Cena nafte

IEA: Pad potražnje za naftom, rast cena i pritisak na tržište dizela

Svetska potražnja za naftom mogla bi da opadne za 2,6 miliona barela dnevno u 2026. godini, dok poremećaji u snabdevanju, visoke cene goriva i rat u Iranu dodatno opterećuju tržište. Istovremeno, zalihe nafte se smanjuju, rafinerijske marže u Evropi i Aziji trpe pritisak, a cena severnomorske nafte u septembru je dostigla gotovo 117 dolara po barelu.

Prema najnovijem izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o tržištu nafte, globalno tržište suočava se sa kombinacijom slabije potražnje, poremećaja u snabdevanju i velikih oscilacija cena. Posledice rata u Iranu, ograničena dostupnost naftnih derivata i pogoršani ekonomski izgledi menjaju kretanja na tržištu, pri čemu je dizel među najpogođenijim derivatima.

IEA prognozira da će svetska potražnja za naftom u četvrtom kvartalu 2026. pasti za 2,5 miliona barela dnevno u odnosu na isti period prošle godine. Za celu godinu očekuje se prosečan pad od 2,6 miliona barela dnevno.

Iako se u 2027. očekuje delimičan oporavak potrošnje od dva miliona barela dnevno, ona će i dalje biti za 620.000 barela dnevno, odnosno 0,6 odsto, ispod nivoa iz 2025. godine.

Proizvodnja nafte raste, ali oporavak ostaje neizvestan

Globalna ponuda nafte povećana je u septembru za 2,5 miliona barela dnevno u odnosu na prethodni mesec, dostigavši 102,3 miliona barela dnevno. Glavni pokretač rasta bili su proizvođači iz Persijskog zaliva.

U okviru grupe OPEK+, proizvodnja je porasla za 2,1 milion barela dnevno, pre svega zahvaljujući Saudijskoj Arabiji. Među proizvođačima izvan ovog saveza, najveći doprinos povećanju ponude dali su Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ipak, IEA očekuje da će globalna ponuda nafte u 2026. godini u proseku pasti za 5,8 miliona barela dnevno, na 100,7 miliona barela dnevno. Za 2027. predviđa se preokret i rast ponude od 7,7 miliona barela dnevno.

Obnovljeni napadi u Persijskom zalivu, međutim, povećavaju neizvesnost i ugrožavaju stabilnost očekivanog oporavka. Razvoj situacije u ovom regionu ostaje jedan od ključnih faktora za kretanje cena i sigurnost snabdevanja na globalnom tržištu.

Rafinerije pod pritiskom visokih troškova

Prerada nafte u svetskim rafinerijama trebalo bi da u oktobru padne na sezonski minimum od 81,3 miliona barela dnevno, a zatim da se do kraja godine oporavi na 84,6 miliona barela dnevno.

Visoki troškovi transporta i sirove nafte snažno su pogodili rafinerijske marže u Evropi i Aziji. Nasuprot tome, američke rafinerije ostvarile su znatno veće marže zahvaljujući povoljnijim cenama sirovina za preradu.

IEA prognozira da će globalna prerada nafte u 2026. godini pasti za 2,3 miliona barela dnevno, na 81,7 miliona barela dnevno. U 2027. očekuje se rast od 2,8 miliona barela dnevno.

Ovakva kretanja pokazuju koliko su rafinerije izložene promenama cena sirove nafte, troškovima prevoza i poremećajima u međunarodnim tokovima snabdevanja.

Dizel među najugroženijim derivatima

Tržište dizela i dalje je pod snažnim pritiskom zbog dugotrajnih poremećaja u snabdevanju. Zbog smanjene dostupnosti, zalihe su se trošile i u periodu kada se uobičajeno očekuje njihovo povećanje, uoči jesenjih remonta rafinerija i zimske potrošnje.

Globalni izvoz dizela u septembru bio je za 700.000 barela dnevno manji nego u istom mesecu prošle godine. Smanjenje isporuka iz Rusije i sa Bliskog istoka iznosilo je ukupno 1,3 miliona barela dnevno, a samo je delimično nadoknađeno većom ponudom iz drugih izvora.

Smanjena dostupnost dizela posebno je značajna za transport, industriju i poljoprivredu, sektore koji u velikoj meri zavise od ovog goriva. Produženi poremećaji mogli bi dodatno da pojačaju pritisak na troškove poslovanja i cene robe.

Globalne zalihe nafte nastavljaju da se smanjuju

Ukupne evidentirane svetske zalihe nafte smanjene su u septembru za 10 miliona barela. Pad kopnenih zaliha od 113 miliona barela uglavnom je nadoknađen naglim povećanjem količine nafte koja se nalazi na tankerima i drugim plovilima.

Zalihe sirove nafte u zemljama izvan OECD-a pale su za 76 miliona barela, pri čemu je Kina učestvovala sa 78 odsto ukupnog smanjenja. U zemljama OECD-a zalihe su smanjene za dodatnih 37 miliona barela.

Na kraju posmatranog perioda, globalne zalihe bile su za 509 miliona barela manje nego krajem februara. To odgovara smanjenju od približno 2,4 miliona barela dnevno.

Pad zaliha ukazuje na značajno opterećenje tržišta usled poremećaja u snabdevanju i povećane potrebe za korišćenjem postojećih rezervi. Ukoliko se takvi trendovi nastave, mogućnost nadoknade izgubljenih isporuka mogla bi da postane važan faktor u budućem kretanju cena.

Cena nafte u septembru porasla za više od 26 dolara po barelu

Cena severnomorske sirove nafte North Sea Dated porasla je u septembru za 26,17 dolara po barelu u odnosu na prethodni mesec, dostigavši 116,89 dolara po barelu.

Rast je usledio nakon obnove sukoba na Bliskom istoku, koji su poremetili isporuke, dok su azijske rafinerije ubrzale kupovinu kako bi osigurale snabdevanje. Dodatni pritisak na cene izazvali su napad na saudijski naftovod Istok–Zapad 11. septembra i nagli rast troškova pomorskog transporta.

Prema izveštaju IEA, u trenutku njegovog pisanja cena nafte North Sea Dated kretala se oko 134 dolara po barelu.

Kretanje cena sirove nafte, dostupnost dizela i stanje globalnih zaliha ostaju ključni pokazatelji za naredne mesece. Iako se u 2027. očekuje oporavak ponude i delimično povećanje potrošnje, produženi sukobi i novi poremećaji u Persijskom zalivu mogli bi da uspore stabilizaciju tržišta i zadrže visoku neizvesnost u pogledu cena energenata.

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti