čovek odgovoran za klimatske promene

Klimatske katastrofe – jaz između osiguranih gubitaka i stvarne ekonomske štete

Rizici koje proizvode klimatske promene eskaliraju sa sve češćim i težim prirodnim katastrofama. Istovremeno, sve veći jaz, odnosno razlika između osiguranih gubitaka i stvarne ekonomske štete izazvane klimatskim katastrofama, predstavlja sve značajniju pretnju zajednicama, preduzećima i ekonomijama širom sveta. Industrija osiguranja je suočena sa sve većim troškovima zbog češćih i težih prirodnih katastrofa, što dovodi do viših premija i smanjene dostupnosti pokrića u područjima visokog rizika.

Industrija osiguranja sa svojim kapacitetom da investira, upravlja rizikom i inovira, ima ključnu ulogu u pomaganju rešavanja i ublažavanju uticaja klimatskih promena na globalnom nivou. Ipak, uspeh će zavisiti i od toga koliko dobro sarađuje sa kreatorima politike i drugim sektorima kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal industrije i pružili opipljiva rešenja za prepoznavanje razlike, piše Euractiv.

Mora se ići dalje od tradicionalnih modela prenosa rizika, uz prihvatanje rešenja za saradnju koja štite ljude, infrastrukturu i privrede u sve nestabilnijoj klimi. Takođe, neophodno je da se u potpunosti iskoriste prednosti tehnologija za poboljšanje sopstvene percepcije i procene klimatskih rizika i da se ojača otpornost i sposobnost za efikasna rešenja.

Udruživanje resursa i stručnosti kroz javno-privatna partnerstva je od ključnog značaja za razvoj novih modela koji obezbeđuju sveobuhvatnije i pristupačnije osiguranje, posebno za one koji su najranjiviji na rizike vezane za klimu. Ovo poslednje uključuje i mala i srednja preduzeća (MSP) širom sveta, koja igraju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji kao polugu u pokretanju rasta, razvoja i zapošljavanja.

Sve veći problem

Klimatske promene imaju dubok uticaj i na ekonomije i na naš svakodnevni život u pogledu katastrofa povezanih sa klimom. Naime, predviđa se da će one izazvati ekonomske gubitke u iznosu od 12,5 biliona dolara do 2050. U istom periodu se očekuje da će klimatske promene dovesti do približno 14,5 miliona dodatnih smrtnih slučajeva sa uticajima izazvanim klimom, što predstavlja trošak od 1,1 triliona dolara za zdravstvene sisteme. Zapravo, klimatske promene utiču na sve, od našeg okruženja, društvenih aspekata i infrastrukture, do života i sredstava za život širom sveta.

Industrija osiguranja je suočena sa sve većim troškovima zbog češćih i težih prirodnih katastrofa, što dovodi do viših premija i smanjene dostupnosti pokrića u područjima visokog rizika. Pored toga, globalni jaz u zaštiti od prirodnih katastrofa ponovo se povećao 2023. godine, porastao je za 5,2% – da bi dostigao procenjenih 62% slučajeva koji nisu osigurani (izvor: Swiss Re Institute).

Usklađivanje rešenja i realnosti

U ovom kontekstu, kako se opasnosti od vremenskih uslova intenziviraju zbog klimatskih promena, rešenja za procenu rizika i osiguranje moraju da budu u toku sa okruženjem rizika koji se brzo razvija. Postoji hitna potreba za obezbeđivanjem namenskog pokrića za prirodne katastrofe i proizvoda osiguranja za prilagođavanje klimi.

Takođe će morati da se razviju novi proizvodi osiguranja, prilagođeni uslovima za pokrivanje novih klimatskih rizika. Parametrijsko osiguranje je jedan takav primer. Pruža isplate na osnovu unapred definisanih vremenskih događaja, pomažući da se brzo podrže pogođene zajednice i preduzeća.

Pri tome, programi finansijske inkluzije, koji poboljšavaju pristup osiguranju na nedovoljno pokrivenim tržištima, igraju važnu ulogu u obezbeđivanju toga da ugroženo stanovništvo ima finansijsku zaštitu koja im je potrebna od klimatskih katastrofa. Slično tome, mere prevencije su veoma važne za smanjenje nivoa izloženosti riziku od prirodnih katastrofa, dok istovremeno pomažu u podizanju svesti, podršci ublažavanju rizika, minimiziranju gubitaka i promovisanju veće održivosti.

Podrška malim i srednjim preduzećima

MSP predstavljaju oko 90% svih firmi na globalnom nivou, čineći oko 70% globalne zaposlenosti i doprinoseći do 70% globalnog BDP-a (izvor: Svetski ekonomski forum, 2021). To znači da je podrška otpornosti MSP na klimatske rizike od vitalnog značaja za osiguranje stabilnosti globalne ekonomije i finansijskog sistema. Ovo uključuje razvoj holističkih rešenja za upravljanje rizicima koja kombinuju alate za prenos rizika i ublažavanje rizika, što se može uraditi spajanjem proizvoda osiguranja sa novim tehnologijama i korišćenjem alternativnih partnera za distribuciju kako bi se efikasnije doprlo do MSP.

Istovremeno, edukativni programi se proširuju kako bi pomogli vlasnicima malih i srednjih preduzeća da bolje razumeju klimatske rizike i usvoje održivu poslovnu praksu. Na primer, inicijativa Generali za MSP EnterPRIZE je unapredila ovu posvećenost, podstičući održivost među MSP i podržavajući ih u izgradnji poslovnih modela otpornih na klimu. U mnogim evropskim zemljama, uključujući Italiju, regulatorni okviri su takođe evoluirali kako bi nalagali osiguranje od katastrofalnih rizika za preduzeća. Ovo označava važan korak napred u obrazovanju, podizanju svesti i zaštiti MSP.

Uloga osiguravača

Dugoročna globalna konkurentnost Evrope zavisi od ubrzanja zelene i digitalne tranzicije kako bi se ispunili dvostruki ciljevi dekarbonizacije privrede i integrisanja naprednih tehnologija u naše industrije. Industrija osiguranja ima značajnu ulogu u olakšavanju ove transformacije, koristeći svoju stručnost u upravljanju rizicima i dugoročnim ulaganjima.

Međutim, postizanje ove tranzicije zahteva značajna finansijska sredstva. Izveštaj Marija Dragija za 2024. procenjuje da bi Evropi bilo potrebno između 750 i 800 milijardi evra dodatnih godišnjih investicija da bi ostala konkurentna na globalnom nivou i da bi zelena, digitalna i društvena tranzicija postala stvarnost.

Održiva infrastruktura

Industrija osiguranja, kao dugoročni investitor, upravlja imovinom od preko 10 triliona evra (izvor: Insurance Europe, godišnji izveštaj 2023-2024) i dobro je pozicionirana da ove resurse usmeri ka održivoj infrastrukturi, projektima obnovljive energije i tehnološkim inovacijama koje povećavaju produktivnost i smanjuju uticaj na životnu sredinu. Ipak, oslobađanje ovog potencijala zahteva jasniju regulativu, zajedno sa javno-privatnim partnerstvom kako bi se mobilisala neophodna finansijska sredstva. Takođe je ključno uspostaviti jednake uslove za igru sa drugim akterima finansijskih usluga koji u potpunosti prepoznaju dugoročni horizont osiguravača.

Vreme je za konkretna i praktična rešenja koja rešavaju sve veći jaz u zaštiti klime. Kroz strategiju Lifetime Partner 27, Generali ostaje posvećen rešavanju jaza u zaštiti klime, koristeći globalnu ekspertizu za pokretanje inovacija, poboljšanje otpornosti i doprinos održivijoj budućnosti. Usklađujući svoje strateške inicijative sa najhitnijim klimatskim izazovima, štiti svoje klijente, ali i igra vodeću ulogu u oblikovanju budućnosti osiguranja u eri ubrzanih klimatskih promena.

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti