„Suštinski se vodi računa o intersima države i nije ugrožena njena energetska stabilnost, privredna, ekonomska, socijalna politika…”, naveo je Đukanović.
Ističući da EPCG nema problema sa priključkom i da je kompatibilnost hidro i soloranog potencijala izvanredna sa tehničko energetskog apsketa, naglasio je da je još bolja iz meteorološke perspective.
Prema njegovim rečima, stručnjaci energetskih kompanija ranije nisu „imali dovoljno hrabrosti da nametnu energetiku kao oblast od vitalnog značaja za političare”.
„Mislim da je to problem, jer je nemoguće da su svi spavali i da nijedan energetski objekat nije izgrađen 40 godina. Ne mislim ništa dobro o prethodnom režimu, ali ne može niko da me ubedi da ne bi prihvatili, da je neko iz EPCG otišao i na pravi način im objasnio koliko je to važno,” , smatra Đukanović.
Đukanović je rekao da je „EPCG sposobna da se uhvati u koštac sa novim projektima”.
„Iskreno govoreći, nekada sam ubeđen da može, a nekad ne. Ono što sigurno znam jeste da je idelano za merenje hidropotencijala i energetske infrastrukture”, komentariosao je Đukanović ukazujući da treba savladati građevinske tehnologije i da nema sumnje da će uspeti u realizaciji investicionog plana.
Fokus na energetskoj tranziciji
Predstavnica sekretarijata Energetske zajednice, načelnik sektora za električnu energiju, Jasmina Trhulj rekla je da su mladi ljudi i smernice za rešavanje krize svakako važni u ovoj oblasti.
„Zato ovaj panel treba da se fokusira na energetsku tranziciju i mislim da je energetska kriza iza nas”, rekla je Trhulj.
Podsetila je da sve više govori o niskim cenama i negativnim cenima pojedinih sati i da to je ključna tema kojom bi svi treba da se pozabave.
„Imaćemo velike oscilacije cenama, i to tema koja je veoma važna i u tom smislu mislim da je paket mera koji smo doneli u decembru usklađen sa proučavanjem tog zakonskog i regulativnog okvira kako bi da se na pravi način pozabavimo fleksibilnosđću i postignemo stabilne cene električne energije”, rekla jeTrhulj ističući da je finansijski segment veoma važan kada je reč o energetskoj tranziciji, a da je EK donirala milijardu evra kao paket energetske pomoći za zemlje Zapadnog Balkana.
„Obaveze zemalja su sve veće i veće, nedostaje kadrova i Fonda za pravednu tranziciju, što je važno za vaš region”, rekla je Trhulj i dodala da je potrebno napraviti Nacionalni energetski i klimatski plan.
Stručnjaci iz sistema rešili problem
Miroslav Tomašević, v. d. direktor Elektroprivrede Srbije je podsetio na krizu koji su imali u Srbiji, ali koju su, kako je istakao, uspešno prošli.
„Rekao sam da smo prošli težak period, koji smo prevazišli zahvaljući angažovanim stručnjacima iz sistema, koji su jedini mogli da reše ovaj problem. Naravno, imali smo i blagu zimu i dobru hidrologiju”, rekao je Tomašević ističući da je integracija važna i da se na tome radi.
Prema njegovim rečima, svi govore o pravednoj tranziciji, koju vidi samo kroz pravednu raspodelu sredstava i uz pomoć Evrope.
Blagoj Gajdardžiski, direktor razvoja i investicija ESM-a, odgovarajući na pitanje da li je Nacionalni energetski klimatski plan, koji su usvojili, preambiciozan, rekao je da je taj plan usvojen pre nekoliko godina, odnosno pre korona virusa, energetske krize i rata u Ukrajini.
„Dakle planovi koji su tada bili u njemu nisu u skladu sa realnošću, najblaže rečeno i potrebno je revidirati taj plan.”, rekao je Gajdardžiski ističući da je berza otvorena u Severnoj Makedoniji.
„Tako da smo uspeli da naša kompanija, učetvujući kao glavni vlasnik na našoj berzi, ostvari profit”, dodao je Gajdardžiski.
Potrebni fleksibilni izvori
Izvršni direktor za tehnicke poslove MH ERS-a, Ivan Koprivica je, govoreći o tome da li region ima kapacitete i znanje da realizuje energetsku tranziciju, upozorio da je veliki problem odliv ljudi iz regiona, zbog čega je potrebna veća saradnja zemalja u regionu.
Potpredsednik međunarodnog sektora EDF-a, Jan Ginar rekao je da svi imali visoke cene na energetskom tržištu.
„Imali smo visoke cene, plus nas je pogodila i suša, negativno ee odrazila situacija sa vetrom. Međutim, sve ovo nas je navelo da sada budmo više nego oprezni i težimo integarciji evrospkog tržišta”, ocenio je Ginar ističući da zemlje ne treba da oslanjaju na obnovljive, već na fleksibilne izvore.
Direktor za proizvodnju i trgovinu elektricne energije, Erald Elezi, rekao je da su glavne prepreke sa kojima su suočavaju njihove energetske kompanije brojne i da zavise od različitih uticajnih faktora.
Prema njegovim rečima, Francuska i njeni susedi iz EU suočavaju sa različitim izazovima. Gpvpreći o zemljama Zapadnog Balkana savetovao je da bi one trebalo da se ujedine, kako bi lakše prevazišle postojeće izazove. Istakao je da je privlačenje privatnih investitora u Albaniju dobro organizovano putem aukcija, da su predstavili dobru sliku o obnovljivim izvorima energije.
Izvor: EPCG






