Energija koja nas pokreće

Globalna inflacija završava eru sve jeftinije čiste energije

Više kamatne stope prete da povećaju troškove za projekte vetra i solarne energije, jer centralne banke razmatraju strožu monetarnu politiku, kako bi obuzdale inflaciju. Mnogi analitičari smatraju da se došlo do kraja niskih cena OIE, kao i baterijskog skladištenja same energije, jer se skok cena desio u svakoj grani privrede koja direktno ima uticaj u proizvodnji opreme koju koriste obnovljivi izvori.

Nemilosrdni pad cena tokom protekle decenije učinio je obnovljive izvore energije (OIE) najjeftinijim izvorima električne energije u velikom delu sveta. U protekloj godini, međutim, cene solarnih panela su porasle za više od 50%. Vetroturbine su poskupele za 13%, a cene baterija rastu – po prvi put u istoriji.

Kako kašnjenja u snabdevanju izazvana pandemijom zarobljavaju sve, od automobila do salate, poskupljenje zelene energije, možda, neće biti iznenađenje. Ali, zaostaci u isporuci i nestašice robe dolaze u posebno ranjivom trenutku za vetar i solarnu energiju. Nakon godina brzog napretka u tehnologiji i proizvodnji, ostalo je manje mogućnosti za smanjenje troškova bez žrtvovanja profita. Umesto da neprestano padaju, cene će se sada kretati na osnovu cene sirovina i drugih tržišnih sila.

Za tržišta energije koja se bore sa nestankom struje i ekstremnom nestabilnošću cena u zelenoj tranziciji, inflacija čiste energije je još jedna divlja karta. Kreatori politike, optuženi da dodaju vetar i solarnu energiju tako brzo da su električne mreže postale nestabilne, pod pritiskom su da obezbede da ceo sistem bude pouzdaniji – uparujući solarnu energiju sa baterijama, na primer, ili održavajući stare nuklearne elektrane da rade duže.

Novi obrazac cena

Više kamatne stope, takođe, prete da povećaju troškove za projekte vetra i solarne energije, jer centralne banke razmatraju strožu monetarnu politiku, kako bi obuzdale inflaciju, rekao je Džulijen Domulin Smit, analitičar Bank of America Corp.

„Jedan od najvažnijih input’ koji ulaze u ove projekte sa velikim uticajem su stope. Kamatne stope su padale samo jednu uzastopnu deceniju“, komentariše Smit.

Međutim, klimatski borci ne moraju da se plaše inflacije obnovljivih izvora energije. Čak i sa nedavnim porastom troškova, vetar i solarna energija su evoluirali od skupih neisplativih izvora električne energije, kako bi postali konkurentni fosilnim gorivima. Obnovljivi izvori energije su relativno jeftiniji od fosilnih goriva u većem delu sveta. A cene nafte i prirodnog gasa su porasle tokom prošle godine. Dugoročno, cene vetra i sunca će nastaviti da opadaju, iako sporijim tempom. To znači da se očekuje da će instalacije čiste energije nastaviti brzo da rastu u narednim godinama.

Ipak, industrija se bori sa neposrednim efektima lanca snabdevanja. Kompanija Encore Renewable Energy LLC iz Burlingtona, u Vermontu, plaća oko 35 centi po W za panele, u odnosu na 30 centi sredinom 2020. godine, rekao je izvršni direktor Chad Farrell.

Sirovine sada čine 70% cene gotovih modula, tako da dobavljači gotovo da nemaju prostora za smanjenje troškova, rekao je David Dikon, viši analitičar istraživačke firme Ristad Energy. Nedostatak polisilicijuma, jednog od ključnih materijala za fotonaponske ćelije – od kojih se sastoje solarni paneli, povećao je troškove prošle godine. Uz to su porasli i troškovi isporuke.

„Invenerdži, američki programer projekata vetra i solarne energije, bio je primoran da odloži neke projekte jer ne može da dobije panele. Iako troškovi isporuke počinju da opadaju nakon skoka prošle godine, industrija obnovljivih izvora energije u celini prolazi kroz transformaciju. Ne verujem da ćemo se ikada vratiti tamo gde smo bili pre dve godine“, rekao je Art Flečer, izvršni potpredsednik kompanije za izgradnju.

Skok cena

Iz Canadian Solar Inc., jedne od najvećih svetskih proizvođača panela kažu da više nema smisla da industrija stalno smanjuje cene.

„Biće kraja ovom padu cena“, rekao je predsednik kompanije, Šon Ku, na virtuelnom događaju BloombergNEF-a 30. novembra.

Udruženje za industriju solarne energije i Wood Mackenzie Ltd. prognozirali su prošlog meseca da će američke instalacije pasti za 15% 2022. godine, oko 25% ispod prognoze trgovinske grupe u septembru.

Prekidi u lancu snabdevanja bi se mogli ublažiti ove godine, jer Kina troši milijarde na nove fabrike za proizvodnju polisilicijuma. To može kratkoročno smanjiti cene, ali je manje verovatno da će dovesti do trajnog smanjenja.

„Dolazimo do kraja pada cena. Cene robe će biti jedina determinanta cena modula“, rekao je Dikson.

Industrija vetra prolazi kroz sličnu tranziciju. Cene su pale za 48% u deceniji do 2020. Godine. Sada se, međutim, izjednačavaju. Očekuje se da će pasti 14% do 2030. godine, prognozira BloombergNEF.

„To je znak sazrevanja industrije“, rekao je analitičar vetra BNEF-a Oliver Metkalf.

Proizvođači će nastaviti da smanjuju troškove po megavatu sa većim instalacijama. Međutim, ove masivne turbine — visoke skoro kao Ajfelova kula – zahtevaju više materijala, posebno čelika, koji je poskupeoo 2021. i verovatno će ostati skup u narednih nekoliko godina. Problemi u lancu snabdevanja povećali su cene vetroturbina na kopnu za 9% u drugoj polovini 2021.

U nekim regionima, integratorske kompanije su već instalirale turbine na najboljim lokacijama i sada traže manje prozračna područja ili manje lokacije. To znači da možda koriste turbine dizajnirane za sporije brzine vetra ili daju manje porudžbine, što dovodi do viših cena po megavatu.

Najveći svetski proizvođač vetroturbina, danski Vestas Wind Systems A/S, morao je da snizi svoju prognozu profita prošle godine, jer se suočavaju sa rastućim troškovima zbog ključnih roba i stalnim prekidima u lancu snabdevanja. Nešto će morati da se promeni da bi industrija mogla da isporuči dovoljan kapacitet za korišćenje energije vetra, kako bi se postigli svetski klimatski ciljevi, saopštila je kompanija.

„Ovde moramo da postavimo zastavu upozorenja. Moramo se fokusirati na profitabilnost u čitavom sektoru“, rekao je Morten Dirholm, viši potpredsednik Vestasa.

Troškovi baterija

Baterije je, takođe, pogodila inflacija. BNEF je krajem prošle godine saopštio da očekuje da će cene baterija ove godine porasti, po prvi put od 2010. Za poskupljenje od 2,3% može se okriviti skok cena metala koje baterije sadrže, rastuća potražnja širom sveta i zategnuti lance snabdevanja.

Ali, u poređenju sa vetrom i solarnom energijom, baterije su mnogo noviji deo pejzaža čiste energije. Dobavljači i dalje eksperimentišu sa novim hemijama i povećavaju proizvodni kapacitet, što znači da još uvek ima prostora za značajnije snižavanje cena.

U Fluence Energy Inc., kompaniji koja se bavi skladištenjem energije, primetili su kašnjenja i povećane troškove za isporuku baterija iz svog ugovornog proizvodnog pogona u Vijetnamu. Ali, saopštili su da ne očekuju da će to potrajati.

„Stvarno se radi na rešavanju ovih kašnjenja“, rekao je glavni finansijski direktor Denis Fer.

Dok se neki od problema u lancima snabdevanja, koja se tiču razvojnih kompanija obnovljivih izvora energije ublažavaju, Džordž Biličić, šef globalne energetike, energetike i infrastrukture za Lazard Ltd., kaže da industrija prolazi kroz trajne promene. Bez ikakvih novih tehnoloških otkrića ili velike konsolidacije, cene se stabilizuju.

„Priča o velikom padu troškova je da veliki pad troškova više neće biti priča“, rekao je Biličić.

Izvor: EnergyVoice

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti