I HEP će izvoziti „zelenu struju”

U Hrvatskoj su brojne kompanije, među njima i državni HEP, izašle iz sistema državnih podsticaja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora i počele da prodaju električnu energiju na inostranom tržištu. S obzirom da za to državi nisu dugovali nikakve penale, na takav korak su se, u najvećem broju slučajeva, odlučivali oni čiji ugovori ističu za koju godinu, pa su mogli trenutnom zaradom na tržištu da nadoknade gubitak podsticaja.

Brojni proizvođači struje iz vetra, sunca i biomase raskinuli su ugovore o podsticaju sa državom, kako bi ostvarili ekstrazaradu u inostranstvu. Do toga je došlo jer se država nije zaštitila penalima u slučaju prevremenog raskida ugovora. Među onima koji su raskinuli ugovore koji su im osiguravali podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kako bi svoju proizvodnju prodavali po višim cenama na evropskom tržištu je i državna kompanija Hrvatska elektroprivreda.

Od 66 ugovora koji su dosad raskinuti – čime se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora za domaće tržište smanjila za trećinu – jesu i dva ugovora koje je HEP imao sa drugom državnom kompanijom zaduženom za sistem podsticaja  – Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

Tako je i HEP, kompanija koja je u prvoj polovini ove godine imala gubitak veći od milijardu kuna, jer električnu energiju prodaje po cenama nižim od onih po kojima je kupuje, odlučio da se odrekne podsticaja i prodaje deo struje na međunarodnom tržištu. Uz to, HEP-u je nametnuta i obaveza nabavke gasa za skladište Okoli, koji sigurno neće moći da proda po cenama po kojima ga je plaćao.

Optimizacija troškova

 „Radi optimizacije troškova proizvodnje električne energije u HEP grupi, u okolnostima aktuelne energetske krize i rasta cena električne energije i energenata na tržištu, HEP Proizvodnja je prevremeno raskinula ugovore s HROTE-om za kombi-kogeneracijsko postrojenje blok L u TE-TO Zagreb, snage 100 MWe i 80 MWt (s danom 30. jul, 2022) i agregat biološkog minimuma HE Lešće snage 1,09 MW (31. avgust 2022), poručili su iz HEP-a.

To znači da je kogeneracijsko postrojenje za koje je ugovor raskinut snage 100 megavata energije i 80 megavata toplotne energije, dok je agregat biološkog minimuma u HE Lešće ipak manji proizvođač energije.

Raskinuti najvredniji ugovori

Iz HEP-a napominju da su i dalje na snazi ugovori s HROTE-om za ostala postrojenja u sistemu podsticaja, i navode da je reč o ugovorima za kogeneracije na biomasu BE-TO Osijek i BE-TO Sisak, Malu hidroelektranu Prančevići, Agregat biološkog minimuma Varaždin, Solarnu elektranu Sabadin-Kaštelir, kao i devet integrisanih solarnih elektrana instalisanih na vlastitim objektima. Međutim, ugovori koji su raskinuti ipak čine većinu HEP-ove proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Godinama je država podsticala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. HEP je bio dužan da tu energiju preuzima, a domaćinstva i ostali kupci da plaćaju naknadu i tako se svake godine skupi oko milijardu i po kuna za isplatu podsticaja. To je samo deo novca koji se proizvođačima struje isplaćuje, a ukupni podsticaji lane su dostigli 3,3 milijarde kuna.

Isplativo raskidanje ugovora

Podsticaji su predstavljali jedini način da se poveća proizvodnja iz obnovljivih izvora, poput vetra, biomase ili sunčeve energije, jer je ta električna energija bila znatno skuplja od one proizvedene, na primer, u hidroelektranama ili elektranama na gas.

Zbog rasta cena energenata na tržištu, među njima i cena električne energije, proizvođačima iz obnovljivih izvora postalo je isplativo raskidanje ugovora, izlazak iz sistema podsticaja i prodaja po tržišnim cenama.

Nadoknada na tržištu

S obzirom da za to državi nisu dugovali nikakve penale, na takav korak su se, u najvećem broju slučajeva, odlučivali oni čiji ugovori ističu za koju godinu, pa su mogli da trenutnom zaradom na tržištu nadoknade gubitak podsticaja. Posebno zbog toga što za raskidanje ugovora pre roka nisu bili dužni da državi platite penale.

Na kraju, među desetinama proizvođača, na takav potez se odlučila i državna kompanija. To je i razumljivo, s obzirom na finansijski teret koji ona podnosi u sadašnjoj krizi. Međutim, s druge strane, to je nezgodno za Vladu koja je u sklopu zelene tranzicije prebacila dobar deo obaveza na ostala preduzeća i građane, kako bi proizvodnja struje iz obnovljivih izvora bila privlačna, a sada ona završava u izvozu.

Izvor: Novi list

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti