Srbija želi da velike energetske projekte, poput RHE Đerdap 3, razvija kao deo šire regionalne infrastrukture i da kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, otvori nove mogućnosti za investicije, tehnološki razvoj i jačanje energetske bezbednosti, poručila je ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubrvaka Đedović Handanović sa Danube Future Foruma, u organizaciji Pupin inicijative.
„Dunav je razvojna osa regiona, a energetika osnova novih investicija i snažnijeg međunarodnog povezivanja. Naš cilj je da Srbija ne bude samo tržište za međunarodne investicije, već i mesto u kojem se razvijaju projekti od šireg regionalnog značaja. Za to su nam potrebni pouzdani partneri, savremene tehnologije, dugoročno planiranje i infrastruktura koja povezuje Srbiju sa energetskim sistemima Centralne i Jugoistočne Evrope“, rekla je Đedović Handanović.
Ministarka je istakla da strateško partnerstvo Srbije i SAD u oblasti energetike predstavlja osnovu za konkretniju saradnju državnih institucija, kompanija i finansijskih partnera, posebno u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.
„Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike sa SAD otvara prostor za veće prisustvo američkih kompanija, primenu naprednih tehnologija i povezivanje kapitala i znanja. Važno je da ta saradnja donese konkretne rezultate, kroz projekte koji će dugoročno doprinositi razvoju Srbije, ali i energetskoj stabilnosti regiona“, navela je ministarka.
Đerdap 3 – saradnja sa SAD i Rumunijom
Kao jedan od projekata koji bi mogao da donese konkretne rezultate izdvojila je RHE Đerdap 3.
„Đerdap 3 treba da doprinese stabilnosti elektroenergetskog sistema, boljem korišćenju obnovljivih izvora i sigurnijem snabdevanju električnom energijom. Istovremeno, reč je o investiciji koja bi mogla da pokrene značajne privredne aktivnosti, angažuje domaću građevinsku i elektroindustriju i otvori prostor za nova radna mesta“, rekla je Đedović Handanović.
Naglasila je da razvoj projekta zahteva temeljnu analizu tehničkih, ekonomskih i ekoloških aspekata, kao i saradnju sa Rumunijom, sa kojom Srbija deli Dunav i ima dugu tradiciju uspešne hidroenergetske saradnje. Podsetivši na ovogodišnju situaciju sa najnižim vodostajem Dunava u istoriji hidroelektrana, istakla je da se analizama mora doći do najoptimalnijeg kapaciteta buduće elektrane.
Govoreći o dugoročnoj transformaciji energetskog sektora, ona je naglasila da je važno da sistem bude sposoban da odgovori na sve moguće globalne izazove i da se današnje odluke posmatraju kroz rezultate koje će doneti u narednim decenijama, od izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i sistema za skladištenje energije do razvoja gasne infrastrukture i pripreme za moguće korišćenje nuklearne energije.
„Uspešna energetska tranzicija ne znači samo promenu strukture proizvodnje, već i izgradnju sistema koji je pouzdan, fleksibilan i konkurentan. Zato moramo istovremeno da razvijamo nove kapacitete, modernizujemo infrastrukturu i jačamo stručne i tehnološke potencijale. To je osnova da Srbija i u budućnosti obezbedi sigurno snabdevanje, privuče nove investicije i bude važan energetski partner u regionu“, zaključila je Đedović Handanović.






