EPCG – Željezara Solar: Dobit od 28 miliona evra u prvih šest godina

Buduća solarna elektrana novoformirane kompanije EPCG – Željezara Solar godišnje će proizvoditi 61 milion kilovat-časova, a struju će prodavati EPCG za 50 odsto cene na mađarskoj berzi. Definisani solarni potencijal od 1.300 do 1.400 sati na godišnjem nivou, kao i balansni potencijal EPCG, nesporno potvrđuju ekonomsku opravdanost, konstatovano je u Poslovnom planu Kompanije, uz navođenje planirane dobiti od 28 miliona evra koju će EPCG - Željezara Solar ostvariti u prvih šest godina.

Nova kompanija EPCG – Željezara Solar u šest prvih godina rada ostvariće neto dobit od 28 miliona evra, imaće četiri delatnosti i biće potpuno isplativa, navedeno je u poslovnom planu kompanije, koji je prošle sedmice usvojio odbor direktora Elektroprivrede (EPCG).

Vlasnik imovine bivše Željezare ostaće EPCG, a nova firma biće njen korisnik bez plaćanja nadoknade. EPCG je imovinu bivše fabrike kupila za 20 miliona evra, od donedavnog vlasnika turske Tosjali grupe.

Instaliranje panela u martu

Prema najavi iz plana, u martu ove godine počeće instaliranje solarnih panela na krovovima Željezarinih pogona i na slobodnom delu zemljišta. Tada će početi da radi i planirani pogon Konstrukcija. Potkonstrukcije će početi da rade u junu, a Kovačnica će obnoviti rad u septembru ove godine.

Bivši pogoni i hale Železare imaju krovove ukupne površine od 226 hiljada kvadrata, na kojima planiraju da postave solarne panele, ukupne instalisane snage od 17 megavata (MW), dok bi na slobodnom zemljištu mogli da izgrade fotonaponske sisteme snage do 30 MW.

„Imajući u vidu definisani solarni potencijal od 1.300 do 1.400 sati na godišnjem nivou, kao i balansni potencijal EPCG, neosporna je ekonomska opravdanost”, navedeno je u poslovnom planu.

Otplata kredita iz profita

Za razvoj pogona za proizvodnju električne energije iz solarnih panela planiran je komercijalni kredit od 33 miliona evra, na period otplate na deset godina, od koga bi se izgradila solarna elektrana ukupne instalisane snage od 47 MW. Ona bi godišnje proizvodila 61 milion kilovat časova električne energije, dok bi proizvodna cena iznosila 2,4 centa po kilovat času ili 24 evra po MWh.

Planirno je da EPCG – Željezara Solar struju prodaje EPCG po ceni koja bi za 50 odsto bila niža od cene na mađarskoj energetskoj berzi HUPX, gde sada iznosi oko 200 evra za MWh. Prema sadašnjim cenama na toj berzi i kupovnim nalozima za naredni period, nova kompanija bi do kraja ove godine proizvela i prodala električne energije u vrednosti 4,7 miliona evra.

Foto: Jelena Bujišić

SE sledeće godine u punom kapacitetu

Sledeća godina bi bila prva godina u kojoj bi solarna elektrana radila u punom kapacitetu, pa bi od prodaje struje prihodovala 8,7 miliona evra. Od 2025. godine se očekuje stabilizacija energetske situacije i nešto niže cene struje na međunarodnim berzama, pa bi u toj godini prodajna vrednost proizvedene struje vredela 5,9 miliona, a narednih godina oko 4,5 miliona.

Foto: Jelena Bujišić

Mesečni iznos rate za kredit, kojim se kupuju solarni paneli i druga oprema za ovaj pogon, iznosio bi, sa glavnicom i kamatom, 322 hiljade evra od početka perioda otplate, odnosno oko 3,8 miliona godišnje. U svakoj od prvih deset godina otplate kredita vrednost prodate struje bila bi značajno veća od iznosa otplate kredita, a u poslednjoj – desetoj godini, vredela bi 4,1 milion evra.

Za 16 godina proizveli bi struju od 75 miliona evra

Za 16 godina rada, koliki je tehnički vek trajanja, solarna elektrana bi proizvela struju ukupne vrednosti 75 miliona evra, dok bi za otplatu kredita bilo potrošeno 38,5 miliona evra.

U planu se navodi da su prilikom izračunavanja količine proizvedene električne energije korišćeni podaci iz idejno-tehničkih rešenja za te solarne panele, kao i da su imali konzervativni pristup, kako ne bi došlo do precenjivanja, odnosno da proizvodna količina može biti samo veća.

Korist od projekta bi imala sama EPCG, jer bi dobila prostor da zaradi na preprodaji struje iz ove solarne elektrane, dok bi, istovremeno, smanjila gubitke na njenom uvozu, naročito tokom leta kada Crna Gora ima veliki deficit električne energije i kada je uvozi po visokim cenama.

Struktura cena

U planu je navedeno i da su prilikom računanja kupovne cene fotonaponskih sistema u proceni isplativosti koristili sadašnje najveće tržišne cene bez bilo kakvih subvencija. Zbog toga, kako navode, ne postoji opasnost po projekat ni ukoliko dođe do rasta cena fotonaponskih sistema na međunarodnom tržištu.

„Kako smo prikazali najskuplju, a samim tim i najnepovoljniju cenu, rizik ne postoji. Ukoliko bismo i došlo do ekstremnog rasta cena, Željezara Solar bi mogla da pribegne korišćenju nekih od olakšica , tako da bi se rizik minimalizovao”, piše u planu.

Ciljna grupa korisnika budućih pogona metaloprerade nove kompanije, kako je navedeno, čine firme iz EPCG grupacije, kao i kompanije iz regiona i EU koje se bave sličnim delatnostima.

Osam miliona za pokretanje metaloprerade

Prema planu, EPCG – Željezara Solar će od svoje matične firme dobiti kredit od osam miliona evra, koji bi većinom iskoristila za kupovinu repromaterijala i manjim delom za mašine i opremu za pokretanje proizvodnje u tri pogona metaloprerade. Najviše 6,5 miliona odnosi se na pogon Kovačnice, koji za tu vrstu proizvodnje nema konkurenciju u Crnoj Gori.

„Kada govorimo o izradi konstrukcija i potkonstrukcija, planirano je da EPCG bude kupac, s obzirom na to da se na ovaj način dobija izuzetno velika fleksibilnost u domenu solarne energije, a u skladu je sa budućim planovima EPCG koji se baziraju na velikom intenzitetu investiranja u solarnu energiju. Takođe, za ove svrhe su u okviru preduzeća formirani timovi prodaje, u cilju povećanja broja kupaca. Imajući u vidu trenutnu situaciju na svetskom tržištu i rast cena metala, smatramo da ne postoji rizik”, navedeno je u poslovnom planu nove kompanije.

Kovačnica bi proizvodila 20 hiljada tona

Kovačnica bi proizvodila metalne šipke različitih vrsta i kvaliteta za dalju obradu u ukupnoj procenjenoj količini od 20,4 hiljade tona. Ostali pogoni bi proizvodili konstrukcijski sklop za solarne panele i potkonstrukcije za fotonaponske sisteme.

Kovačnica bi mesečno proizvodila oko 1.700 tona metala, čija bi prodajna cena, zavisno od vrste, iznosila od 1.680 do 1.950 evra, dok bi proizvodni trošak bio manji za oko 200 evra po toni.

Prema analizi, godišnja prodaja proizvoda Kovačnice iznosila bi 36,9 miliona evra, prema sadašnjim cenama na berzi, dok bi Potkonstrukcija proizvodila šine i stezaljke za solarne panele u godišnjoj vrednosti od 2,2 miliona evra. Pogon Konstrukcije bi imao godišnji prihod od 5,4 miliona evra.

„Cene u domenu Kovačnice su standardne cene na osnovu kojih je Železara i ranije poslovala i koje su usaglašene sa inženjerima, dok su cene konstrukcije i potkonstrukcije usaglašene, kako sa inženjerima, tako i sa EPCG, s obzirom na to da će kupac biti EPCG”, navedeno je u obrazloženju.

Šine za solarne panele

Potkonstrukcija bi mesečno proizvodila oko 163 hiljade šina za solarne panele, kao i oko 26 hiljada raznih stezaljki.

Kovačnica bi zbog velikih ulaganja i kasnijeg početka rada, ove godine poslovala sa formalnim gubitkom od 151 hiljadu evra, ali bi u narednim godinama imala procenjenu prodaju od oko 36 miliona evra, dok bi neto dobit iznosila po oko 2,2 miliona evra.

Potkonstrukcija bi ove godine imala prodaju od 1,1 milion evra i neto dobit od 88 hiljada evra, dok bi se narednih godina prodaja stabilizovala na oko 2,2 miliona evra, a dobit na oko 760 hiljada.

Foto: Jelena Bujišić

Konstrukcija bi ove godine imala prodaju od oko 4,5 miliona evra, a narednih godina oko 5,4 miliona. Očekivana dobit ove godine bila bi 546 hiljada evra, a u narednim oko 850 hiljada.

Željezara je prestala sa radom pre dve godine, kada je na međunarodnim berzama počela da raste cena struje. Tadašnja uprava je navela da proizvodnja čelika nije održiva ako je cena struje veća od 24 evra za MWh.

Prva privatizacija Željezare bila je 2002. godine, i od tada ih je bilo pet, a sve su bile neuspešne. EPCG ima šestu šansu.

Potrebna 304 radnika, plate od 450 do 1.000 evra

U planu je navedeno da će nova kompanija imati 304 radnika, kao i da će prilikom zapošljavanja prednost imati dosadašnji radnici Željezare koji imaju i znanje za rad na budućim poslovima.

U sektoru zajednički poslovi radila bi 104 zaposlena, od čega je najviše u službi obezbeđenja 60 radnika koji bi čuvali kompleks od skoro milion kvadrata zemljišta.

U samom sektoru Solari radilo bi 29 radnika, Kovačnici 71, Konstrukcijama 80 i Potkonstrukcijama 20.

U planu su detaljno navedena sva radna mesta sa opisima i iznosima budućih zarada koje u neto vrednostima iznose od 450 do 1.000 evra. Ukupan godišnji iznos za zarade bi bio 2,1 milion evra.

Imovina ostaje u EPCG, nova firma neće imati troškove i amortizaciju

U dokumentu se navodi da je EPCG sa 20 miliona evra kupila imovinu procenjenu na 60 miliona evra, kao i da će se ona i dalje voditi na EPCG, a da će je besplatno koristiti EPCG – Željezara Solar.

„Osnovna sredstva u iznosu od 60 miliona evra EPCG – Željezara Solar dobija na korišćenje bez naknade, što znači da neće imati troškove po osnovu korišćenja imovine, već celokupni troškovi i amortizacija padaju na teret EPCG”, navedeno je u planu.

Izvor: Vijesti

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Komentari (1)

  1. Veoma me je obradovala cinjenica da uskoro pocinjete aktiviranje poslovanja u domenu proizvodnje elektricne energije iz energije sunca.
    Posebno mi je drago da planirate zaposljavanje kapaciteta zelezare za proizvodnju kompopnenata za Solarnu elektranu.
    Predlazem vam da idete i korak dalje i da sami proizvodete solarne panele za sopstvene potrebe i za trziste, sto bi vam donelo mnogo veci profit od same elektrane.
    Za te savrhe nudim vam moje patentirane i/ili inovativne solarne uredjaje koji rade na bazi refleksije ili refrakcije suncevih zraka i imaju tri puta vecu efikasnost od obicnih solarnih panela, a zahtevaju i tri puta manju povrsinu za montazu, a istovremeno proizvode i toplotnu energiju za grejanje objekata, a mozda zasto ne i grada Niksica.
    Zasto u Crnoj Gori nebi ostao ceo profit i zaposlili se nasi radnici, umesto da razvijate privredu Kine, Turske ili bilo koje druge zemlje.
    Ako ste zainteresovani za ovaj predlog spreman sam doci kod vas da vam prezentujem moju tehnologiju koju radim zajedno sa Institutom Mihajlo Pupin iz Beograda.
    S powstovanjem, Stanko Kovacevic, kontakt 0038163210998.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti

Najava Konferencije

Tema Konferencije

Dani
Sati
Minuti
Sekunde

17. maj 2023.