Hrvatska do 2030. želi 250 megavata baterijskih kapaciteta: Potpisano 47 ugovora

Prvim državnim programom podrške u Hrvatskoj potpisano je 47 ugovora sa investitorima u baterijska skladišta, vrednih ukupno 16,3 miliona evra, a realizacijom projekata kapacitet velikih sistema trebalo bi da poraste za 250 megavatsati. Uz državne podsticaje, nove baterijske projekte razvijaju HEP i privatni investitori, dok broj zahteva za priključenje pokazuje sve veće interesovanje za skladištenje električne energije.

Hrvatska do 2030. želi 250 megavata baterijskih kapaciteta: Potpisano 47 ugovora

Završetkom svih projekata instalirani kapacitet velikih skladišta energije u Hrvatskoj povećaće se za 250 megavatsati, navode u Ministarstvu privrede

Nakon što je u februaru ove godine zaključen prvi javni poziv države za bespovratne potpore investitorima u baterije za skladištenje električne energije proizvedene u solarnim elektranama, sklopljeno je, kako saznajemo u Ministarstvu privrede, 47 ugovora sa investitorima u ukupnoj vrednosti od 16,3 miliona evra.

Deo projekata već je završen, dok će preostali biti završeni tokom 2026. godine. Završetkom svih ugovorenih projekata instalirani kapacitet velikih skladišta električne energije u Hrvatskoj povećaće se za ukupno 250 megavatsati, uz ukupnu snagu veću od 100 megavata – navode u resornom ministarstvu, koje je investitorima u baterije stavilo na raspolaganje 50 miliona evra, ali je potrošeno oko 30 odsto budžeta.

Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), podsetimo, predviđa 250 megavata instaliranih baterijskih kapaciteta do 2030. godine, dok su trenutno u radu veliki baterijski sistemi za skladištenje električne energije ukupne instalirane snage od svega 11 megavata. Deo tog kapaciteta čini baterijsko skladište HEP-ove solarne elektrane Vis, snage jednog megavata i kapaciteta 1,44 megavatsata.

Zamah u Korlatu

Instaliranjem najavljenog baterijskog sistema u energetskom parku Korlat, HEP-ovi kapaciteti baterijskih sistema, kako su nam saopštili iz te kompanije, povećaće se za 270 odsto.

Na lokaciji Korlat pripremaju se dva projekta sistema za skladištenje električne energije. Prvi je sistem kapaciteta oko 300 megavatsati. Trenutno se analiziraju moguća rešenja i izrađuje projektna dokumentacija. Iduće godine planira se dobijanje građevinske dozvole i pokretanje postupka nabavke za izgradnju. Dalja dinamika zavisi od završetka administrativnih i regulatornih postupaka – navode u HEP-u.

Drugi baterijski sistem u Korlatu ima kapacitet od 90 megavatsati i, otkrivaju u HEP-u, deo je planiranog proširenja lokacije novom solarnom elektranom snage 40 megavata.

Za taj zahvat izrađeno je idejno rešenje. Nadležno ministarstvo zatražilo je izradu studije o uticaju zahvata na životnu sredinu, zbog čega se priprema dokumentacija za nabavku te studije. Rok završetka za sada se ne može odrediti, jer zavisi od ishoda procene uticaja na životnu sredinu i pribavljanja potrebnih dozvola – najavljuju u toj državnoj kompaniji.

Plomin i Sukošan

Na pitanje kakvi su srednjoročni planovi HEP-a u oblasti skladištenja električne energije, u toj kompaniji, između ostalog, skreću pažnju na sistem kapaciteta 200 megavatsati u okviru planirane solarne elektrane Sukošan.

Za taj projekat u toku je postupak nabavke za izbor izvođača radova. Projektna dokumentacija priprema se i za sisteme za skladištenje energije. Na više lokacija postojećih proizvodnih jedinica na kojima postoje odgovarajući priključci na elektroenergetsku mrežu, kao što je TE Plomin, razmatra se mogućnost razvoja baterijskog skladišta kapaciteta do 500 megavatsati. Odluke o daljim fazama razvoja pojedinačnih projekata, kapacitetima i dinamici realizacije donosiće se zasebno za svaki projekat, na osnovu tehničko-ekonomskih analiza i studija izvodljivosti, potreba elektroenergetskog sistema, mogućnosti integracije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, kao i uslova na tržištima pomoćnih usluga – napominju u HEP-u.

Kada je reč o baterijskim projektima privatnih investitora, među njima je samostojeći baterijski sistem u Šibeniku, na području bivše fabrike TLM-a u Ražinama, koji razvija kompanija IE-Energy u saradnji sa slovenačkom grupacijom NGEN. Sistem ima snagu od 60 megavata i kapacitet od 120 megavatsati.

Od planiranih većih baterijskih postrojenja u toku je i investicija zagrebačke kompanije Versolvio u Baranji. Uz pomoć kineskih partnera, Versolvio je planirao projekat solarne elektrane i baterijskih skladišta u opštini Jagodnjak, kapaciteta 80 megavata.

I Energija projekt, u vlasništvu kineskog Norinca i proizvođača električne energije u jednom od najvećih vetroparkova u Hrvatskoj kod Senja, u poslovnom izveštaju za prošlu godinu otkrila je da razmatra ugradnju baterija u svoj vetropark, ali zasad bez navođenja kapaciteta i drugih karakteristika baterije.

Rekordna potrošnja

Ukupni zahtevi investitora za baterijske sisteme prema Hrvatskom operatoru prenosnog sistema (HOPS), prema informacijama sa tržišta, dostižu 854 megavata ukupne priključne snage u 13 projekata koji su u postupku izrade elaborata optimalnog tehničkog rešenja priključenja (EOTRP).

Na taj podatak treba dodati pet izdatih preliminarnih mišljenja za baterijska skladišta ukupne priključne snage 392 megavata, kao i četiri preliminarna mišljenja za hibridna postrojenja sa baterijskim skladištem ukupne priključne snage 503 megavata.

Naši sagovornici iz redova investitora u obnovljive izvore energije skreću pažnju na rekordne satne potrošnje električne energije u večernjim satima, kada solarne elektrane ne mogu da zadovolje povećanu potražnju.

Solarne elektrane tek su počele značajnije da se pojavljuju na prenosnoj mreži. Proizvodnja solarnih elektrana na prenosnoj mreži iznosila je pet gigavat-sati u 2023, 46 gigavat-sati u 2024, a ove godine 168 gigavat-sati.

Istovremeno, razlika prekogranične razmene, odnosno neto uvoz, iznosila je 5.059 gigavat-sati u 2024. i 5.873 gigavat-sati prošle godine. To pokazuje dve stvari: solar u Hrvatskoj raste, ali još nije dovoljno velik da promeni ukupnu sliku sistema, pa Hrvatska i dalje u velikoj meri zavisi od uvoza električne energije.

Baterije pomažu da se domaća proizvodnja bolje iskoristi i da se smanji potreba za uvozom u večernjim satima, kada nema dovoljno električne energije, kažu naši sagovornici. Oni apeluju da baterije, zbog strateškog značaja za smanjenje uvoza i gubitaka u proizvodnji, dobiju važniju ulogu u energetskim planovima države i investicionim planovima HOPS-a.

Poljska i Mađarska

Investitori skreću pažnju na primere iz Poljske i Mađarske koji ilustruju tempo razvoja baterijskih sistema u EU.

Poljska državna kompanija PGE, navode naši sagovornici, razvija baterijski sistem snage 263 megavata i kapaciteta 900 megavatsati, koji se gradi u blizini vetroelektrana na moru i reverzibilne hidroelektrane.

U Mađarskoj Greenvolt razvija samostojeći baterijski sistem Buj, snage 99 megavata i kapaciteta 288 megavatsati, u severoistočnom delu susedne države.

Za Hrvatsku pitanje velikih baterijskih sistema nije samo pitanje nove tehnologije. To je pitanje koliko ćemo sopstvene energije moći zaista da iskoristimo, koliko ćemo zavisiti od uvoza u najskupljim satima i koliko će elektroenergetski sistem biti spreman za sve veće pritiske potrošnje, klime, turizma i novih industrija – ističu naši sagovornici iz redova investitora.

U podsticanju ugradnje baterija za skladištenje električne energije država ne gleda samo industriju. U aktuelnom javnom pozivu Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost (FZOEU), namenjenom građanima koji žele da ulažu u obnovljive izvore energije u svojim domovima, predviđena je i mogućnost sufinansiranja ugradnje baterijskih sistema.

Budžet tog javnog poziva iznosi 38 miliona evra, a prijem zahteva građana zatvoren je već 48 sati nakon 2. septembra i objave javnog poziva zbog iskorišćenosti raspoloživih podsticaja.

Za baterijska skladišta u okviru pomenutog budžeta predviđeno je maksimalno 11.200 evra po podnosiocu zahteva, a FZOEU je spreman da sufinansira 50 odsto vrednosti investicije, uz mogućnost da udeo Fonda bude 70 odsto ako je podnosilac zahteva u riziku od energetskog siromaštva.

U pomenutom javnom pozivu predviđeni su i podsticaji za ugradnju solarnih panela na porodične kuće, koji su do sada bili najzanimljiviji građanima i najzastupljeniji u okviru programa podsticaja.

Izvor: Jutarnji List

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti