I južnokorejski penzioni fond ograničava ulaganje u ugalj

Južnokorejski državni penzioni fond, treći po veličini na svetu, prestaje sa ulaganjem u projekte vezane za proizvodnju energije od uglja, ne samo u zemlji već i u inostranstvu. Fond se na ovaj način pridružuje globalnim naporima za smanjenje emisija ugljenika i sprovođenju odgovornih investicionih strategija. Penzioni fondovi i banke širom sveta podležu pritisku akcionara i lobističkih grupa da izbegnu ulaganja u ugalj.

Treći po veličini svetski penzioni fond, južnokorejski državni penzioni fond ograničava ulaganje vezana sa ugalj. Plan Nacionalne penziona službe (NPS) je da ograniči ulaganje u iskopavanje uglja i preduzeća vezana za proizvodnju energije od uglja, usvajanjem „negativnog pristupa“. Pristup se sastoji od isključivanja investicija koje nisu u skladu sa ekološkim, socijalnim i upravljačkim principima.

Vrednost imovine kojom NPS upravlja je oko 783 milijarde američkih dolara i mogu da mu pariraju samo penzioni fondovi Japana i Norveške. NPS je investirao u nekoliko južnokorejskih kompanija povezanih sa ugljem, poput Posco, OCI, LG International, GS Holdings, Korea Electric Power Corp., Samsung C&T, Doosan Heavy Industries & Construction i Kumho Petrochemical.

Iz NPS-a u svom planu nisu detaljno obrazložili vreme ili detalje određenih projekata, koji podležu izuzeću finansiranja, ali su najavili da planiraju da uspostave akcioni plan o tome gde ne treba ulagati.

Neke kompanije, kojima je NPS investitor, istakle su sopstvene napore za uklanjanje projekata vezanih za ugalj iz svojih portfelja.

Iz kompanije Samsung C&T Corp. najavili su prošle godine da će se odreći uglja nakon završetka dva tekuća projekta termoelektrana do 2024. godine. Kompanija Posco i pet drugih proizvođača čelika planiraju da budu ugljenično neutralni do 2050. godine.

Penzioni fondovi i banke širom sveta podležu pritisku akcionara i lobističkih grupa da izbegnu ulaganja u ugalj.

Ranije ovog meseca, australijska Macquarie Group saopštila je da će prestati da finansira projekte uglja do 2024. Potez je usledio nakon sličnih najava Australijske i Novozelandske bankarske grupe (ANZ Bank), Commonwealth Banke i Westpac, tri od četiri najbolje banke u zemlji.

Rastući trend ostavio je rudare da se trude da pronađu alternativna sredstva za projekte.

Ipak, kompanije koje se bave fosilnim gorivom vrede 18 triliona američkih dolara u kapitalu koji se kotira na berzi, što čini četvrtinu ukupne vrednosti globalnih tržišta akcija, prema najnovijoj proceni Carbon Trackera. One čine osam triliona američkih dolara u korporativnim obveznicama, što je više od polovine tržišta nefinansijskih korporativnih obveznica.

Nenavedeni dug – koji se uglavnom duguje bankama – mogao bi biti četiri puta veći i dostići skoro 32 triliona američkih dolara, sugeriše londonski istraživački centar.

Izvor: Northernminer

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti