U februaru je austrijski OMV najavio izlazak sa slovenačkog tržišta prodajom svog lanca od 120 benzinskih pumpi u zemlji. Prema informacijama slovenačkih medija, za akviziciju postoji veliko interesovanje nekoliko kompanija: poljske PKN Orlen, azerbejdžanske Socar, grčke Coral (marka Shell) i mađarske MOL. Slovenački medij Finance navodi da bi se cena preuzimanja mogla kretati između 252 i 360 miliona evra, što je preveliki raspon. Nezvanično hrvatski portal Energetika net saznaje da je i katarski K-8, koji ima 362 benzinske pumpe u Italiji i veliki centar za snabdevanje na severu Italije, takođe pokazao interesovanje za OMV-ove stanice, kao i da MOL već vrši dubinsku analizu u kompaniji.
Suvlasnik INA-e
Međutim, postoji nekoliko zanimljivosti vezanih za ovu prodaju, koje se tiču i hrvatske naftne kompanije INA, koja ima istoriju dobre saradnje sa austrijskom kompanijom u Sloveniji. OMV je na slovenačko tržište ušao 1992. godine, kada je zajedno s Istrabenzom i INA-om osnovao OMV Istrabenz, a 2004. preuzeo od Ine preostalih 50% udela u toj kompaniji. Ali, ono što je zanimljivo u kompaniji OMV Slovenija d.o.o. je da je hrvatska INA Industrija nafte d.o.o. akcionar kompanije, sa 7,75% udela, dok preostali udeo drži OMV Dovnstream, koji sada prodaje 92,25% udela. To se može videti i u sudskom registru preduzeća.
Dobro upućeni kažu da postoji ugovor prema kojem će OMV ponuditi INA-i da poveća svoj vlasnički udeo kroz pravo preče kupovine u slučaju prodaje kompanije. INA trenutno ima samo šest benzinskih pumpi u susednoj Sloveniji. Stoga se može postaviti pitanje zašto hrvatska naftna kompanija ne bi iskoristila povoljne kreditne linije, kojima raspolaže, pa ušla u akviziciju, povećavajući svoj vlasnički udeo u Sloveniji. U kompaniji OMV Austria, na pitanje portal Energetika net, nisu komentarisali „tržišne glasine".Odgovor na pitanje da li je istina da imaju pravo prvokupa u OMV Sloveniji i da li će ga koristiti (samostalno ili sa MOL) nije dostavila ni INA. U hrvatskoj kompaniji na novinarsko pitanje kažu slično kao i u OMV-u, da „oni nikada ne komentarišu glasine na tržištu, pa to neće ni sada“.
MOL's 'drang nach vest'
U svakom slučaju, velika mreža benzinskih pumpi u Sloveniji veoma je intrigantna za MOL, koji želi da razvije svoj brend u Sloveniji, jer 120 benzinskih pumpi znači 21% tržišnog udela, što bi MOL-u približilo 30% tržišnog udela sa postojećim mreža. Mađarski MOL kontinuirano širi mrežu u Sloveniji i trenutno ima 53 benzinske pumpe pod svojim brendom, a u Evropi ih ima skoro 2.000. MOL Grupa je fokusirana na snažan rast maloprodaje. Do 2025. godine kompanija želi da ima 2.200 benzinskih pumpi, prema njihovim strateškim dokumentima. Štaviše, mnogo ulažu u razvoj ponude, pa su nedavno kupili marku Marche u Mađarskoj, sa tendencijom da to učine i na drugim tržištima.
Zahvaljujući akvizicijama, profit MOL-a bi trebalo da se znatno poveća. Peter Ratatics, potpredsednik MOL grupe za potrošačke usluge, nedavno je poljskim medijima rekao da želi da se benzinske pumpe MOL grupe pojave i u drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope. Naime, poljski PKN Orlen mora da proda većinu Lotusovih benzinskih pumpi zbog spajanja kompanija, a MOL će se tamo sigurno naći kao potencijalni kupac.
Jasan cilj mađarske kompanije
MOL-ova strategija navodi da želi da postane složeni pružalac usluga mobilnosti do 2030. godine, a potrošačke usluge i maloprodaja značajno će povećati svoj doprinos grupi postizanjem više od 700 miliona USD godišnjeg EBITDA do 2025. godine i kumulativnim pojednostavljenim besplatnim novčanim tokom većim od dve milijarde u period od 2021. do 2025. godine.
„Nastavićemo ulaganje u dalji razvoj ponude goriva i hrane, kao i procese standardizacije i digitalizacije unutar mreže. Naš fokus će se tada sve više preusmeriti na diverzifikaciju prodajnih kanala, širenje portfelja alternativnih goriva i složenih platformi i usluga mobilnosti“, stoji u strategiji MOL-a.
O sličnoj maloprodajnoj strategiji Ine na njihovoj veb stranici ne može se mnogo pročitati, ali jasno je da se u međuvremenu smanjio broj maloprodajnih objekata, kao i tržišni udeo u Hrvatskoj, koji je povećao slovenački Petrol kupujući Croduk benzinske pumpe – skoro 200 prodajnih mesta (23% tržišnog udela). Posljednja INA-ina velika maloprodajna akvizicija bila je kupovina udela MOL-a u bosanskom Energopetrolu, koji već dugo posluje s gubitkom, ali je u poslednje dve godine bio u malom pozitivu.
Posao za RN Rijeka
Upućeni na tržište nafte kažu da bi velika akvizicija Ine ili MOL-a u Sloveniji dala poticaj poslovanju riječke rafinerije. Budući da Slovenija nema rafineriju, a svi derivati dolaze iz uvoza, isporuka iz Rijeke bila bi optimalno rešenje i mogla bi uticati na okretnost modernizacije rafinerije, koja se očekivala više od jedne decenije. Zanimljivo je primetiti da su i MOL i Petrol u velikoj ekspanziji u pogledu broja prodajnih mesta – MOL ih ima gotovo 2.000 u nizu zemalja, a Petrol 601, više od Ine, koja ima mrežu od 500 gasova stanice u regionu (Hrvatska, BiH, Crna Gora i Slovenija).