Arbitražni sud pri Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu odredio je da Hrvatska mora da plati MOL-u 1,8 milijardi kuna plus zatezne kamate. Spor je pokrenut 2013. godine, a odluka je doneta 2019. godine.
Da bi se realizovala strateška odluka Vlade da se otkupe deonice MOL-a i da se INA vrati u hrvatske ruke, organizovan je Savet za Inu. Vladino savetodavno telo, Savet za Inu, kojim je predsedavao hrvatski premijer Andrej Plenković, razmotrilo je pravno mišljenje o efektima presude Vrhovnog suda u predmetu Sanader i Hernadi i zadužilo ministra privrede Davora Filipovića za nastavak razgovora s MOL-om, saopštila je Vlada, prenosi HRT.
Ugovorne obaveze
Podsećanja radi, Hrvatska je izgubila arbitražni postupak oko Ine koji je pokrenuo MOL 2013. godine, tvrdeći da Vlada nije poštovala svoje obaveze iz glavnog ugovora o gasnom poslovanju i njegovih aneksa, prema pisanju Jutarnjeg lista.
Prema tom ugovoru iz 2009. godine, predviđeno je izdvajanje (neisplativog) dela gasnog poslovanja iz Ine tako da država preuzme podzemno skladište gasa u Okolima, što je i učinila, ali nije preuzela i trgovinu gasom i to je bilo uporište za MOL-ovu tužbu.
Ovo je druga arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Prva je vođena pred Komisijom UN-a za međunarodno trgovačko pravo.
Pravno mišljenje Radne grupe
Članovi Saveta razmotrili su pravno mišljenje Radne grupe pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj o pravnim efektima koje donošenje punomoćne presude Vrhovnog suda u predmetu Sanader i Hernadi ima na ugovore između Hrvatske i MOL-a, kao i mišljenje Državnog tužilaštva Republike Hrvatske u vezi sa izvršenjem, odnosno plaćanjem naknade štete MOL-u u skladu sa presudom Arbitražnog suda pri Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova (ICSID), navodi se u saopštenju.
Na sastanku je donesen zaključak prema kome se ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović, uz podršku ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, zadužuje da nastavi razgovore s MOL-om u vezi sa izvršenjem presude ICSID-a, „u kontekstu širih odnosa RH i MOL-a i uvođenja novog modela korporativnog upravljanja Inom“.
„Pravosnažna presuda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju ne proizvodi efekte u odnosu na ugovore između Hrvatske i MOL-a“, stoji između ostalog u mišljenju radne grupe pravnih fakulteta koje je Vlada objavila, uz mišljenja DORH-a o ugovorima Hrvatske i mađarske naftne kompanije.
Preduzimanje pravnih radnji
Izradu sveobuhvatnog pravnog mišljenja o štetnosti ugovora s MOL-om i isplati naknade štete po osnovu presude Arbitražnog suda pri Međunarodnom centru za rešavanje ulagačkih sporova (ICSID) Vlada je zatražila 21. decembra 2022. po osnovu Okvirnog sporazuma o saradnji između Vlade i četiri hrvatska pravna fakulteta.
Pravno mišljenje, pored ostalog, daje odgovor na pitanja vezana za pravne efekte presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske na ugovore između Republike Hrvatske i MOL-a; stanovište o mogućem preduzimanju pravnih radnji i nadležnosti za osporavanje navedenih ugovora i mišljenje o obavezi izvršenja presude ICSID-a.
Naknada štete iz predusude
Ne ulazeći u tumačenje, Vlada napominje da je u mišljenju izraženo stručno stanovište po kome presuda Županijskog suda u Zagrebu u predmetu Sanader i Hernadi koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda ne proizvodi efekte u odnosu na ugovore između Republike Hrvatske i MOL-a.
Takođe, pod pretpostavkom da su arbitražne klauzule iz ugovora s MOL-om valjane, (a pretežu razlozi da jesu), prema mišljenju pravnih fakulteta ne postoji nadležnost suda Republike Hrvatske za odlučivanje po tužbi Hrvatske protiv društva MOL, a radi utvrđenja štetnosti ovih ugovora.
U mišljenju se navodi da je potrebno da se naknadu štete iz presude ICSID-a pravovremeno podmiri, u skladu s međunarodnim obavezama.
Pravno mišljenje uradili su profesori sa katedri međunarodnog privatnog prava, kaznenog, trgovačkog i obaveznog prava. Završeno je 16. januara i dostavljeno Vladi i Ministarstvu pravosuđa i uprave 26. januara.
Vrhovni sud je krajem oktobra 2021. potvrdio prvostepenu presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen sa dve godine zatvora.
