Dokle je stigla Turska u svojoj posvećenosti dostizanju potpune energetske nezavisnosti, ali i cilju da postane ključno energetsko čvorište za Evropu? Predsednik ove zemlje Redžep Erdogan nazvao je otkriće gasa u Crnom moru istorijskom prekretnicom upravo na putu Turske ka energetskoj nezavisnosti. Cilj Vlade je da Tursku učini regionalnim energetskim čvorištem, smanjujući oslanjanje na inostranu energiju i povećavajući geopolitički uticaj, poručuje državni vrh.
Analitičari ocenjuju da jeTurska spremna da postane energetsko čvorište regiona. Prema toj oceni, postojeća energetska infrastruktura Turske – uključujući sedam gasovoda, pet LNG terminala, tri plutajuća skladišta i dva podzemna skladišta – snažno utemeljava ovaj njen strateški cilj.
Energetske ambicije Ankare
Podsetimo, 2022. godine plan za tursko čvorište za trgovinu gasom prvi put je izneo Putin, nakon eksplozije gasovoda Severni tok. Rusija je, kako stručnjaci navode, predložila uspostavljanje gasnog čvorišta u Turskoj da bi zamenila izgubljenu prodaju u Evropi, u skladu sa dugogodišnjom željom Ankare da funkcioniše kao centar trgovine za zemlje kojima nedostaje energija.
S druge strane, kada se u sklopu energetske samostalnosti govori o tome da Turska ima rezerve prirodnog gasa, akcenat je na gasnom polju Sakarija u Crnom moru, otkrivenom 2020. godine, koje sadrži oko 710 milijardi kubnih metara ovog energenta. Najveće nalazište prirodnog gasa u zemlji locirano je oko 165 km od obale Zonguldaka. Oblast se razvija u fazama – prva faza počela je u aprilu 2023., proizvodeći oko 10 miliona kubnih metara gasa dnevno.
Dodatne količine gasa
Upravo je na tom nalazištu u maju ove godine, na dubini od 3.500 metara, pronađeno dodatnih 75 milijardi kubnih metara gasa, u bušotini Goktepe-3. Ovo otkriće je procenjeno na oko 30 milijardi dolara i očekuje se da će snabdevati domaće potrebe za gasom za domaćinstva, u periodu od tri i po godine.
Plan je da se proizvodnja poveća na 40 miliona kubnih metara dnevno, do 2028. godine. Time bi se zadovoljilo oko 30% godišnje potrošnje gasa u Turskoj.
Kako je Erdogan istakao prilikom obelodanjivanja ove vesti, u okviru projekta Sakaria koristiće se plutajuća proizvodna platformu za razvoj polja, što će značajno povećati njegov ekonomski doprinos. Od tehničkih informacija navedeno je i da su radovi na bušotini Goktepe-3 u Crnom moru, koji su počeli 27. marta sa turskim brodom za bušenje sedme generacije Abdulhamid Han, završeni 16. maja.
Rastom proizvodnje do energetske nezavisnosti
Tako je okončana prva faza proizvodnje u Crnom moru, sa 9,5 miliona kubnih metara gasa dnevno — što je dovoljno za četiri miliona domaćinstava.
Upravo bi cilj Turske da se proizvodnja udvostruči do 2026. i učetvorostruči do 2028. godine, trebalo da vodi ka postizanju pune energetske nezavisnosti zemlje, prenosi Hurriyet Daily News.
Erdogan je naveo da se operacije bušenja nastavljaju odlučno i naglasio da je Turska proširila svoju flotu i izgradila partnerstva u zemlji i inostranstvu, u potrazi za energetskom nezavisnošću.
Nakon što je završio svoju misiju na Mediteranu, turski brod za duboko more Abdulhamid Han, sedme generacije, prošao je Bosfor 2. avgusta prošle godine i počeo sa radom u Crnom moru.
Uoči Erdoganove objave o novom otkriću gasa, ministar energetike Alparslan Bajraktar je posetio brod i tom prilikom naveo da je bušenje nastavljeno na dubini od približno 3.500 metara, nakon dubine vode od 2.154 metra.
Ministar je istakao i da je do sada izvršeno 11 bušotina u Mediteranu i 38 u Crnom moru.
Flota seizmičkih brodova
Sa brodovima za bušenje Fatih, Iavuz, Kanuni i Abdulhamid Han, zajedno sa seizmičkim brodovima Barbaros Hairettin Pasa i Oruc Reis, Turska je postala jedna od zemalja sa najvećim ofšor flotama na svetu, naveo je Bairaktar.
Inače, prva plutajuća proizvodna platforma Turkiie stigla je u provinciju Čanakale u septembru prošle godine.
Trenutno je u fazi održavanja i modernizacije u jednom brodogradilištu. Očekuje se da će platforma početi sa radom na gasnom polju Sakarija 2026. godine.
Kada bude operativan, dodaće dodatnu dnevnu proizvodnju od 10 miliona kubnih metara, čime će ukupna proizvodnja biti 20 miliona kubnih metara do 2026.
Zašto je gasno polje Sakarija važno za Tursku?
Turska je dugo zavisila od uvoza svojih energenata, posebno iz Rusije, Irana i Azerbejdžana. Ovo oslanjanje čini zemlju ranjivom na globalne promene cena i političke tenzije. Zemlja može da smanji uvoz energije, štedeći milijarde dolara godišnje sa novim rezervama crnomorskog gasa. Ovaj potez jača energetsku sigurnost zemlje i ekonomsku stabilnost, konstatuje portal Meyka.
Pored toga, Turska pregovara o dugoročnim ugovorima o LNG-u sa kompanijama kao što je EkkonMobil, da bi dalje diversifikovala svoje izvore energije, podsećaju mediji.
Iz ugla domaćih potrošača to znači potencijalno niže račune za energiju u budućnosti. Turska može da smanji svoje oslanjanje na skupi uvoz, što bi moglo dovesti do stabilnijih i verovatno nižih cena za stanovništvo – sa većom domaćom proizvodnjom gasa.
Razvoj gasnog polja Sakarija takođe otvara radna mesta i podstiče lokalnu ekonomiju, posebno u regionima kao što je Zonguldak. Infrastrukturni projekti, kao što su cevovodi i postrojenja za preradu, donose mogućnosti zapošljavanja i stimulišu regionalni rast.
Ulaganja u energetsku infrastrukturu, kao što je plutajući brod za proizvodnju, skladištenje i istovar (FPSO) za koji se očekuje da će biti operativan do 2026. godine, pokazuju posvećenost Turske ovoj viziji, ocenjuju mediji.
Istraživanje korak po korak
Oguzhan Akjener, predsednik Turskog centra za istraživanje energetskih strategija i politika (TESPAM), izjavio je da se potencijalna polja u Crnom moru, a posebno gasno polje Sakarija i okolina, istražuju korak po korak uz bušenje, kao i da se nove strukture u ovom regionu razvijaju i testiraju potencijalne rezerve, prenosi novinska agencija Anadolija.
Akjener je naveo da je u toku proces postepenog puštanja u proizvodnju različitih struktura na gasnom polju Sakarija.
„Nećemo proizvoditi 75 milijardi kubnih metara odjednom. Na primer, ako je maksimalna godišnja proizvodnja šest milijardi kubnih metara, ovaj obim će se povećavati tokom godina. Međutim, verujem da će naša nacionalna naftna kompanija imati u vidu da postoji ozbiljan menadžment u ovom procesu, pri čemu smo posebno posvećeno realizovali projekte na Crnom moru. Postojeća infrastruktura nam olakšava razvoj novih struktura.“ rekao je ovaj sagovornik.
Visok deficit gasa
Rezerve prirodnog gasa od 710 milijardi kubnih metara u Crnom moru sa najnovijim otkrićem dostići će 785 milijardi kubnih metara, rekao je Akjener, konstatujući da je trenutni deficit gasa u zemlji i dalje prilično visok.
Naveo je da će polje prvo biti ocenjeno na probnom nivou i da će razvojni i proizvodni plan biti sproveden u skladu sa tim, i obrazložio:
„Na primer, ako bi proizvodnja počela 10 godina kasnije i polje dostiglo svoj maksimalni nivo, postigla bi se proizvodnja od približno 5-6 milijardi kubnih metara, čime bi se dobio obim koji odgovara 7-8% godišnje potrošnje Turske, od približno 60 milijardi kubnih metara”.
Ističući da je Turska poslednjih godina od uvoznika prirodnog gasa postala izvoznik gasa, Akjener je podsetio na nedavne izjave turskog ministra energetike i prirodnih resursa da se radi na izvozu prirodnog gasa i u Siriju, kao i da je Turska gas izvozila i u zemlje Balkana.”
Odakle Turska uvozi gas?
Inače, vodeća zemlja po dokazanim rezervama prirodnog gasa je Rusija: (1.688.228 milijardi kubnih metara), što čini oko 24% ukupnih svetskih rezervi. Sledi Iran (1.183.019 milijardi kubnih metara) i Katar (858,098 milijardi kubnih metara).
Turska uvozi prirodni gas iz raznih zemalja. Prema podacima iz 2023. godine, njeni najveći dobavljači su: Rusija: 42,27%; Azerbejdžan: 20,32%; Alžir: 11,86%; Iran: 10,71% i Sjedinjene Američke Države: 7,95%.
Prirodni gas se smatra čistijim fosilnim gorivom u poređenju sa ugljem i naftom. Povećana upotreba prirodnog gasa u Turskoj može poslužiti kao most ka više obnovljivih izvora energije, poručuju eksperti.
Takođe, podsećaju na to i da Vlada ove zemlje ulaže u nuklearnu energiju, a očekuje se da će nuklearna elektrana Akuju isporučiti svoju prvu električnu energiju do kraja 2025. Ova diversifikacija pomaže Turskoj da krene ka održivijem energetskom miksu.
Predstojeći rizici i izazovi
Razvoj gasnog polja na moru je složen i skup.Turska je mnogo uložila u tehnologiju i partnerstva kako bi prevazišla ove izazove, navode mediji.
Brige za životnu sredinu su takođe značajne. Bušenje na moru može uticati na morske ekosisteme, a Turska mora osigurati da njen energetski razvoj bude održiv i ekološki odgovoran.
Pored toga, konstatuje se i da geopolitičke tenzije u regionu mogu da predstavljaju rizik za energetske projekte i zato Turska mora pažljivo da postupa prema njima kako bi održala napredak.






