Najveći poremećaj ruskog izvoza nafte u modernoj istoriji

Ukrajinski napadi dronovima na rusku infrastrukturu za izvoz nafte doveli su do toga da oko 40 odsto ruskog izvoznog kapaciteta trenutno bude van funkcije, uključujući ključne terminale na Crnom i Baltičkom moru. Privremeno je obustavljen izvoz približno dva miliona barela sirove nafte dnevno, a poremećaj se smatra jednim od najvećih u modernoj istoriji ruskog naftnog sektora. Sve se dešava u trenutku kada su cene nafte na svetskom tržištu već premašile 100 dolara po barelu.

Ukrajina je ovog meseca pojačala napade dronovima na rusku infrastrukturu za izvoz nafte i goriva, pogodivši sva tri glavna zapadna izvozna naftna terminala.

Procenjuje se da je najmanje 40 odsto ruskog izvoznog kapaciteta nafte trenutno van funkcije nakon ukrajinskih napada dronovima, spornog napada na veliki naftovod i zaplene tankera, pokazuju proračuni agencije Reuters zasnovani na tržišnim podacima.

Reč je o najtežem poremećaju snabdevanja naftom u modernoj istoriji Rusije, drugog najvećeg izvoznika nafte na svetu, a sve se dešava u trenutku kada su cene nafte, usled rata sa Iranom i rastućih geopolitičkih tenzija, premašile 100 dolara po barelu. Proizvodnja i izvoz nafte ključni su za ruski državni budžet i predstavljaju osnovu ekonomije vredne oko 2,6 biliona dolara.

Ukrajina je ovog meseca intenzivirala napade dronovima na rusku infrastrukturu za izvoz nafte i goriva, pogodivši sva tri glavna zapadna izvozna terminala, uključujući Novorosijsk na Crnom moru, kao i Primorsk i Ust-Lugu na Baltičkom moru.

Reč je o oko dva miliona barela dnevno sirove nafte čiji je izvoz bio obustavljen nakon poslednjih napada. To uključuje luke Primorsk i Ust-Lugu, kao i naftovod Družba, koji preko teritorije Ukrajine vodi prema Mađarskoj i Slovačkoj.

Poremećaji u izvozu dodatno komplikuju situaciju na globalnom tržištu energenata, jer ruska nafta predstavlja značajan deo ukupne svetske ponude. Analitičari upozoravaju da bi produženi prekidi u transportu mogli izazvati dalji rast cena, ali i promene u tokovima trgovine naftom, jer bi kupci mogli početi da traže alternativne izvore snabdevanja. Takođe, pojedine evropske zemlje koje su i dalje delimično povezane sa ruskim energetskim sistemom mogle bi se suočiti sa dodatnim pritiscima na tržištu goriva. Ukoliko napadi potraju, Rusija bi mogla biti primorana da preusmeri veći deo izvoza prema azijskim tržištima, pre svega Kini i Indiji, što bi dodatno promenilo globalnu energetsku mapu i odnose na tržištu nafte.

Izvor: Energetika Marketing

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti