NIS 3D tehnologijom unapređuje petrolejski biznis

Da li se 3D tehnologija može primeniti i u naftnoj industriji? Kako potrošaču uštedeti vreme provedeno na benzinskoj stanici? Mogu li kompjuteri i mašine da zamene ljude u praćenju procesa koji se odvijaju u rafineriji? Na prvi pogled se čini da naftu ne možemo da zamislimo kao digitalni proizvod, istina je sasvim drugačija – pokazuje primer NIS-a.

Kačaljke na naftnim poljima, postrojenja za preradu nafte, točilice za gorivo sa vremenom su dobijali nove mogućnosti, zahvaljujući automatizaciji i razvoju naprednih tehnologija i inovacija. Iako se često ne vide golim okom, rezultati digitalne transformacije u naftnom biznisu već daju određene benefite. 3D tehnologije omogućavaju da se naftne kompanije brže prilagođavaju novim okolnostima, jačaju svoju konkurentnost i efikasnost, ali i vrednost na tržištu.

Činjenica je da je nešto što je donedavno izgledalo kao nemoguće postalo preduslov za stabilnost i održivost poslovanja naftaša: praćenje celokupnog režima proizvodnje u realnom vremenu, daljinsko upravljanje bušenjem i dronovi za seizmička istraživanja, digitalna platforma, koja obuhvata celokupan proizvodni i prodajni lanac, mobilna aplikacija, koja omogućava da ne idete na kasu da biste platili za gorivo… Sve ove, kao i mnogobrojne druge mogućnosti, već se uveliko primenjuje u mnogim svetskim naftnim kompanijama, zahvaljujući digitalnim projektima koje je u fokus postavila četvrta industrijska revolucija.

Kada je reč o domaćem tržištu, digitalna transformacija u NIS-u traje već nekoliko godina i odvija se planski, odnosno u fazama. Tako se u istraživanju nafte i gasa godinama koristi 3D seizmička tehnologija, dok sama digitalizacija bušotina omogućava da se u realnom vremenu prate svi njeni ključni parametri. Osim što smanjuje operativne troškove, napredna tehnologija itekako pozitivno utiče i na životnu sredinu, koja je pošteđena neuspelih istraživanja.

Tako je, na primer, Rafinerija nafte u Pančevu, prerađivački pogon NIS-a, odavno iskoračila u svet digitalne arhitekture. Tehnologija i automatizovani procesi kontrolišu rad cele fabrike, a jedan od digitalnih projekata, koje je potrebno izdvojiti je „sistem prediktivnog održavanja“ postrojenja, odnosno razno prepoznavanje potencijalnih kvarova, čime se sprečava neplanirana obustava rada postrojenja. Šta to znači za rafineriju? Pre svega, niži troškovi, bolja operativna efikasnosti, veća bezbednost radnih procesa, ali i jača konkurentnost na domaćem i regionalnom tržištu derivata.

Inovacije nisu zaobišle ni segment usluga koji je namenjen potrošačima na benzinskim stanicama NIS-a. Tako je najveća domaća naftna kompanija prošle godina lansirala Drive.Go mobilnu aplikaciju, koja je namenjena za plaćanje računa za gorivo na samom točionom mestu, bez potrebe ulaska u maloprodajni objekat. Iako je zamišljena kao olakšica za potrošače, kako bi znatno ubrzali nabavku goriva, činjenica je da je ova mobilna aplikacija nastala u piku pandemije COVID-19 (kada je smanjenje kontakata postalo neophodno radi sprečavanja širenja virusa), pa su tako potrošači vrlo brzo prepoznali prednosti njenog korišćenja. Između ostalog, tokom 2020. preko Drive.Go aplikacije prodato je više od milion litara goriva na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji.

Šta je za NIS digitalizacija?

Neophodnost – koja omogućava efikasnije i bezbednije poslovanje. Ipak, kako ističu u NIS-u, iako sama digitalna transformacija podrazumeva kontinuitet, kada je reč o ulaganjima prvenstveno u IT segmente i nova tehnološka rešenja, ključ je u unapređenju znanja i veština, koji su potrebni za implementaciju inovacija.

Sasvim konkretno, da li ste znali za Naučno-tehnološki centar (NTC), „mozak“ kompanije NIS?

Ovaj Centar nalazi se u Novom Sadu i pruža naučno-tehnološku podršku u svim fazama istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, sprovodi digitalizaciju i razvoj inovacija, dok je u fokusu njegove delatnosti ulaganje u obrazovanje i razvoj znanja i kompetencija svojih zaposlenih. Tako je NIS u proteklih pet godina zaposlio više od 100 mladih visokokvalifikovanih stručnjaka u ovom Centru, dok je u istom periodu uloženo više od 10,2 miliona evra u razvoj informacionih tehnologija u NTC-u.

Kako bi obezbedila „kadar za budućnost“, kompanija sarađuje sa brojnim domaćim i stranim obrazovnim i naučnim institucijama i već godinama stipendira talentovane učenike i studente u okviru programa Energija znanja. Trenutno je samo u NTC-u NIS preko ovog programa zaposleno 14 stipendista kompanije.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti