U Hrvatskoj neodrživ sistem podsticaja za OIE

Hrvatski zakonski okvir tesan za projekte OIE

Interesovanje za instalaciju solarnih elektrana u Hrvatskoj nikada nije bio veće, pa se može očekivati da će se snaga u manjim projektima, iako i dalje niska, već ove godine udvostručiti. Zainteresovane strane se slažu da je za sve investicije nužan kvalitetan i stabilan zakonski okvir, koji u oblasti obnovljivih izvora energije i dalje ne postoji.

Slabost institucija koje izdaju dozvole i resorno ministarstvo koje ni posle više od 470 dana nije donelo podzakonsku regulativu za realizaciju projekata, predstavljaju glavne otežavajuće okolnosti za korišćenje sunčeve energije u većoj meri i usporavanje zelenih projekata, zaključila je hrvatska stručna javnost.

Naime, HEP ODS je samo u toku prva tri meseca ove godine dobio zahteve za priključenje u broju koliko je podneto u celoj prošloj godini. Za male solarne elektrane su, mahom, zainteresovaniji stariji ljudi, povratnici iz inostranstva i oni koji se bave turizmom, dok je interesovanje preduzetništva ogromno zbog visokih cena električne energije.

Nepoštovanje rokova

Period za odgovore na zahtev za priključenje solarne elektrane zavisi od distributivnog područja. Zakonski rok od 15 dana se po pravilu krši, tako da zahtevi čekaju i više od tri meseca na odgovor. Evidentan je hroničan manjak zaposlenih u HEP ODS-u, pa se proces do puštanja u rad elektrane može rastegnuti za šest do, čak, osam meseci, a ponekad i duže.

Sistemske opstrukcije projekata iz ODS-u i HOPS-u nema, međutim, struka smatra da je elektroprivreda prestala da bude poželjan poslodavac tako da nijedan podzakonski akt – koji nedostaje – ne može rešiti manjak stručnjaka na radnim mestima.

Ogromno interesovanje za solarne panele

Interesovanje za instalaciju solarnih elektrana nikada nije bio veći, tako da se može očekivati da će se snaga u manjim projektima, iako i dalje niska, već ove godine udvostručiti. Zainteresovane strane se slažu da je za sve investicije nužan kvalitetan i stabilan zakonski okvir, koji u oblasti obnovljivih izvora energije i dalje ne postoji.

Potrebna je edukacija kupaca, školovanje i sertifikovanje instalatera i kontrolisanje kvaliteta opreme koja se ugrađuje. Naime, tokom proteklih meseci, kada su lanci snabdevanja bili lošiji, ugrađeno je dosta polovne opreme koja bi mogla u narednim godinama da stvori problem.

Strah od vremenske rupe

Mislav Kirac iz Zelene energetske zadruge ističe kao otežavajuću okolnost to da će se od početka iduće godine ukinuti netiranje za sve nove projekte u samosnabdevanju, s obzirom da se sistem tek uhodava. Zato izražava zabrinutost da bi se iz tog razloga moglo upasti u vremensku rupu, kao kada je ukinut feed-in sistem, a još nije bilo uvedeno netiranje. Za razliku od Hrvatske (koja sledi EU regulativu, a nema plan za dalje), Slovenija je primenu netiranja produžila za godinu dana i već sada zna kakav će sistem uvesti nakon ukidanje netiranja. S obzirom da je u EU u toku rasprava o novom modelu tržišta električne energije, postoji mogućnost da se u Hrvatskoj uopšte ne donesu pravila o priključenju, pošto će biti potrebna izmena zakona koji regulišu električnu energiju i OIEVK.

Haotično oko podsticaja za OIE

Prema oceni stručnjaka, trenutni model podsticaja preko Fonda za zaštitu okruženja nije optimalan, tako da bi oni trebalo da budu skromniji, ali u kontinuitetu. Slovenija ima kontinuirano sufinansiranje oko 20-ak odsto, a korisnici se javljaju za refundaciju po realizaciji projekta.

Rezultati tendera za obnovljive izvore energije u domaćinstvima koje je Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost sproveo u oktobru 2022. godine, do danas nisu poznati. Zainteresovane strane smatraju da je politika podsticaja u Hrvatskoj netransparentna, u pogledu toga da korisnici mogu na više mesta da traže (i dobiju) podsticaje,). Zbog toga bi, po njihovom mišljenju, trebalo da postoji registar zahteva pri ODS-u, a da se podsticaji vezuju za zahtev po obračunskom mernom mestu.

Energetske zadruge

Što se tiče građana, oni su u velikoj meri zainteresovani za energetsku tranziciju kroz učešće u energetskim zadrugama.

Velike mogućnosti za korišćenje obnovljivih izvora energije otvaraju se kroz primenu solarnih elektrana u poljoprivredi (agrosolarne elektrane), optimalno za zasade visine od 1 do 1,2 metra. Iskustvo Francuske pokazuje optimum za primenu solarnih elektrana u vinogradima, na visini od 4,5 metara, gde su poboljšana organoleptička svojstva grožđa, biljke su imale manje opekotina po lišću i manje zaostataka u rastu, a ostvareni su i značajni godišnji prihodi od proizvodnje električne energije.

Izvor: Energetika-net

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti