Konferencije

Kako ćemo se grejati naredne zime?

Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.

Čitaj Još »
Energetika

Uskoro polaganje prvih cevi gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija

Bliska saradnja na integraciji tržišta električne energije i gasa, veća fleksibilnost sistema i sigurnost snabdevanja, nastavak ulaganja u prenosne mreže i gasnu i naftnu infrastrukturu bile su ključne teme jučerašnjeg sastanka ministara energetike Srbije, Bugarske, Grčke i Severne Makedonije. Prve cevi za deonicu gasne interkonekcije Srbija-Severna Makedonija na teritoriji Srbije su isporučene, a radovi na polaganju cevi uskoro će početi.

Čitaj Još »
Energetika

EPS, Srbijagas i SOKAR potpisali ugovor akcionara za razvoj gasne elektrane u Nišu

Potpisan je ugovor između EPS-a, Srbijagasa i SOKAR-a – akcionara o razvoju projekta izgradnje gasne elektrane sa kombinovanim ciklusom u Nišu, koji podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. U zajedničkom privrednom društvu 50 odsto vlasništva će pripasti srpskim kompanijama, a 50 odsto azerbejdžanskoj. Gasna elektrana kod Niša trebalo bi da bude izgrađena do 2030. godine.

Čitaj Još »
NIS proizvodi biodizel za rumunsko tržište
Ekonomija

OFAK licencu za rad NIS-a produžio još mesec dana

Naftna industrija Srbije je od OFAK-a dobila produženje licence za rad do 30. oktobra. Novo produženje licence za dodatnih 30 dana omogućava da rafinerija nafte u Pančevu nastavi sa radom i proizvodi maksimalne količine naftnih derivata – dizela, benzina, kerozina i mazuta, koji nam je posebno važan u predstojećoj grejnoj sezoni”, rekla je ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.

Čitaj Još »
Moj stav

Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks

Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika ne trpi teror uniformnosti. Srbija mora ostati verna sopstvenoj privrednoj strukturi. Uspešni i bezbedni sistemi ne funkcionišu na bazi stihijskih tržišnih kretanja i pasivne administracije. Naš komandni lanac upravljanja mora biti centralizovan, a razvoj miksa strogo kontrolisan kroz jasne državne kvote, tehnološke prioritete i obavezujuću preliminarnu državnu verifikaciju svakog novog projekta. Samo sa energetskom politikom koja je duboko suverena i verna sopstvenoj inženjerskoj fizici, Srbija može obezbediti dugoročnu nacionalnu bezbednost i održiv privredni razvoj.

Čitaj Još »
Konferencije

Sa pametnim brojilima u sigurniju budućnost

Distributerima ugradnja pametnih brojila donosi smanjenje gubitaka i digitalizaciju mreže, dok korisnicima obezbeđuje bolju kontrolu potrošnje i energetsku efikasnost, što su veliki benefiti za sve učesnike u energetskom lancu, zaključak je učesnika konferencije „Šta pametna brojila znače za automatizaciju i digitalizaciju elektrodistributivnog sistema”.

Čitaj Još »
Moj stav

Cena energije ponovo ispostavlja račun Evropi

Ne mislim da evropsku energetsku tranziciju treba zaustaviti. Mislim da je treba vratiti inženjerima. Prvo odrediti koliko energije treba, kada je treba, odakle dolazi kada nema vetra i Sunca, koliko rezerve sistem mora da ima, kakva mreža je potrebna i koliko sve zajedno košta. Tek tada određivati rokove. Obrnut redosled je već dovoljno koštao evropsku industriju. A berza će, kao i obično, taj račun videti nešto ranije od zvanične statistike.

Čitaj Još »
Moj stav

Kako to rade veliki (2): Anatomija proizvodnog miksa po državama SAD i Evrope

Elektroenergetski proizvodni miks jedne suverene nacije u Evropi, ili savezne države u SAD, nikada nije, niti sme biti, spisak lepih političkih želja i administrativnih dekreta donetih u sterilnim kancelarijama centralizovane birokratije. On je, u svojoj inženjerskoj suštini, direktna i neumoljiva funkcija dva ključna parametra: geografske raspoloživosti resursa i makroekonomske arhitekture privrede uz geopolitički mudro postavljen temelj.

Čitaj Još »
Ekonomija

Cena struje u Mađarskoj eksplodirala na 5.279 evra zbog pogrešne prognoze vremena

Ekstreman skok cene električne energije pokazao je koliko pogrešna vremenska prognoza može da poremeti tržište kada se očekivana solarna proizvodnja ne ostvari. Noviji meteorološki podaci već su ukazivali na gustu oblačnost, ali je starija prognoza predviđala sunčano vreme, što je moglo dovesti do manjka od 400 MW i troška od gotovo dva miliona evra za solarni portfolio od 1 GW.

Čitaj Još »
Moj stav

Klima između prirodnih ciklusa i ljudskog faktora: šta zaista zagreva planetu

Klimatske promene nisu počele industrijskom revolucijom, niti se klima ikada nalazila u stanju potpune ravnoteže. Zemlja je prolazila kroz periode zagrevanja i hlađenja mnogo pre nego što je čovek počeo masovno da sagoreva ugalj, naftu i gas. Ali, iz te činjenice ne sledi zaključak da današnje zagrevanje nema veze sa čovekom. Upravo suprotno. Prirodni mehanizmi objašnjavaju veliki deo klimatske istorije planete, ali nisu dovoljni da objasne brzinu i intenzitet promene koju beležimo od početka industrijske ere.

Čitaj Još »
Moj stav

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom

Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Čitaj Još »
Moj stav

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »
Moj stav

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena

Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

Čitaj Još »
Konferencije

15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija

Od 21. do 25. septembar 2026. Na Kopaoniku će biti održano 15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija koji organizuje Srpski nacionalni komitet CIRED Srbija uz podršku međunarodne konferencije za elektrodistribuciju CIRED. Očekuje se učešće više od 800 inženjera iz Srbije i regiona, biće prezentovano više od 90 naučno-stručnih radova, a učšće je već najavilo više od 50 kompanija. Generalni pokrovitelj Savetovanja je Elektrodistribucija Srbije a pokrovitelji su Elektroprivreda Srbije, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS i Elektromreža Srbije.

Čitaj Još »
Moj stav

Dunav presušio – demagogija teče

Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Čitaj Još »
Ekologija

Oksfam: Velike naftne kompanije udvostručuju zaradu – treba da plate porez na profit

Nova analiza akademskih podataka koju je sproveo Oksfam, objavljena u časopisu Nature, pokazuje da su emisije BP, Ševrona, EksonMobila, Šela i TotalEnerdžisa bile dovoljne da izazovu jedan od četiri toplotna talasa prijavljena širom sveta između 2000. i 2023. godine. Oksfam procenjuje da bi porez na profit najvećih korporacija fosilnih goriva mogao da prikupi do 400 milijardi dolara globalno u prvoj godini, dovoljno da pokrije godišnje troškove prilagođavanja klimatskim promenama na globalnom jugu. Dodatni porez na višak profita svih korporacija mogao bi da generiše do 681 milijardu dolara globalno.

Čitaj Još »
Moj stav

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara

Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Čitaj Još »
Pumpe u Velikoj Britaniji presušile zbog nestašice vozača
Ekonomija

Ukidanje uredbe o cenama goriva čeka kraj rata na Bliskom istoku

Vlasnici malih pumpi i UNKS smatraju da je došlo vreme da se ovo ograničenje, posle pet godina, ukine i da se cene slobodno formiraju kao odnos ponude i tražnje. Poznavaoci globalnog naftnog tržišta ukazuju da produženje uredbe ima smisla jer na globalnom tržištu nedostaje nafta i da je uprkos pojeftinjenju još moguće poskupljenjea sirove nafte.

Čitaj Još »
Moj stav

Da li nam je potrebna izgradnja RHE Đerdap 3?

Potrebna nam je izgradnja RHE Đerdap 3 i to najkasnije do 2040. godine! Ne sme se planirati izgradnja više kapaciteta iz neupravljivih vetro i solarnih elektrana na uštrb baznih kapaciteta, jer bi to ugrozilo stabilno i pouzdano funkcionisanje našeg EES, odnosno dovodilo do čestih parcijalnih ili totalnih raspada i opšteg smanjenja sigurnosti sistema. Za funkcionisanje EES potreban je dodatni kapacitet u RHE instalisane snage od oko 1.040 MW i energetske zapremine od oko 555 GWh.

Čitaj Još »
Moj stav

Investitorski VS centralno vođeni razvoj elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski sektor jedne zemlje nikada ne sme biti prepusten stihijiskim zakonima tržišta i isključivo investitorskim kalkulacijama. Ideja o tržištu koje „sve samo reguliše” opasna je iluzija u sektoru od koga zavisi nacionalna bezbednost. Elektroenergetski sistem nije poligon za finansijske eksperimente, već kičma suvereniteta jedne države. Odricanje od pune državne kontrole nad energetskim resursima i planiranjem u korist nepredvidivih investicionih ciklusa vodi pravo u energetsku zavisnost. Da bismo osigurali stabilnost za svaku kuću i privredu u Srbiji, moramo se osloniti na domaću stručnu misao i snažne nacionalne institucije, koje jedine mogu garantovati sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Čitaj Još »
Moj stav

Vertikalni gasni koridor – politički antiruski projekat

„Postoji samo jedan način da se izbegne kritika – ne radi ništa, ne govori ništa i ne budi ništa”, citira Dimitar Šterev iz Bugarske gasna asocijacija – Skladištenje i transport gasa Aristotela u svojoj analizi “Vertikalni gasni koridor –pruža li nove mogućnosti za jugoistočnu i centralnu Evropu ili ne i po kojoj ceni?”. Autor zaključuje da ukoliko Bugarska obnovi isporuke jeftinog gasa iz Ruske Federacije, izgradnja Vertikalnog gasnog koridora, kao i sprovođenje drugih sličnih projekata za uvoz, potrošnju i/ili tranzit tečnog prirodnog gasa (kao što je potpisani Sporazum sa državnom turskom naftnom i gasnom kompanijom BOTAŠ) postaju besmisleni i nepotrebni.

Čitaj Još »
Ekonomija

EPS nastavlja uspešno poslovanje

EPS u prvom kvartalu ostvario dobit od 15,1 milijarde dinara. Kreditni dug EPS je smanjio za skoro četvrtinu, odnosno za 43,3 milijarde dinara. Ulaganja u novu rudarsku opremu u prvom tromesečju dostigla su 4,3 milijarde dinara – 37 % više od plana. Sve ovo pokazuje da EPS nastavlja četvrtu godinu uspešnog poslovanja. Uprkos suši, proizvodnja električne energije bila je stabilna, navedeno je u izveštaju o poslovanju u prvom kvartalu 2026. godine, koji je usvojila Skupština EPS AD.
Usvojen izveštaj za prvi kvartal 2026. godine.

Čitaj Još »

Popularno

Najava Konferencije:

Kako sprovesti održivu tranziciju u elektroenergetskom sektoru Zapadnog Balkana?

Prijavite se na newsletter!

NEDELJNI PREGLED VESTI

Moj stav

How the Balkans Do It (3): Energy Intensity, Adequacy Metrics, and the Structural Paradox

A comparison of the power systems in the Balkans unequivocally confirms that successful energy policy does not tolerate the tyranny of uniformity. Serbia must remain faithful to its own economic structure. As demonstrated in previous analyses, successful and secure systems do not operate on erratic market trends and passive administrative governance. Our command chain must be centralized, and the development of the energy mix strictly regulated through clear state quotas, technological priorities, and mandatory preliminary state verification for every new project. Only through an energy policy that is deeply sovereign and loyal to its own engineering physics can Serbia guarantee long-term national security and sustainable economic development.

Čitaj Još »
Ekologija

Kina će skladištiti CO2 ispod morskog dna

Nova centralna platforma gasnog polja Dongfang 1-1 ulazi u fazu puštanja u rad, čime Kina napreduje u prvom projektu ubrizgavanja ugljen-dioksida na moru. Postrojenje će omogućiti trajno skladištenje više od milion tona CO2 godišnje i istovremeno doprineti povećanju proizvodnje prirodnog gasa.

ČITAJ JOŠ »
čovek odgovoran za klimatske promene
Ekologija

Gutereš: Fosilne kompanije treba da plate klimatske štete

Klimatske promene sve više opterećuju države i građane, posebno zemlje u razvoju, zbog čega Antonio Gutereš traži veće učešće kompanija iz sektora nafte, gasa i uglja u finansiranju štete i prilagođavanja. Istovremeno, poziva države na brže smanjenje emisija i ulaganje u obnovljive izvore energije.

ČITAJ JOŠ »
Ekologija

Filter za smanjenje zagađenja za individualna ložišta

Građanima beogradskih opština dostupni su besplatni EKO filteri za individualna ložišta, čija je efikasnost u smanjenju zagađenja procenjena na 40,7 do 51,1 odsto. Filteri koriste nano tehnologiju za zadržavanje dela PM čestica i drugih nečistoća, a cilj programa je smanjenje emisija štetnih materija i poboljšanje kvaliteta vazduha.

ČITAJ JOŠ »
Ekologija

Francuska podržava ekološke projekte u Srbiji

Ovo je oblast u kojoj je Francuska aktivno angažovana, uputivši francuskog tehničkog eksperta u Ministarstvo zaštite životne sredine kako bi podržao neophodne reforme, rekla je ambasadorka Francuske u Srbiji, Florans Ferari tokom posete Centru za upravljanje otpadom u Vinči i istakla ovu investiciju francuske kompanije Veolia Group kao jednu od najznačajnijih.

ČITAJ JOŠ »
Otpadne vode
Ekologija

Prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu odlaže se za bolja vremena: Kinezi otišli, a nema ni para

Projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu trenutno miruje zbog nedostatka novca, dok za prvu fazu, nakon raskida ugovora sa kineskim CMEC-om, još nije zaključen komercijalni ugovor sa francuskim SADE-om. Druga faza, koja predviđa izgradnju postrojenja u Velikom Selu uz angažovanje kompanija SUEZ i Vansi, takođe nije dobila komercijalni ugovor, iako bi realizacija projekta trebalo da omogući prečišćavanje oko 85 odsto otpadnih voda centralnog beogradskog kanalizacionog sistema.

ČITAJ JOŠ »

Saobraćaj

Saobraćaj

E20 stiže u Evropu? Poslanici traže više bioetanola u benzinu

Inicijativa trojice nemačkih evroposlanika mogla bi da ubrza prelazak Evropske unije sa goriva E10 na E20, sa dvostruko većim udelom bioetanola. Predlog se obrazlaže smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva i potencijalno nižim cenama, dok stručnjaci ukazuju da veća potrošnja E20 može umanjiti očekivanu uštedu za vozače.

ČITAJ JOŠ »
UNKS priprema izmenu akcizne politike
Privreda

Cena goriva najbolja reklama za električna vozila?

Dizel je u Srbiji stigao do 236 dinara po litru. Dok Evropa ponovo strepi zbog cene nafte, a Srbija uz to prati sudbinu NIS-a, događa se nešto što proizvođačima električnih automobila godinama nije polazilo za rukom – vozači ponovo računaju koliko ih zaista košta svaki kilometar.

ČITAJ JOŠ »
Privreda

Donald Tramp menja priču – sada su kineski automobili dobrodošli?

automobili dobrodošli?
Kineski proizvođači automobila bi jednog dana mogli da dobiju priliku da svoje modele proizvode direktno u Sjedinjenim Američkim Državama. Predsednik Donald Tramp je jedanaestog dana septembra izjavio da bi bio saglasan sa dolaskom kineskih automobilskih kompanija „preko bare“ ukoliko bi tamo otvorile proizvodne pogone i zaposlile američke radnike.

ČITAJ JOŠ »
kancelarija, rad, kompjuter, laptop
IT

Završena modernizacija SCADA sistema za distributivnu mrežu gasa

Nova SCADA platforma, finansirana sredstvima Evropske unije sa 1,84 miliona evra, unapređuje upravljanje gasnom distributivnom mrežom dugom više od 19.286 kilometara. Sistem omogućava praćenje u realnom vremenu, brže reagovanje i veću pouzdanost, uz stvaranje tehnološke osnove za dalju digitalizaciju, automatizaciju i usklađivanje sa evropskim energetskim standardima.

ČITAJ JOŠ »
IT

Hoće li BiH postati baza za velike investicije u data centre?

BiH bi mogla da privuče velike investicije u data centre, posebno zbog domaće proizvodnje električne energije, dostupnosti vode i potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije. Američki investitori već pokazuju interesovanje za projekte u Republici Srpskoj vredne više stotina miliona dolara, ali njihov razvoj zahteva pažljiv izbor lokacija i rešavanje pitanja uticaja na životnu sredinu, potrošnje struje i vode.

ČITAJ JOŠ »
IT

EPCG, CGES i CEDIS grade zajednički data centar u nikšićkoj Železari

Projekat bi, pored potreba kompanija koje upravljaju ključnom energetskom infrastrukturom, mogao da obuhvati i pružanje usluga drugim korisnicima, u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta i tržišnih potreba. Konačna vrednost investicije, kapacitet i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka studije izvodljivosti i izrade idejno-tehničkog rešenja.

ČITAJ JOŠ »
IT

Izraelska obaveštajna kompanija istražuje protivnike drugog bloka Krškog

Dokumenti koje je analizirao Haaretz ukazuju da je izraelska kompanija CyberGlobes prikupljala informacije o slovenačkim ekološkim aktivistima i organizacijama koje su se protivile projektu JEK 2 u Krškom. Kompanija je, prema navodima lista, slične aktivnosti sprovodila i u drugim zemljama, koristeći podatke sa društvenih mreža za identifikovanje pojedinaca na osnovu njihovih političkih stavova.

ČITAJ JOŠ »
IT

Bivši rudnik uglja napajaće Gugl solarnom energijom

Kompanija MN8 Energy gradi projekat vredan 350 miliona dolara u Zapadnoj Virdžiniji, koji će kombinovati 86 MW solarne energije sa litijumskim i baterijama na bazi cinka. Gugl će tokom 20 godina otkupljivati proizvedenu struju za napajanje svojih data centara, dok projekat istovremeno predstavlja novu namenu degradiranog rudarskog zemljišta.

ČITAJ JOŠ »
IT

Američki operator MISO traži kontrolu potrošnje data centara

MISO je predložio nova pravila za velike potrošače i data centre u SAD, uključujući detaljnije podatke o potrošnji, ugradnju fazorskih mernih jedinica i ograničenja naglih promena opterećenja. Cilj je omogućiti brže priključenje AI i cloud kapaciteta, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetske mreže i pravičnu raspodelu troškova.

ČITAJ JOŠ »
Konferencije

OTPAD – BOGATSTVO KOJE BACAMO

Čovek je taj koji prirodu zagađuje otpadom. Okružuju nas deponije, koje često gore oslobađajući veoma štetne gasove i čestice koje zagađuju životnu sredinu. Nije svaki otpad smeće. U komunalnom otpadu, koji se, nažalost ne selektuje, ima i opasnog industrijskog ali i medicinskog otpada. Reciklaža je i dalje uglavnom parola, a ono što bi svi trebali da imamo na umu je da je bavljenje ekologijom preduslov da se ne bavimo lečenjiem obolelih – najčešće onkoloških pacijenata. O tome da je sve u prorodi zagađeno plasitokom odavno nije vest ali, konkretno se malo čini da se to promeni.
A zagađenje zbog neregulisane kanalizacije, urbanih otpadnih voda, fekalnih i voda sa stočnih farmi, tečnih ostataka koji nastaju u industrijskim postrojenjima ali i pri proizvodnji hrane prete ne samo rekama i jezerima već i podzemnim vodama.
Jednom rečju, otpad treba zbrinuti tako da ne zagađujemo prirodu, tim pre što je reč o bogatstvu kojim treba pametno gazdovati jer su prirodni resursi potrošni. A, nemamo pravo da potrošimo ili zagadimo ono što pripada budućim generacijama.

Čitaj Još »

Konferencije

Konferencije

Kako ćemo se grejati naredne zime?

Poput Evrope, gde je kritična predstojeća zima i Srbija ovu grejnu sezonu dočekuje u specifičnim okolnostima. Ali, kompletan elektroenergetski sistem Srbije spreman je za početak nove grejne sezone, toplane su, uglavnom, i bez poskupljenja, spremne da počnu sa grejanjem 15. oktobra, gasa ima – iz uvoza i na zalihama, poručeno je na otvaranju i sa prvog panela foruma „Kako ćemo se grejati naredne zime”, koji je Energija Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i uz podršku Privredne komore Srbije.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti