Plan EU za okončanje energetske zavisnosti od Rusije teško ostvaruje rezultate, upravo u trenutku kada se pojavljuju novi rizici po energetsku bezbednost Evrope zbog nestabilnosti na Bliskom istoku. To je zaključak izveštaja koji je danas objavio Evropski revizorski sud (ECA). Države članice obavezale su se na manje od petine od dodatnih 300 milijardi evra ulaganja za koje je Evropska komisija procenila da su potrebna za ostvarivanje ciljeva plana. Bez ozbiljnog oživljavanja, upozoravaju revizori, REPowerEU neće ostvariti svoje ambicije.
„Četiri godine nakon pokretanja, REPowerEU stagnira, iako je na raspolaganje stavljeno nekoliko stotina milijardi evra“, rekao je Mihails Kozlovs, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovaj izveštaj. On je dodao da nove geopolitičke tenzije i njihov uticaj na energetska tržišta čine još hitnijim diversifikovanje snabdevanja i izbegavanje prevelike zavisnosti od jednog dobavljača. Prema njegovim rečima, za to je potreban koordinisan napor kako bi se plan ponovo pokrenuo.
Plan koji je uglavnom ostao na papiru
Prema nalazima revizora, države članice su u maloj meri iskoristile REPowerEU. Nacionalni energetski i klimatski planovi, koji je trebalo da usmeravaju sprovođenje plana na terenu, u većini slučajeva ne sadrže konkretne mere ili ciljeve koji se odnose na REPowerEU.
Države su se do sada obavezale na svega 54,3 milijarde evra od ukupno 300 milijardi evra stavljenih na raspolaganje za REPowerEU kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF).
Prema oceni Revizorskog suda, toliki jaz ukazuje ili na to da su potrebe za ulaganjima bile precenjene, ili da ciljevi nisu pretvoreni u konkretne mere. U izveštaju se takođe navodi da plan ne ostvaruje neke od svojih ključnih ciljeva, dok njegov okvir upravljanja nema dovoljno efikasne mehanizme za usmeravanje sprovođenja i pouzdano praćenje rezultata.
Pad uvoza iz Rusije nije samo posledica plana
Sankcije EU na ruska fosilna goriva značajno su smanjile uvoz nafte iz Rusije, iako i dalje nije jasno u kojoj meri ruska nafta stiže u EU preko trećih zemalja ili takozvane „flote u senci“.
Smanjen je i uvoz gasa, iako su neke članice EU tokom 2024. godine uvezle više ruskog gasa nego pre početka rata u Ukrajini.
Revizori ističu da su blaže zime i manja potražnja izazvana visokim cenama takođe doprineli padu uvoza. Zbog toga bi direktan uticaj REPowerEU mogao biti znatno manji nego što se na prvi pogled čini.
Promašeni ciljevi u oblasti obnovljivih izvora i interkonekcija
REPowerEU je pomogao da se ubrza realizacija nekih važnih nacionalnih projekata, ali je imao mali uticaj na ubrzavanje energetske tranzicije kroz povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.
U odnosu na ciljeve utvrđene u REPowerEU poglavljima nacionalnih planova za oporavak, dodatni kapaciteti iz obnovljivih izvora koji su do sada izgrađeni gotovo su zanemarljivi i daleko su od cilja od 103 GW.
Slična situacija je i sa prekograničnim elektroenergetskim interkonekcijama. Revizorski sud je utvrdio da su u dve države članice postojale samo tri mere u okviru REPowerEU usmerene na taj cilj, od kojih je jedna kasnije ukinuta.
Za revizore je to dodatni dokaz da plan nije doneo promenu u obimu koji je prvobitno bio najavljen.
Kako je nastao REPowerEU
Evropska komisija predstavila je REPowerEU u maju 2022. godine, na zahtev Evropskog saveta. Njegov glavni cilj je postepeno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije kroz diversifikaciju izvora energije, ubrzavanje prelaska na čistu energiju, uštedu energije, jačanje evropskih interkonekcija i energetske infrastrukture, kao i unapređenje pripremljenosti energetskog sistema.
Evropska komisija procenila je da je do 2030. godine potrebno oko 300 milijardi evra dodatnih ulaganja i taj iznos stavila na raspolaganje kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), fond za oporavak od posledica pandemije.
U dokumentu kojim je pokrenut REPowerEU, Komisija je ocenila da je RRF „posebno pogodan za sprovođenje hitnih prioriteta u okviru zajedničkog okvira EU“.
Izvor: FocusEurope





