Hoće li dodatni LNG kapaciteti otopliti hrvatsku zimu?

Prema proceni organizacije ENTSOG, Hrvatska će moći da popuni najviše 30 odsto svog gasnog skladišta, ukoliko Rusija obustavi isporuku prirodnog gasa Evropskoj uniji. U isto vreme, ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović poručuje da se aktivno radi na proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku, kao i na povećanju transportnih mogućnosti i izgradnji gasovoda, u cilju energetske stabilnosti Hrvatske i interesu celog okruženja.

Ako Rusija obustavi isporuku prirodnog gasa Evropskoj uniji, Hrvatska će moći da popuni najviše 30 odsto svog gasnog skladišta, procenila je Evropska mreža operatera prenosnog sistema za gas (ENTSOG), koja okuplja kompanije za transport gasa zemalja članica EU, piše Jutarnji list i navodi da je taj nalaz suprotan tvrdnjama vlade koja uverava javnost da Hrvatska ima visok nivo energetske stabilnosti, uprkos mogućem prekidu isporuke ruskog gasa.

„U slučaju obustave isporuke ruskog gasa, većina članica EU neće moći da ostvari više od 80 odsto planirane popune zaliha gasa, sa značajnim odstupanjima među njima. Naša analiza je pokazala ograničenost uvoznih kapaciteta u srednjoj i istočnoj Europi, kao i ograničenja u infrastrukturi na severozapadu i istoku Evrope. To su faktori koji ograničavaju moguće ublažavanje manjka gasa“, ističe se u izveštaju ENTSOG-a o mogućim posledicama ruskog embarga na izvoz gasa u EU.

Hrvatska u trećoj grupi

Ukoliko Rusija „zavrne slavinu“, prema istom izvoru, najmanje teškoća u popunjavanju svojih skladišta gasa imaće Velika Britanija, Belgija, Francuska, Španska i Portugalija, koje bi, u tom slučaju, obezbedile popunjenost svojih zaliha gasa između 90 i 100 odsto.

U drugoj grupi zemalja ENTSOG-ove analize su Nemačka, Holandija i Italija za koje ta organizacija procenjuje da bi mogle da  popune skladišta između 30 i 60 odsto. Uz to se naglašava da te tri države raspolažu s 50 odsto skladišnih kapaciteta za gas u Evropskoj uniji.

Hrvatska, zajedno s Litvanijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom, Bugarskom i Rumunijom, prema podeli ENTSOG-a, čini treću grupu članica EU, koje će najteže prebroditi ruski embargo na izvoz gasa u EU. Te će članice EU, navodi spomenuti izvor, popuniti najviše 35 odsto svojih skladišnih kapaciteta prirodnog gasa.

Proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku

Kao protivtežu lošim prognozama u snabdevanju gasom, ukoliko dođe do obustave ruskog gasa EU, možemo posmatrati izjavu ministra privrede i održivog razvoja Davora Filipovića. Hrvatski zvaničnik je na vanrednom sastanku Veća ministara za energetiku u Briselu izjavio da LNG terminal na Krku značajno doprinosi diversifikaciji i gasnoj stabilnosti u Hrvatskoj, tako da se aktivno radi na proširenju njegovih kapaciteta, kao i na povećanju transportnih mogućnosti i izgradnji gasovoda koji su u interesu celog okruženja.

Ovaj sastanak je organizovan, upravo, u cilju sagledavanja potencijalnih dodatnih mera u vezi sa sa stabilnošću snabdevanja, tranzitom gasa i upravljanjem njegovim zalihama, posebno u predstojećim nedeljama i mesecima. Dodatni fokus na ovaj problem izazvala je nedavna odluka ruske gasne kompanije Gasprom o obustavi isporuke gasa određenim članicama s kojima ima ugovore.

Instrumenti za sigurno snabdevanje EU

Evropska komisija je od početka ruske agresije na Ukrajinu predložila nekoliko instrumenata za rešavanje izazova u pogledu sigurnosti snabdevanja gasom, od kojih su najvažniji: Komunikacija REPowerEU, zajednička platforma za nabavku gasa i predlog Uredbe o skladištenju gasa, objavljene u maju, saopštilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).

REPowerEU predstavlja evropski plan delovanja u cilju obezbeđivanja cenovno pristupačnije, sigurnije i održivije energije, a Komisija će ga predstaviti sredinom maja.

„Plan REPowerEU biće snažan alat svakoj članici za borbu protiv nestašice energenata. Hrvatska će nastaviti da radi na zajedničkoj stabilnosti lanaca snabdevanja – na diversifikaciji izvora i pronalaženju najboljih opcija za obezbeđivanje konkurentnog tržišta. Kao što je poznato, Hrvatska se već okrenula prelasku na obnovljive izvore, odnosno, ekološki prihvatljivim, poput vodonika, što je, svakako, važna tema i nameravamo da intenzivno krenemo u razvoj privrede utemeljene na vodoniku“, izjavio je Filipović. Takođe, Hrvatska ima sopstvenu proizvodnju prirodnog gasa. U 2021. godini domaća proizvodnja ovog energenta iznosila je oko 21 odsto, a ta količina bi se mogla povećati u sledećoj godini na, približno, 30 odsto, objavio je MINGOR.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti