta Sinica.

Čitaj Još »

Kako kompanije mere i smanjuju svoj karbonski otisak

Od merenja do smanjenja emisija – kako kompanije upravljaju svojim karbonskim otiskom, tema je kojom se Svetlana Duvnjak, rukovodilac Sektora za zaštitu životne sredine u kompaniji NIS bavi u autorskom tekstu objavljenom u novom broju Marketing mreža magazine.

Čitaj Još »

Da li nam je potrebna izgradnja RHE Đerdap 3?

Potrebna nam je izgradnja RHE Đerdap 3 i to najkasnije do 2040. godine! Ne sme se planirati izgradnja više kapaciteta iz neupravljivih vetro i solarnih elektrana na uštrb baznih kapaciteta, jer bi to ugrozilo stabilno i pouzdano funkcionisanje našeg EES, odnosno dovodilo do čestih parcijalnih ili totalnih raspada i opšteg smanjenja sigurnosti sistema. Za funkcionisanje EES potreban je dodatni kapacitet u RHE instalisane snage od oko 1.040 MW i energetske zapremine od oko 555 GWh.

Čitaj Još »

Investitorski VS centralno vođeni razvoj elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski sektor jedne zemlje nikada ne sme biti prepusten stihijiskim zakonima tržišta i isključivo investitorskim kalkulacijama. Ideja o tržištu koje „sve samo reguliše” opasna je iluzija u sektoru od koga zavisi nacionalna bezbednost. Elektroenergetski sistem nije poligon za finansijske eksperimente, već kičma suvereniteta jedne države. Odricanje od pune državne kontrole nad energetskim resursima i planiranjem u korist nepredvidivih investicionih ciklusa vodi pravo u energetsku zavisnost. Da bismo osigurali stabilnost za svaku kuću i privredu u Srbiji, moramo se osloniti na domaću stručnu misao i snažne nacionalne institucije, koje jedine mogu garantovati sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Čitaj Još »

Otpad nije, automatski, ni smeće ni gorivo: od pomešane mase do kontrolisane sirovine

Upravljanje otpadom nije pitanje jedne tehnologije, nego pitanje sistema. Deponije, reciklaža, RDF, insineracija, gasifikacija, piroliza, plazma tretman i korišćenje pepela ili građevinskog otpada nisu međusobno isključive teme. One su delovi istog lanca. Otpad postaje bogatstvo tek kada prestane da bude nepoznata, pomešana i nekontrolisana masa, a postane karakterisana sirovina sa poznatim putem tretmana. To je tačka u kojoj ekologija, energetika i industrija počinju da rade zajedno, navodi dr Dejan Cvetinović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča u svom autorskom tekstu povodom učešća na Forumu Energije Balkana „Otpad – bogatstvo koje bacamo”.

Čitaj Još »

Vertikalni gasni koridor – politički antiruski projekat

„Postoji samo jedan način da se izbegne kritika – ne radi ništa, ne govori ništa i ne budi ništa”, citira Dimitar Šterev iz Bugarske gasna asocijacija – Skladištenje i transport gasa Aristotela u svojoj analizi “Vertikalni gasni koridor –pruža li nove mogućnosti za jugoistočnu i centralnu Evropu ili ne i po kojoj ceni?”. Autor zaključuje da ukoliko Bugarska obnovi isporuke jeftinog gasa iz Ruske Federacije, izgradnja Vertikalnog gasnog koridora, kao i sprovođenje drugih sličnih projekata za uvoz, potrošnju i/ili tranzit tečnog prirodnog gasa (kao što je potpisani Sporazum sa državnom turskom naftnom i gasnom kompanijom BOTAŠ) postaju besmisleni i nepotrebni.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti