Mogu li ljubitelji lepih pejzaža zaustaviti vetroturbine?

Mogu li ljubitelji lepih pejzaža zaustaviti vetroturbine?

U alpskom podnožju, u niskim planinskim predelima, na obali mora ili u ravničarskim predelima, sve veće korišćenje energije vetra često nailazi na značajan otpor među ljudima zbog lepote prirode i okruženja. Istraživači su sada proučavali šta ovo znači za energetsku tranziciju.

Energija vetra je od izuzetne važnosti za energetsku tranziciju u Nemačkoj. Prema Federalnom zavodu za statistiku, njegov udeo u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije je oko 24% veći od udela svih ostalih obnovljivih izvora energije (OIE). Mogu li ljubitelji lepih pejzaža zaustaviti vetroturbine?

„Da bismo postigli naše klimatske ciljeve, važno je dalje proširiti ove kapacitete i zameniti energiju koja se dobija proizvodnjom na bazi uglja. Međutim, postoji znatan otpor, posebno u krajevima sa prelepim pejzažima“, kaže profesor Wolf Fichtner iz KIT-ovog Instituta za industrijsku proizvodnju (IIP).

Tim istraživača sa KIT-a, Univerziteta u Aberdinu i Tehničkog univerziteta u Danskoj izračunao je šta ovo znači za troškove energetske tranzicije i za bilans CO2 u opštinama u Nemačkoj.

Kalkulacije se zasnivaju na procenama lepote nemačkih pejzaža prema standardizovanim kriterijumima hiljada ispitanika.

„U Velikoj Britaniji je potvrđeno da je odbijanje širenja energije vetra mnogo veće u opštinama koje se nalaze u prelepim predelima nego u manje lepim regionima. Prilikom prenošenja ovog otkrića u Nemačku i zamene kvalitativnog faktora odbijanja razvojnim scenarijem bez snage vetra, mogu se precizno predvideti dodatni troškovi koji se očekuju kada se ne koriste vetroturbine“, kaže Mak Kleinebrahm iz IIP.

Kao referencu, istraživači su koristili još jedan tehno-ekonomski optimizovan scenario za transformaciju energetskog sistema uz upotrebu lokalne snage vetra.

Poređenje je izvršeno za 11.131 opštinu u Nemačkoj i projektovano je do 2050. godine. Otkriveno je da zaustavljanje širenja upotrebe energije vetra u najlepšim pejzažima može povećati troškove proizvodnje električne energije u nekim opštinama do sedam centi po kilovat satu i porast emisije CO2 i do 200 grama po kilovat satu.

„Umesto energije vetra, bilo bi neophodno proširiti upotrebu drugih vrsta obnovljivih izvora energije, poput sunčeve energije ili bioenergije. Solarna energija je, međutim, povezana sa većim troškovima integracije sistema koji uzrokuju većinu dodatnih troškova“, kaže Jann Michael Veinand (IIP), jedan od glavnih autora studije.

Samo u vrlo malom broju slučajeva energija vetra za lokalnu proizvodnju električne energije može se u potpunosti zameniti. U mnogim slučajevima bio bi potreban uvoz električne energije, što bi rezultiralo srazmerno visokim emisijama CO2.

Istraživači ne mogu ponuditi brzo rešenje za sukob između zaštite prirode i proizvodnje energije prilagođene klimi vetroturbinama. Ipak, želeli bi da njihova studija doprinese nekoj vrsti kompromisa.

„Pružamo potrebne podatke kako bi odgovorni na terenu mogli da donose odluke zasnovane na znanju“, kaže Fichtner.

Dalje analize su planirane da bi se steklo dublje razumevanje međusobnih veza između lokalnog odbijanja snage vetra, lepote pejzaža i uticaja na energetski sistem.

Izvor: ScienceDaily

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti