Kina i Rusija su u završnoj fazi izgradnje prvog gasovoda koji će moći da transportuje gas iz Sibira u Šangaj.
„Snaga Sibira“ — kako se zove deo koji se nalazi u Rusiji — počela je da isporučuje prirodni gas severnoj Kini u decembru 2019, prema kineskim državnim medijima.
Gasovod se spušta istočnom stranom Kine, pored glavnog grada Pekinga i sve do Šangaja. Srednja faza počela je sa radom u decembru 2020. godine. Južna deonica bi trebalo da počne sa isporukom gasa 2025. godine, javili su državni mediji.
Državne energetske kompanije, ruski Gazprom i kineski National Petroleum, grade gasovod već oko osam godina.
Gasovod Kina-Rusija dolazi u trenutku kada se Moskva suočava sa pretnjom da izgubi kupovinu prirodnog gasa iz Evropske unije, velikog kupca čiji je cilj da smanji dve trećine svog uvoza ruskog gasa nakon rata u Ukrajini.

Kina ima mnogo energetskih opcija
Obim gasovoda Kina-Rusija ukazuje da je to samo jedna od mnogih energetskih opcija za Peking.
Rusija je uložila 55 milijardi dolara u svoj sporazum o gasovodu sa Kinom. Kroz gasovod je od decembra 2019. uvezeno samo 3,81 milijarda dolara prirodnog gasa, prema podacima kineske carine iz juna.
Tempo kineskih kupovina je porastao u prvoj polovini ove godine — skoro se utrostručio u odnosu na pre godinu dana, pokazuju podaci.
Ali kineski uvoz gasa iz Turkmenistana u to vreme je bio takođe daleko veći. Dostigao je vrednost od 4,52 milijarde dolara, što je 52 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju podaci.
Prirodni gas ostaje mali deo kineskog uvoza energenata, koji se uglavnom sastoji od sirove nafte.
Po obimu, Gaspromov izvoz gasa u Kinu preko gasovoda porastao je za 63,4% na 7,5 milijardi kubnih metara tokom prve polovine godine, navodi ruska novinska agencija Interfaks. Cilj prvobitnog dogovora je bio da u narednim decenijama ostvari 38 milijardi kubnih metara godišnje isporuke.
U izveštaju Interfaksa se navodi da je ukupan izvoz Gasproma u zemlje koje ranije nisu bile deo Sovjetskog Saveza pao za 31 posto na 68,9 milijardi kubnih metara u prvih šest meseci ove godine.
Na pomolu novi gasovod „Snaga Sibira 2“
Početkom februara, Kina i Rusija su proširile svoj godišnji ugovor o kupovini gasa za 10 milijardi kubnih metara. One nisu precizirali kada će se to dogoditi, ali su rekle da je to „dugoročni sporazum“. Rojters je procenio dodatnu prodaju vrednu 37,5 milijardi dolara tokom narednih 25 godina.
Dve zemlje su razgovarale o izgradnji dodatnih gasovoda, uključujući i jedan za koji se očekuje da ide iz Sibira kroz Mongoliju. Fajnenšel tajms je ovog meseca izvestio da Mongolija očekuje da će novi gasovod, poznat kao „Snaga Sibira 2“, početi da se gradi u roku od dve godine.
Nuklearna energija i ugalj
I Kina i Rusija takođe sarađuju na razvoju nuklearne energije.
U maju 2021. godine, kineski predsednik Si Đinping i ruski predsednik Vladimir Putin razgovarali su na temu vezanu za zajedničke projekte izgradnje dve nuklearne elektrane u Kini.
Veliki deo kineske energije i dalje potiče od uglja, čiji se najveći deo proizvodi kod kuće.
Poslednjih meseci Kina kupuje sve više ruskog uglja, koji se prodaje sa popustom jer mnoge druge zemlje planiraju sankcije na tu robu.
Izvor: CNBC






