Muka sa gasom – vetar u leđa za Katar

Katarski izvoz energenata ove godine bi trebalo da pređe vrednost od 100 milijardi dolara, po prvi put od 2014. godine, što je, značajnim delom, posledica poremećaja snabdevanja zemalja EU tečnim prirodnim gasom.

Predstojeće Svetsko prvenstvo u fudbalu podići će međunarodni prestiž Katra, ali bi ubrzano traženje alternativnih dobavljača gasa za Evropsku uniju moglo tu bliskoistočnu državu da učvrsti na lestvici najbogatijih na svetu.

Kako navodi Blumberg, nekoliko visokih zvaničnika Evropske unije tokom poslednjih nedelja je posetilo katarsku prestonicu Dohu, a svi su imali jasnu poruku – potreban nam je vaš gas, što je moguće pre.

Nemačka pokrenula trend

Nemačka je prva probila „led” kada je uputila svoje energetske kompanije da započnu pregovore s katarskim dobavljačima oko ugovora o isporuci gasa. Fokus na katarski tečni prirodni gas (LNG) posebno je pojačan ovih dana, nakon obustave isporuke ruskog gasa Poljskoj i Bugarskoj.

Ako je suditi po podacima za prvo tromesečje, katarski izvoz energenata ove godine bi trebalo da pređe vrednost od 100 milijardi dolara, po prvi put od 2014. godine. To će tamošnjem rukovodstvu stvoriti još veće mogućnosti za ulaganja na svetskim berzama (i posrednog ostvarivanja spoljnopolitičkih ciljeva), kroz državni investicijski fond vredan 450 milijardi dolara. Uz to, Doha očekuje od fudbalskog Mundijala, krajem ove godine, ekonomsku korist od 20 milijardi dolara. Sve će to dodatno obogatiti jednu od najbogatijih država sveta.

Privreda, vredna 200 milijardi dolara, ove godine bi trebalo da ostvari rast od dodatnih 4,4 odsto, što bi bilo najviše od 2015, pokazuju procene američke banke Sitigrup.

Veliki ekonomski preokret

U zemlji gde živi tri miliona ljudi, ove godine bi BDP po stanovniku trebalo da dostigne, gotovo, 80.000 dolara, blizu nivoa Švajcarske ili Kajmanskih ostrva. Reč je o velikom ekonomskom preokretu te malene države na arapskom poluostrvuu. Naime, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i njeni saveznici utrošili su tri godine kako bi Katar ekonomski unazadili zbog njegovih veza s regionalnim islamističkim grupama i Iranom. Nakon toga, izbila je pandemija koronavirusa koja je snažno spustila cene energenata, i kod pojedinih ubrzala neizbežan trend napuštanja fosilnih goriva i prelaska na čiste izvore energije. Uz to, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravale su na loš tretman stranih radnika koji su gradili stadione i infrastrukturu za Svetsko prvenstvo. Samo u 2020. godini najmanje 50 radnika izgubilo je život na tim gradilištima.

Kraj ekonomskog bojkota

Međutim, sada je ekonomski bojkot arapskih suseda završen, a u Evropi su cene gasa na rekordnim nivoima. Katarski vladar, emir Tamim bin Hamad Al Thani, tražena je osoba i u Evropi i u SAD-u. Na januarskom sastanku u Beloj kući, prilikom razgovora o „obezbeđivanju stabilnosti globalnog energetskog snabdevanja”, predsednik Džo Bajden rekao je da je Katar „najvažniji saveznik izvan NATO-a”.

Novi projekti za LNG

Istovremeno, između SAD-a i, do sada, najvažnijeg saveznika u tom delu sveta – Saudijske Arabije, traju tenzije zbog odbijanja te zemlje da zajedno sa UAE-om podigne proizvodnju nafte i tako doprinese padu cene. Potrebno je naglasiti da je Katar 2021. pokrenuo projekat vredan 30 milijardi dolara, čijom realizacijom bi do 2027. godine izvozio 60 odsto više LNG-a. Reč je o igzradnji šest terminala za točenje gasa. Pre izbijanja rata u Ukrajini, neki analitičari su dovodili u pitanje isplativost te investicije. Međutim, sada je potražnja tolika da je katarska vlada najavila mogućnost izgradnje još jednog takvog terminala.

Šta sa novostečenim bogatstvom?

„Ovo je srećan trenutak za Katar koji je svedok novog pokretača rasta u ovoj deceniji”, kaže Ziad Daoud, glavni ekonomist za rastuća tržišta u Bloomberg Economicsu. Trenutno, Katar ne može dovoljno da proizvede LNG-a za evropske potrebe. Strani ekonomski promatrači postavljaju sada pitanje šta će Katar učiniti s tim novcem. Upućeni izvori tvrde da će dobar deo novca biti smeren u državni investicijski fond. To bi omogućilo fondu, velikom deoničaru kompanija poput Folksvagena i britanske banke Barklis, kao i ulagaču u njujorške i londonske nekretnine, da ubrza ulaganje u tehnološke kompanije. Međutim, Katar bi novostečeno bogatstvo mogao da iskoristi i za finansiranje političkih ciljeva u regionu.

Katarska vlada je prošlog meseca najavila ulaganje pet milijardi dolara u Egiptu. To je deo plana zalivskih država za podršku pomenutoj severnoafričkoj državi, koju je uzdrmao skok cena hrane, nakon izbijanja rata u Ukrajini. Potrebno je istaći da neka ulaganja, povezana sa spoljnopolitičkim ciljevima, nisu najbolje prošla. Katarski investicijski fond je uložio nekoliko milijardi dolara u rusku imovinu, uključujući i naftnu kompaniju Rosnjeft. Vrednost te imovine sada je vrlo mala.

Izvor: Poslovni

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti