Ozelenjavane poslovnih interesa – revizija poreza na ugljenik

EU radi na pojednostavljenju CBAM-a, graničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika, ključne komponentne Zelenog dogovora. Najavljena je spremnost Brisela da oslobodi oko 180.000 evropskih kompanija od ukupno 200.000 birokratskih obaveza u vezi sa mehanizmom, koji efektivno nameće porez na ugljenik na robu koja nije iz EU iz odabranih sektora teške industrije koji se primenjuju samo na granicu zemalja članica. Fokus na zelenoj politici ustupio je mesto prioritetima koji su više u skladu sa poslovnim interesima, smatraju stručnjaci.

Komesar za klimu Vopke Hoekstra najavio je planove za oslobađanje oko 80 odsto evropskih kompanija od obaveza u okviru mehanizma koji uvodi porez na ugljenik na granicama, pošto su skoro sve emisije u nadležnosti nekoliko velikih uvoznika, piše Eunews.

EU radi na pojednostavljenju CBAM-a, graničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika, ključne komponentne Zelenog dogovora koji je tražila Ursula fon der Lajen tokom svog prvog mandata na čelu izvršne vlasti EU. To je rekao komesar za klimu Vopke Hoekstra tokom izlaganja u Evropskom parlamentu u Briselu i ponovio potrebu da se institucije pozabave birokratskim problemima.

Zeleni prioriteti i poslovni interesi

Tokom govora pred Podkomitetom za fiskalna pitanja (FISC), kojim je predsedavao poslanik Pokreta 5 zvezdica Paskuale Tridico, Hoekstra je naglasio da je neophodno pozabaviti se složenošću i birokratijom evropskog zakonodavstva o zaštiti životne sredine. Šteta što je ovaj bivši zaposleni Šela, upravo kao član Prvog Koledža komesara fon der Lajen, uveo Green Deal, tvrdeći da je to neophodan i fundamentalan iskorak (doduše bio je samo nekoliko meseci na toj poziciji, nakon što je zamenio svog sunarodnika Fransa Timermansa, koji je napustio Brisel da bi predvodio koaliciju socijaldemokrata i ekologa).

Međutim, kao što je sada očigledno, čak i u prvim mesecima ovog novog institucionalnog ciklusa, fokus na zelenoj politici ustupio je mesto prioritetima koji su više u skladu sa poslovnim interesima. Najnovije popularne reči su konkurentnost i pojednostavljenje (ili deregulacija, kako god to želite da nazovete). „Istražujemo, u svakoj pojedinačnoj oblasti, šta mi kao Komisija možemo da uradimo ili kako možemo da podstaknemo države članice da smanje regulatornu i birokratsku složenost, počevši od pojednostavljenja CBAM-a”, poručuju zvaničnici.

Oslobađanje kompanija

Ova potreba je postala vodeće pitanje za ministra za preduzeća i proizvedeno u Italiji (MIMIT) Adolfa Ursa, koji mesecima zagovara tehnološku neutralnost, koja, kako on tvrdi, mora da čini okosnicu nove industrijske politike EU. Ministar je zadovoljan pravcem koji izvršna vlast EU, čini se, namerava da krene, dotičući se mnogih elemenata koje smo naznačili, uključujući reviziju CBAM-a, aktivnu u eksperimentalnoj fazi do kraja godine i koja bi trebalo da stupi na snagu 2026. godine.

Konkretno, Hoekstra je izneo spremnost Brisela da oslobodi oko 180.000 evropskih kompanija od ukupno 200.000 birokratskih obaveza u vezi sa mehanizmom, koji efektivno nameće „porez na ugljenik“ na robu koja nije iz EU iz odabranih sektora teške industrije koji se primenjuju samo na granicu zemalja članica.

„Manje od 20 procenata kompanija u opsegu je odgovorno za više od 95 procenata emisija u proizvodima“, objasnio je Hoekstra , tvrdeći da ovaj potez ne čini ništa da umanji važnost klimatskih ciljeva, već predstavlja način da se život mnogo olakša za širok spektar kompanija širom kontinenta, pomažući im da poboljšaju svoju konkurentnost. Taj predlog pojednostavljenja dolazi sa prvom merom Omnibus, koju bi Komisija trebalo da predstavi tokom ovog meseca i koju će Evropski parlament i Savet EU morati da odobre.

Odvojeno, Hoekstra se obavezao da će započeti reviziju CBAM-a posebno za sektor cementa, aluminijuma, električne energije i vodonika, koji bi se takođe mogao proširiti na druge oblasti kao što su staklo, keramika, papir, celuloza i osnovne hemikalije.

Procenjivanje izvoza

„Pažljivo ćemo ispitati oblasti primene i takođe ćemo pažljivo procenjivati izvoz” dodao je Hoekstra, naglašavajući da to nije lak poduhvat.

Komesar je ponovio pred poslanicima EP da se oporezivanje može pokazati kao moćno i efikasno sredstvo za promovisanje napretka ka našim klimatskim ciljevima“. Na primer, kako je rekao, Direktiva o oporezivanju energije (o kojoj se trenutno pregovaraju suzakonodavci) će dalje podstaći čistu energiju tako što će više oporezovati fosilna goriva nego obnovljive izvore energije.

„Tekst treba da bude ambiciozniji u sektoru vazduhoplovstva i brodarstva i želimo da budemo sigurni da postižemo napredak u pogledu ciljeva emisija”, poručio je Hoekstra.

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti