Naftaški kartel dogovorio povećanje kvota

Ko treba da se plaši zaustavljanja snabdevanja ruskim energentima?

U novom istraživanju koje donosi Allianz se kaže kako EU može lako da upravlja trenutnim embargom na uvoz sirove nafte iz Rusije. Nasuprot tome, trenutno zaustavljanje uvoza prirodnog gasa iz Rusije verovatno će izazvati ozbiljne poremećaje u snabdevanju energijom za mnoge zemlje članice EU.

Uoči obustave isporuke ruskog gasa Bugarskoj i Poljskoj 27. aprila i prošlonedeljnog predloga Evropske unije za embargo na rusku naftu do kraja godine, Allianz donosi najnovije istraživanje o zemljama koje bi bile najugroženije u slučaju zaustavljanja snabdevanja energentima iz Rusije.

Ukoliko bi ovaj scenario bio ostvaren do trećeg kvartala 2022. godine, sledeće zime bi najveće posledice osetile zemlje koje najviše zavise od ruskog gasa, uključujući Bugarsku, Mađarsku, Nemačku, Češku, Slovačku, Holandiju, Austriju, Rumuniju, Italiju i Poljsku. Pročitajte i Šesti paket sankcija protiv Rusije na vidiku.

U Hrvatskoj najveću bruto vrednost u riziku snosi prehrambena industrija, a zatim struja i gas. Po udelu izloženosti riziku u industrijama koje se najviše oslanjaju na ruski gas, Hrvatska je na desetom mestu.

EU može lako da upravlja trenutnim embargom na uvoz sirove nafte

U istraživanju se kaže kako EU može lako da upravlja trenutnim embargom na uvoz sirove nafte iz Rusije. U roku od dva meseca ili više, članice OPEK-a mogle bi da povećaju proizvodnju sirove nafte na nivoe iz druge polovine 2018. (što znači +3,3 Mbb/d u poređenju sa prvim kvartalom 2022), a Norveška, SAD i Velika Britanija bi mogle da dodaju još +0,5 Mbb/d na globalnu proizvodnju. To bi više nego nadoknadilo trenutni ruski izvoz sirove nafte od 3 Mbb/d. Da je EU danas uvela embargo, usledila bi dva meseca viših i promenljivih svetskih cena nafte, nakon čega bi trebalo da se cene povuku na sadašnje nivoe.

Ozbiljni poremećaji u snabdevanju energijom

Nasuprot tome, trenutno zaustavljanje uvoza prirodnog gasa iz Rusije verovatno će izazvati ozbiljne poremećaje u snabdevanju energijom za mnoge zemlje članice EU. Ako se scenario zaustavljanja svakog ruskog izvoza energenata ostvari do trećeg kvartala 2022. godine, zemlje koje su u velikoj meri zavisne od ruskog gasa, uključujući Bugarsku, Mađarsku, Nemačku i Češku. Sledeće zime bi najviše muke mogle da imaju Slovačka, Holandija, Austrija, Rumunija, Italija i Poljska. Potražnja za novim dobavljačima, zamena gasa drugim energentima i racionalnija potrošnja u privatnom sektoru kao odgovor na neverovatno visoke cene ne bi bili dovoljni da se premosti jaz u snabdevanju gasom.

Izvor: seebiz.rs

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti