Hrvatska želi gas iz Azerbejdžana

Šest naftnih kompanija Azerbejdžana izvlači gas sa dubine od 600 metara, a zatim ga uz pomoć pritiska ubacuju u cevi koje se protežu do susedne Gruzije. Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak povezan je sa Italijom, dok se razmišlja o izgradnji drugog, koji bi išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske. Hrvatska podržava ovaj projekat. Smatraju da je važno imati još jedanu dodatnu rutu za snadbevanje, kojom bi se gas iz Azerbejdžana dopremao do Splita, gde postoji velika gasovodna mreža.

Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijsko jezero, koje neki zbog veličine i slane vode nazivaju morem. Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se gasno polje Šah Deniz, površine koliko dva najveća hrvatska ostrva Cres i Krk zajedno.

Šest naftnih kompanija izvlači gas sa dubine od 600 metara, a zatim ga uz pomoć pritiska ubacuju u cevi koje se protežu do susedne Gruzije. Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak povezan je sa Italijom, dok se razmišlja o izgradnji drugog, koji bi išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.

„Hrvatska podržava ovaj projekаt. Smatramo da je važno imati još jedanu dodatnu rutu snadbevanja kojom bi gas iz Azerbejdžana dolaziо do Splita, gde ide naša gasovodna mreža“, rekao je nedavno za Hinu Davor Filipović, hrvatski ministar privrede.

On i premijer Andrej Plenković su vodili razgovor o ovom projektu u januaru sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim na forumu u Davosu u Švajcarskoj.

„Tada smo razgovarali i sa predstavnicima Crne Gore, nastavljamo razgovore i sa našim prijateljima u BiH. Postoji veliko interesovanje u ovom pravcu, tako da verujem da ćemo na kraju i uraditi taj projekat“, dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski gasovod razmatra se od 2012. godine, kada su hrvatska kompanija za transport prirodnog gasa Plinacro i Ministarstvo privrede počeli da učestvuju na sastancima zainteresiranih zemalja. Međutim, tada nije započela implementacija, jer je gas iz Rusije bio jeftiniji, a količina gasa iz Azerbejdžana ograničena.

Sve se promenilo pet meseci nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

EU, koja je do tada uvozila 40 odsto gasa iz Rusije, okrenula se tečnom gasu iz SAD, Norveške, Alžira i Azerbejdžana.

Predsednica Evopske komisije Ursula Von der Lajen, potpisala je u julu sporazum o strateškom partnerstvu sa predsednikom Alijevim.

„Više od 10 evropskih zemalja traži od nas da povećamo isporuke“, rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu. Zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza je 2019. godine izvezla ukupno 19 milijardi kubnih metara gasa, a ove godine planira da isporučiti 24 milijarde.

„Polovina će biti izvezena u Evropu“, rekao je Alijev koji je prošlog meseca posetio Sarajevo.

Ministar energetike Azerbejdžana Parviz Šabazov Ogtaj kaže da njihov cilj nije samo povećanje obima postojećih partnera, „već i dodavanje novih partnera, uključujući i one na zapadnom Balkanu“.

Izvor: SEEbiz

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti