Najnovije Vesti
Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks
EU poziva na štednju energije zbog niskih zaliha gasa
Od 15. oktobra počeće kopanje uglja na kopu Radljevo
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
NIS Calling – podrška mladima na početku karijere
Rusija pokrenula poslednje veliko naftno polje
Hrvatska do 2030. želi 250 megavata baterijskih kapaciteta: Potpisano 47 ugovora
Južna Koreja pokreće veliku javnu raspravu o ulozi nuklearne energije
Proširena Uredba o energetski ugroženom kupcu
EK predlaže nova pravila o potrošnji struje i vode za data centre

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.

Uskoro polaganje prvih cevi gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija
Bliska saradnja na integraciji tržišta električne energije i gasa, veća fleksibilnost sistema i sigurnost snabdevanja, nastavak ulaganja u prenosne mreže i gasnu i naftnu infrastrukturu bile su ključne teme jučerašnjeg sastanka ministara energetike Srbije, Bugarske, Grčke i Severne Makedonije. Prve cevi za deonicu gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija na teritoriji Srbije su isporučene, a radovi na polaganju cevi uskoro će početi.

EPS, Srbijagas i SOKAR potpisali ugovor akcionara za razvoj gasne elektrane u Nišu
Potpisan je ugovor između EPS-a, Srbijagasa i SOKAR-a – akcionara o razvoju projekta izgradnje gasne elektrane sa kombinovanim ciklusom u Nišu, koji podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. U zajedničkom privrednom društvu 50 odsto vlasništva će pripasti srpskim kompanijama, a 50 odsto azerbejdžanskoj. Gasna elektrana kod Niša trebalo bi da bude izgrađena do 2030. godine.

OFAK licencu za rad NIS-a produžio još mesec dana
Naftna industrija Srbije je od OFAK-a dobila produženje licence za rad do 30. oktobra. Novo produženje licence za dodatnih 30 dana omogućava da rafinerija nafte u Pančevu nastavi sa radom i proizvodi maksimalne količine naftnih derivata – dizela, benzina, kerozina i mazuta, koji nam je posebno važan u predstojećoj grejnoj sezoni”, rekla je ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.

Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks
Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika ne trpi teror uniformnosti. Srbija mora ostati verna sopstvenoj privrednoj strukturi. Uspešni i bezbedni sistemi ne funkcionišu na bazi stihijskih tržišnih kretanja i pasivne administracije. Naš komandni lanac upravljanja mora biti centralizovan, a razvoj miksa strogo kontrolisan kroz jasne državne kvote, tehnološke prioritete i obavezujuću preliminarnu državnu verifikaciju svakog novog projekta. Samo sa energetskom politikom koja je duboko suverena i verna sopstvenoj inženjerskoj fizici, Srbija može obezbediti dugoročnu nacionalnu bezbednost i održiv privredni razvoj.

Sa pametnim brojilima u sigurniju budućnost
Distributerima ugradnja pametnih brojila donosi smanjenje gubitaka i digitalizaciju mreže, dok korisnicima obezbeđuje bolju kontrolu potrošnje i energetsku efikasnost, što su veliki benefiti za sve učesnike u energetskom lancu, zaključak je učesnika konferencije „Šta pametna brojila znače za automatizaciju i digitalizaciju elektrodistributivnog sistema”.

Cena energije ponovo ispostavlja račun Evropi
Ne mislim da evropsku energetsku tranziciju treba zaustaviti. Mislim da je treba vratiti inženjerima. Prvo odrediti koliko energije treba, kada je treba, odakle dolazi kada nema vetra i Sunca, koliko rezerve sistem mora da ima, kakva mreža je potrebna i koliko sve zajedno košta. Tek tada određivati rokove. Obrnut redosled je već dovoljno koštao evropsku industriju. A berza će, kao i obično, taj račun videti nešto ranije od zvanične statistike.

Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa po državama SAD i Evrope
Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne države u SAD, nikada nije, niti sme biti, spisak lepih političkih želja i administrativnih dekreta donetih u sterilnim kancelarijama centralizovane birokratije. On je, u svojoj inženjerskoj suštini, direktna i neumoljiva funkcija dva ključna parametra: geografske raspoloživosti resursa i makroekonomske arhitekture privrede uz geopolitički mudro postavljen temelj.

Cena struje u Mađarskoj eksplodirala na 5.279 evra zbog pogrešne prognoze vremena
Ekstreman skok cene električne energije pokazao je koliko pogrešna vremenska prognoza može da poremeti tržište kada se očekivana solarna proizvodnja ne ostvari. Noviji meteorološki podaci već su ukazivali na gustu oblačnost, ali je starija prognoza predviđala sunčano vreme, što je moglo dovesti do manjka od 400 MW i troška od gotovo dva miliona evra za solarni portfolio od 1 GW.

Klima između prirodnih ciklusa i ljudskog faktora: šta zaista zagreva planetu
Klimatske promene nisu počele industrijskom revolucijom, niti se klima ikada nalazila u stanju potpune ravnoteže. Zemlja je prolazila kroz periode zagrevanja i hlađenja mnogo pre nego što je čovek počeo masovno da sagoreva ugalj, naftu i gas. Ali, iz te činjenice ne sledi zaključak da današnje zagrevanje nema veze sa čovekom. Upravo suprotno. Prirodni mehanizmi objašnjavaju veliki deo klimatske istorije planete, ali nisu dovoljni da objasne brzinu i intenzitet promene koju beležimo od početka industrijske ere.

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom
Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije
Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena
Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija
Od 21. do 25. septembar 2026. Na Kopaoniku će biti održano 15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija koji organizuje Srpski nacionalni komitet CIRED Srbija uz podršku međunarodne konferencije za elektrodistribuciju CIRED. Očekuje se učešće više od 800 inženjera iz Srbije i regiona, biće prezentovano više od 90 naučno-stručnih radova, a učšće je već najavilo više od 50 kompanija. Generalni pokrovitelj Savetovanja je Elektrodistribucija Srbije a pokrovitelji su Elektroprivreda Srbije, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS i Elektromreža Srbije.

Dunav presušio – demagogija teče
Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Oksfam: Velike naftne kompanije udvostručuju zaradu – treba da plate porez na profit
Nova analiza akademskih podataka koju je sproveo Oksfam, objavljena u časopisu Nature, pokazuje da su emisije BP, Ševrona, EksonMobila, Šela i TotalEnerdžisa bile dovoljne da izazovu jedan od četiri toplotna talasa prijavljena širom sveta između 2000. i 2023. godine. Oksfam procenjuje da bi porez na profit najvećih korporacija fosilnih goriva mogao da prikupi do 400 milijardi dolara globalno u prvoj godini, dovoljno da pokrije godišnje troškove prilagođavanja klimatskim promenama na globalnom jugu. Dodatni porez na višak profita svih korporacija mogao bi da generiše do 681 milijardu dolara globalno.

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara
Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Ukidanje uredbe o cenama goriva čeka kraj rata na Bliskom istoku
Vlasnici malih pumpi i UNKS smatraju da je došlo vreme da se ovo ograničenje, posle pet godina, ukine i da se cene slobodno formiraju kao odnos ponude i tražnje. Poznavaoci globalnog naftnog tržišta ukazuju da produženje uredbe ima smisla jer na globalnom tržištu nedostaje nafta i da je uprkos pojeftinjenju još moguće poskupljenjea sirove nafte.

Da li nam je potrebna izgradnja RHE Đerdap 3?
Potrebna nam je izgradnja RHE Đerdap 3 i to najkasnije do 2040. godine! Ne sme se planirati izgradnja više kapaciteta iz neupravljivih vetro i solarnih elektrana na uštrb baznih kapaciteta, jer bi to ugrozilo stabilno i pouzdano funkcionisanje našeg EES, odnosno dovodilo do čestih parcijalnih ili totalnih raspada i opšteg smanjenja sigurnosti sistema. Za funkcionisanje EES potreban je dodatni kapacitet u RHE instalisane snage od oko 1.040 MW i energetske zapremine od oko 555 GWh.
Investitorski VS centralno vođeni razvoj elektroenergetskog sektora
Elektroenergetski sektor jedne zemlje nikada ne sme biti prepusten stihijiskim zakonima tržišta i isključivo investitorskim kalkulacijama. Ideja o tržištu koje „sve samo reguliše” opasna je iluzija u sektoru od koga zavisi nacionalna bezbednost. Elektroenergetski sistem nije poligon za finansijske eksperimente, već kičma suvereniteta jedne države. Odricanje od pune državne kontrole nad energetskim resursima i planiranjem u korist nepredvidivih investicionih ciklusa vodi pravo u energetsku zavisnost. Da bismo osigurali stabilnost za svaku kuću i privredu u Srbiji, moramo se osloniti na domaću stručnu misao i snažne nacionalne institucije, koje jedine mogu garantovati sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Vertikalni gasni koridor – politički antiruski projekat
„Postoji samo jedan način da se izbegne kritika – ne radi ništa, ne govori ništa i ne budi ništa”, citira Dimitar Šterev iz Bugarske gasna asocijacija – Skladištenje i transport gasa Aristotela u svojoj analizi “Vertikalni gasni koridor –pruža li nove mogućnosti za jugoistočnu i centralnu Evropu ili ne i po kojoj ceni?”. Autor zaključuje da ukoliko Bugarska obnovi isporuke jeftinog gasa iz Ruske Federacije, izgradnja Vertikalnog gasnog koridora, kao i sprovođenje drugih sličnih projekata za uvoz, potrošnju i/ili tranzit tečnog prirodnog gasa (kao što je potpisani Sporazum sa državnom turskom naftnom i gasnom kompanijom BOTAŠ) postaju besmisleni i nepotrebni.

EPS nastavlja uspešno poslovanje
EPS u prvom kvartalu ostvario dobit od 15,1 milijarde dinara. Kreditni dug EPS je smanjio za skoro četvrtinu, odnosno za 43,3 milijarde dinara. Ulaganja u novu rudarsku opremu u prvom tromesečju dostigla su 4,3 milijarde dinara – 37 % više od plana. Sve ovo pokazuje da EPS nastavlja četvrtu godinu uspešnog poslovanja. Uprkos suši, proizvodnja električne energije bila je stabilna, navedeno je u izveštaju o poslovanju u prvom kvartalu 2026. godine, koji je usvojila Skupština EPS AD.
Usvojen izveštaj za prvi kvartal 2026. godine.
Popularno
Popular posts:
Kako ćemo se grejati naredne zime? Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu…
Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa… Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne…
Popular posts:
Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i… Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika…
Proširena Uredba o energetski ugroženom kupcu Izmenama i dopunama Uredbe o energetski ugroženom kupcu Vlada Srbije…
Popular posts:
Zapadni Balkan u energetskoj tranziciji Nauka i inovacije važni su za pametnu energetsku tranziciju. Energetska…
Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije Zelena varijanta vodonika – kao nosilac i skladište energije –…

Predstavnik MRE na obuci za razvoj nuklearne energije
Radoš Popadić predstavio je iskustva Srbije i dosadašnje korake u razvoju Programa nuklearne

Dobra hidrologija smanjila uvoz struje u BiH
Snažniji pad uvoza nego izvoza električne energije omogućio je BiH da za prvih

EU se umešala u spor MOL-a i Hrvatske: Odšteta od 286 miliona evra pod znakom pitanja
Evropska komisija smatra da je Mađarska morala da spreči MOL da vodi investicionu

Država će reagovati na prvo novo poskupljenje peleta
Cene peleta stabilizovale su se tokom poslednje tri nedelje, dok je ponuda trenutno
Najčitanije
Kako ćemo se grejati naredne zime? Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu…
Šta se dešava sa VE Kostolac? Pola godine po puštanju u rad 20 vetrogeneratora VE Kostolac…
Zelena iluzija: Stvarni rezultati srušili mit o… Plug-in hibridni automobili (PHEV) godinama su promovisani kao idealan prelaz…
Najava Konferencije:
Kako sprovesti održivu tranziciju u elektroenergetskom sektoru Zapadnog Balkana?
Energetika

Kritika predsednika nemačke Bundesbanke: Prazna skladišta povećavaju rizike od inflacije
Spor tempo punjenja nemačkih skladišta gasa povećava rizik da zemlja tokom zime bude prinuđena da nabavlja gas po višim cenama, što bi moglo dodatno da podstakne inflaciju. Nemačka skladišta trenutno su popunjena oko 59 odsto, znatno ispod proseka EU, dok Bundesbanka očekuje da visoke cene energije zadrže inflaciju iznad cilja ECB-a.
Ekonomija

Popust od sedam odsto za korisinke e-računa
Više od 550.000 građana ima elektronski račun za struju. Ko pređe na e-račun za struju i plati ga do 20. u mesecu ostvaruje sedam odsto popusta, kažu u Elektroprivredi Srbije.
Prijavite se na newsletter!
NEDELJNI PREGLED VESTI
Moj stav

How the Balkans Do It (3): Energy Intensity, Adequacy Metrics, and the Structural Paradox
A comparison of the power systems in the Balkans unequivocally confirms that successful energy policy does not tolerate the tyranny of uniformity. Serbia must remain faithful to its own economic structure. As demonstrated in previous analyses, successful and secure systems do not operate on erratic market trends and passive administrative governance. Our command chain must be centralized, and the development of the energy mix strictly regulated through clear state quotas, technological priorities, and mandatory preliminary state verification for every new project. Only through an energy policy that is deeply sovereign and loyal to its own engineering physics can Serbia guarantee long-term national security and sustainable economic development.
Ekologija

Kina će skladištiti CO2 ispod morskog dna
Nova centralna platforma gasnog polja Dongfang 1-1 ulazi u fazu puštanja u rad, čime Kina napreduje u prvom projektu ubrizgavanja ugljen-dioksida na moru. Postrojenje će omogućiti trajno skladištenje više od milion tona CO2 godišnje i istovremeno doprineti povećanju proizvodnje prirodnog gasa.

Gutereš: Fosilne kompanije treba da plate klimatske štete
Klimatske promene sve više opterećuju države i građane, posebno zemlje u razvoju, zbog čega Antonio Gutereš traži veće učešće kompanija iz sektora nafte, gasa i uglja u finansiranju štete i prilagođavanja. Istovremeno, poziva države na brže smanjenje emisija i ulaganje u obnovljive izvore energije.

Filter za smanjenje zagađenja za individualna ložišta
Građanima beogradskih opština dostupni su besplatni EKO filteri za individualna ložišta, čija je efikasnost u smanjenju zagađenja procenjena na 40,7 do 51,1 odsto. Filteri koriste nano tehnologiju za zadržavanje dela PM čestica i drugih nečistoća, a cilj programa je smanjenje emisija štetnih materija i poboljšanje kvaliteta vazduha.

Francuska podržava ekološke projekte u Srbiji
Ovo je oblast u kojoj je Francuska aktivno angažovana, uputivši francuskog tehničkog eksperta u Ministarstvo zaštite životne sredine kako bi podržao neophodne reforme, rekla je ambasadorka Francuske u Srbiji, Florans Ferari tokom posete Centru za upravljanje otpadom u Vinči i istakla ovu investiciju francuske kompanije Veolia Group kao jednu od najznačajnijih.

Makron traži od EU ublažavanje energetskih i klimatskih zakona zbog rasta cena goriva
Francuski predsednik želi da Evropska komisija odloži primenu zakona kojim bi naftne i gasne kompanije bile kažnjavane ukoliko ne prijavljuju emisije metana. On je zatražio od Evropske komisije da za godinu dana odloži nova pravila EU prema kojima će naftne i gasne kompanije biti kažnjavane ukoliko ne prijave emisije metana.

Prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu odlaže se za bolja vremena: Kinezi otišli, a nema ni para
Projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu trenutno miruje zbog nedostatka novca, dok za prvu fazu, nakon raskida ugovora sa kineskim CMEC-om, još nije zaključen komercijalni ugovor sa francuskim SADE-om. Druga faza, koja predviđa izgradnju postrojenja u Velikom Selu uz angažovanje kompanija SUEZ i Vansi, takođe nije dobila komercijalni ugovor, iako bi realizacija projekta trebalo da omogući prečišćavanje oko 85 odsto otpadnih voda centralnog beogradskog kanalizacionog sistema.
Poljoprivreda

U Hrvatskoj razmatraju novi model subvencionisanja goriva za poljoprivrednike
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) predlaže da se umesto aktuelnog subvencionisanja cene goriva uvedu potpore prema proizvodnji i površini poljoprivrednog zemljišta, a za stočare prema broju grla, saopštio je HPK u ponedeljak.
Rudarstvo
Saobraćaj

Zelena iluzija: Stvarni rezultati srušili mit o ekološkoj superiornosti plug-in hibrida
Plug-in hibridni automobili (PHEV) godinama su promovisani kao idealan prelaz ka potpunoj elektrifikaciji. Sa svojim ekološkim oznakama i obećanjem vožnje bez emisija u gradskim uslovima, postali su omiljena alternativa mnogih vozača. Ipak, podaci iz svakodnevne upotrebe ozbiljno su narušili njihov ugled.

Er Srbija i GITEX AI Beograd potpisali strateško partnerstvo pred Ekspo 2027
Aviokompanija Er Srbija potpisala je danas strateško partnerstvo sa manifestacijom GITEX AI Beograd koja će biti održana od 25. do 27.maja naredne godine, u toku specijalizovane izložbe Ekspo 2027.

E20 stiže u Evropu? Poslanici traže više bioetanola u benzinu
Inicijativa trojice nemačkih evroposlanika mogla bi da ubrza prelazak Evropske unije sa goriva E10 na E20, sa dvostruko većim udelom bioetanola. Predlog se obrazlaže smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva i potencijalno nižim cenama, dok stručnjaci ukazuju da veća potrošnja E20 može umanjiti očekivanu uštedu za vozače.

Evropa obezbeđuje dovoljno avio-goriva, ali manji aerodromi ostaju ranjivi
Evropsko tržište avio-goriva ulazi u nešto mirniji period, uz očekivane veće isporuke iz Azije i sezonski pad potražnje. Ipak, cene ostaju pod pritiskom zbog skuplje sirove nafte, visokih rafinerijskih marži i poremećenih tokova snabdevanja. Manji aerodromi ostaju najosetljiviji na eventualne nove poremećaje u lancu snabdevanja.

Cena goriva najbolja reklama za električna vozila?
Dizel je u Srbiji stigao do 236 dinara po litru. Dok Evropa ponovo strepi zbog cene nafte, a Srbija uz to prati sudbinu NIS-a, događa se nešto što proizvođačima električnih automobila godinama nije polazilo za rukom – vozači ponovo računaju koliko ih zaista košta svaki kilometar.

Donald Tramp menja priču – sada su kineski automobili dobrodošli?
automobili dobrodošli?
Kineski proizvođači automobila bi jednog dana mogli da dobiju priliku da svoje modele proizvode direktno u Sjedinjenim Američkim Državama. Predsednik Donald Tramp je jedanaestog dana septembra izjavio da bi bio saglasan sa dolaskom kineskih automobilskih kompanija „preko bare“ ukoliko bi tamo otvorile proizvodne pogone i zaposlile američke radnike.
Život

Prijavite stanje brojila do 6. u mesecu i ostvarite popust od šest odsto
Potrošači Elektrodistribucije Srbije mogu od 1. do 6. u mesecu samostalno da prijave stanje brojila putem aplikacije, sajta, imejla ili Kontakt centra. Ako stanje prijave sami i račun plate do 20. u mesecu, ostvaruju pravo na popust od šest odsto.
IT

Završena modernizacija SCADA sistema za distributivnu mrežu gasa
Nova SCADA platforma, finansirana sredstvima Evropske unije sa 1,84 miliona evra, unapređuje upravljanje gasnom distributivnom mrežom dugom više od 19.286 kilometara. Sistem omogućava praćenje u realnom vremenu, brže reagovanje i veću pouzdanost, uz stvaranje tehnološke osnove za dalju digitalizaciju, automatizaciju i usklađivanje sa evropskim energetskim standardima.

Hoće li BiH postati baza za velike investicije u data centre?
BiH bi mogla da privuče velike investicije u data centre, posebno zbog domaće proizvodnje električne energije, dostupnosti vode i potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije. Američki investitori već pokazuju interesovanje za projekte u Republici Srpskoj vredne više stotina miliona dolara, ali njihov razvoj zahteva pažljiv izbor lokacija i rešavanje pitanja uticaja na životnu sredinu, potrošnje struje i vode.

EPCG, CGES i CEDIS grade zajednički data centar u nikšićkoj Železari
Projekat bi, pored potreba kompanija koje upravljaju ključnom energetskom infrastrukturom, mogao da obuhvati i pružanje usluga drugim korisnicima, u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta i tržišnih potreba. Konačna vrednost investicije, kapacitet i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka studije izvodljivosti i izrade idejno-tehničkog rešenja.

Izraelska obaveštajna kompanija istražuje protivnike drugog bloka Krškog
Dokumenti koje je analizirao Haaretz ukazuju da je izraelska kompanija CyberGlobes prikupljala informacije o slovenačkim ekološkim aktivistima i organizacijama koje su se protivile projektu JEK 2 u Krškom. Kompanija je, prema navodima lista, slične aktivnosti sprovodila i u drugim zemljama, koristeći podatke sa društvenih mreža za identifikovanje pojedinaca na osnovu njihovih političkih stavova.

Bivši rudnik uglja napajaće Gugl solarnom energijom
Kompanija MN8 Energy gradi projekat vredan 350 miliona dolara u Zapadnoj Virdžiniji, koji će kombinovati 86 MW solarne energije sa litijumskim i baterijama na bazi cinka. Gugl će tokom 20 godina otkupljivati proizvedenu struju za napajanje svojih data centara, dok projekat istovremeno predstavlja novu namenu degradiranog rudarskog zemljišta.

Američki operator MISO traži kontrolu potrošnje data centara
MISO je predložio nova pravila za velike potrošače i data centre u SAD, uključujući detaljnije podatke o potrošnji, ugradnju fazorskih mernih jedinica i ograničenja naglih promena opterećenja. Cilj je omogućiti brže priključenje AI i cloud kapaciteta, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetske mreže i pravičnu raspodelu troškova.
Nauka
Video

OTPAD – BOGATSTVO KOJE BACAMO
Čovek je taj koji prirodu zagađuje otpadom. Okružuju nas deponije, koje često gore oslobađajući veoma štetne gasove i čestice koje zagađuju životnu sredinu. Nije svaki otpad smeće. U komunalnom otpadu, koji se, nažalost ne selektuje, ima i opasnog industrijskog ali i medicinskog otpada. Reciklaža je i dalje uglavnom parola, a ono što bi svi trebali da imamo na umu je da je bavljenje ekologijom preduslov da se ne bavimo lečenjiem obolelih – najčešće onkoloških pacijenata. O tome da je sve u prorodi zagađeno plasitokom odavno nije vest ali, konkretno se malo čini da se to promeni.
A zagađenje zbog neregulisane kanalizacije, urbanih otpadnih voda, fekalnih i voda sa stočnih farmi, tečnih ostataka koji nastaju u industrijskim postrojenjima ali i pri proizvodnji hrane prete ne samo rekama i jezerima već i podzemnim vodama.
Jednom rečju, otpad treba zbrinuti tako da ne zagađujemo prirodu, tim pre što je reč o bogatstvu kojim treba pametno gazdovati jer su prirodni resursi potrošni. A, nemamo pravo da potrošimo ili zagadimo ono što pripada budućim generacijama.
Konferencije

Kako ćemo se grejati naredne zime?
Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.







































