Pametnim brojilima do unapređenja elektroenergetskog distributivnog sistema
Mesto:
Press centar Beograd
Datum: 30.09.2025
O KONFERENCIJI

PROGRAM
Program konferencije
09:30 – 10:00
Registracija učesnika i kafa dobrodošlice
10:00 – 10:30
Otvaranje konferencije
- Biljana Komnenić, direktorka Elektrodistribucije Srbije – potvrđeno
- Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije – potvrđeno
- Dragan Mrkalj, rukovodilac Grupe za planiranje i programiranje sredstava EU i razvojne pomoći u oblasti energetike, životne sredine i saobraćaja – potvrđeno
10:30 – 12:00
Panel diskusija
Panelisti:
- Gligo Vuković, Delegacija EU u Srbiji – potvrđeno
- Saša Marčeta, specijalista za pametne merne sisteme, Elektrodistribucija Srbije (EDS) – potvrđeno
- Željko Marković, stručnjak za energetiku – potvrđeno
- Nenad Nikolić, direktor EWG – potvrđeno
- Dr Velimir Strugar, Elektroprivreda Crne Gore, docent Univerziteta Mediteran – potvrđeno
Moderator: Jelica Putniković, gl. urednica Energije Balkana
12:00 – 12:30
Diskusija
12:30 – 13:00
Kafa i umrežavanje
KOTIZACIJE
SPONZORI / PARTNERI
IZVEŠTAJ
EDS: Niš prvi grad potpuno pokriven pametnim brojilima
Elektrodistribucija Srbije nastavlja sa akcijom zamene brojila što će obezbediti ukupno 960.000 pametnih brojila na mreži do kraja 2026. godine, rekla je Biljana Komnenić, v. d. direktora Elektrodistribucije Srbije, na Međunarodnoj stručnoj konferenciji Pametnim brojilima do unapređenja elektroenergetskog distributivnog sistema“.
Komnenić je najavila da od oktobra ove godine počinje zamena 200.000 brojila u Čačku, Kraljevu i Nišu kao projekat koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 40 miliona evra i donacije EU od osam miliona evra, preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
„Na taj način samo u Nišu biće zamenjeno 140.000 brojila i imaćemo prvi grad u Srbiji koji će biti potpuno pokriven pametnim brojilima“, istakla je Komnenić na konferenciji koju je organizovala Energije Balkana.
Komnenić je navela da je prethodno iskustvo ugradnje pametnih brojila iz bespovratnih sredstava EU dalo mogućnost da se sada bolje, brže i organizovanije naprave planovi za ugradnju i dodala da bi novi projekat trebalo da bude završen za devet meseci, kako je i planirano.
Prema njenim rečima, pametna brojila znače manje gubitke za elektrodistribuciju, a korisnicima će pružiti mogućnost da u svakom momentu mogu da kontrolišu svoj potrošnju.
„Ono što je strateški cilj EDS je zamena svih brojila pametnim i nadamo se da ćemo do kraja decenije imati 80 odsto pametnih brojila na mreži“, naglasila je Komnenić.
Bez pametnih brojila se ne može
Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Srbije istakao je da EDS ima ambiciozne ciljeve za ugradnju pametnih brojila koji zahtevaju velika ulaganja, ali da se bez njih ne može.
Kako je naveo, na distributivnu mrežu u Srbije priključeni su kvapaciteti prozjumera instalirane snage 115 megavata i kapaciteti malih proizvođača energije snage 370 megavata, a u poslednje vreme se priključuju uglavnom solarci.
„Sa priključivanjem sve većeg broja neupravljivih izvora energije na mrežu, bez maksimalne automatizacije i digitalizacije ne možemo održati kvalitet isporuke električne energije tolikim“, rekao je Popović.
Pohvalivši EDS za maksimalne rad na ugradnji pametnih brojila tokom prošle i ove godine Popović je istkao da će za EDS to smanjiti troškove čitanja brojila. A korist će, kako je istakao, imati kupci, jer će imati bolji uvid i mogućnost upravljanja potrošnjom.
Digitalizacija među strateškim prioritetima EU
Dragan Mrkalj, rukovodilac Grupe za planiranje i programiranje sredstava EU i razvojne pomoći u oblasti energetike, životne sredine i saobraćaja u Ministarstvu za evropske integracije rekao da Srbija ima mogućnost da koristi sredstva iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Kako je objasnio, kroz WBIF se kombinuju donacije i zajmovi međunarodnih finansijskih institucija za podršku u pripremi investicija, realizaciji infrastrukturnih projekata, uključujući i projekte u elektroprivredi i upravo iz tog okvira je uz pomoć Ministarstva obezbeđena donacija za EDS-ov projekat zamene elektromehaničkih brojila pametnim brojilima u Nišu, Čačku i Kraljevu.
Mrkalj je naveo da se sektor u kojem radi bavi programiranjem fondova donacija EU Srbiji i predstavlja centralnu kariku za koordinaciju i most između EU, Evropske komisije i Srbije. Pozvao je i druge institucije u energetskom sektoru da se jave i apliciraju za sredstva za strateški važne projekte, napomenuvši da je digitalizacija jedna od oblasti koja ima strateško uporište u svim najvažnijim dokumentima u sektoru energetike u Srbiji i istovremeno je među strateškim prioritetima EU i Evropske komisije.
Nove tehnologije menjaju distribucije
Gligo Vuković, predstavnik delegacije EU u Srbiji istakao je da kroz donaciju od 110 miliona evra za prvu masovnu ugradnje pametnih brojila u Srbiji i novi projekat koji se finansira sredstvima EBRD i grantom WBIF EDS dobija pomoć koja je potrebna.
Vuković je ocenio da je u sufinansiranju projekata u energetici bio dat prioritet proizvodnji i prenosu električne energije, dok je distribucija bila tradicionalno zanemarena, ali da kroz nove projekte to treba da se menja jer se očekuju brze i značajne promene.
„EU ide ka osnaživanju potrošača energije koji bi trebalo da preuzmu aktivu ulogu na tržištu, a preduslov za to je merenje podataka u realnom vremenu koje omogućavaju pametna brojila, dok je drugi cilj povećanje energetske efikasnosti ukupnog sistema. To treba da se postigne kroz tu tačku, preko tog proizvođača i potrošača koji će postati aktivan, da upravljamo potrošnjom i da integrišemo nove obnovljive izvore energije, koje se nalaze sa te strane mreže. Čitava ideja na kraju treba da kulminira, da imamo jedno tržište i da imamo jedan market menadžment tog sistema agregatora, prozujumera i raznih drugih usluga fleksibilnosti“, rekao je Vuković.
Kako je objasnio, to znači da će distribucija kao kompanija morati da se promeni i omogući razvoj novih tehnologija, ali i da u isto vreme treba da ostvari novi profit od novih usluga koje će se javiti na tržištu.
„Distributivni sistem operator treba da evoluira u platformu koja će omogućiti transakcije između prozjumera, aktivnih kupaca, energetskih zajednica. Na neki način, oni će da ih hostuju. To bi moglo, isto, da bude značajan prihod same distribucije“, rekao je Vuković.
Prema njegovim rečima, članovi EU kažu da da do 2030. godine treba da bude 266 miliona pametnih brojila u domaćinstvima, što bi pokrilo 92 procenta ukupne mreže, ali da postoje velike neujednačenosti među državama članicama.
„Imate Nemačku, koja ima manje pametnih brojila od Srbije, dok prednjače Italija, Švedska, Finska… Ali, generalno, trend je da se broj i procenat povećava“, rekao je Vuković.
EDS na putu da postane proaktivni distributer budućnosti
Stručnjak za energetiku Željko Marković ocenio je da se u Evropi napreduje u uvođenju pametnih mreža, što očekuje i EDS, a pored pametnih brojila to znači i bolje upravljanje srednjenaponskom i niskonaponskom mrežom.
Kako je objasnio, prednost pametnih brojila za distributere je što se mogu očitavati u vremenskim intervalima koji su i petnaestominutni, tako se dobiju precizni profile potrošnje što je važno za planiranje mreže i uštede.
Sa druge strane, dodao je Marković, kroz statuse brojila mnogo brže se odredi mesto kvara, pa će i kupci biti manje bez napona, štedi se na očitavanju i dobija precizan račun.
„Kada imate pametno brojilo sleći korak su aplikacije za praćenje potrošnje, a zatim i različiti tarifni modeli kao, na primer. u Sloveniji. gde ih je više od 100. Satno očitavanje omogućava da nude pet različitih cena električne energije u toku dana, najnižu od 12.00 do 14.00 h, kada ima mnogo energije iz solara, ali najvišu uveče kada se najviše troši“, rekao je Marković.
Dodaj je da je za Elektrodistribuciju Srije važno da prati promene i od sadašnjeg, tradicionalnog distributera postane proaktivni distributer budućnosti, koji će naći načina da na svemu tome obezbedi prihode – da bi mogao dalje da unapređuje i širi elektrodistributivnu mrežu.
Pametna brojila tačna i bezbedna
Specijalista za pametne merne sisteme u EDS Saša Marčeta rekao je da je jasno je da je „smart metering“ prvi korak u digitalnoj transformaciji u EDS.
„Menadžment EDS doneo je odluku da više nema potrebe da se bavimo klasičnim brojilima. Od 2024. godine nabavljaju se isključivo pametna brojila. Prošle i ove godine iz sredstava EDS ugovorena je nabavka oko 150.000 pametnih brojila, od kojih je do sada ugrađeno oko 50.000. Takođe je doneti odluka da svaki novi priključak koji se izgrađuju u Srbiji mora sadržati pametno broju. Doneta odluka znači da više nema nazad i da idemo samo napred sa pametnim brojilima“, naglasio je Marčeta.
Precizirao je da je aktuelan i projekat u saradnji sa EBRD i EU, za koji se radovi na terenu, odnosno početak ugradnje 200.000 brojila u Nišu, Kraljevu i Čačku očekuje već u prvim danima oktobra.
„Koristićemo novu tehnologiju prenosa podatka i kriptovanje, čime se garantuje najviši nivo bezbedosti“ naglasio je Marčeta.
Govoreći o narednim koracima, Marčeta je najavio da je u pripremi sledeća faza projekta smart metering, koja će se finansirati iz kredita Evropske investicione banke od 80 miliona. Prema njegovim rečima, međunarodni tender za 400.000 pametnih brojila je u toku, a očekuje se da ugradnja krene polovinom sledeće godine, otprilike nakon zaršetka aktuelnog projekta iz sredstava EBRD.
„Za korisnike biće značajan portal za pristup podacima. Taj projekat je u punom zamahu. Očekujemo da će korisnicima biti dostupan pri kraju prvog kvartala sledeće godine, a obuhvatiće i mobilnu aplikaciju, tako da će korisnici moći da dobiju uvid u podatke sa pametnog brojila“, rekao je Marčeta.
Opisujući prednosti pametnih brojila za korisnike, predstavnik EDS je naveo da na osnovu dosadašnjeg iskustva korisnicima koji imaju pametno brojilo obično već 1. u mesecu bude očitana potrošnja i 3. dobiju elektronski račun. A važno je i što pametno brojilo automatski memoriše stanje obračunskih registara svakog prvog u mesecu. Ti podaci se čuvaju 18 meseci.
Marčeta je na konkretnom primeru objasnio i kako konstantan uvid u podatke o potrošnji omogućava veću energetsku efikasnost i uštede električne energije. Kako je rekao, ako se prate dnevni podaci leti, kada radi klima, može se videti da se potrošnja povećava za 10 do 12 kilovat-sati, što za 10 dana toplotnog talasa povećava prosečan račun za 30 do 50 odsto. Dodatno, ako se prati potrošnja samo noću po satima, pametno brojilo će pokazati koji to aparat ili uređaj troši više nego što očekujemo i tako potrošač može da razmotri li je isplativo da ga zameni.
U Srbiji se proizvode pametna brojila visokih standarda
Nenad Nikolić, direktor kompanije EWG istakao je da je Srbija jedna od retkih zemalja koja je dom za tri proizvođača pametnih brojila, što govori da posedujemo znanje kompetencije i kapacitete koji su neophodni da bi se zakoračilo u modernizaciju elektroenergetskog sistema. Ovi proizvođači su napravili tehnička rešenja koja ispunjavaju visoke standarde. Ona su verifikovana terenski isprobana.
„Posebno se vodilo računa o aspektu sajber bezbednosti. Stvorena je platforma da svi podaci unutar brojila budu enkriptovani (šifrovani) kao i da budu enkriptovani podaci koji se šalju van tog brojila. To značajno doprinosi bezbednosti samog sistema i daje korisniku sigurnost da su njegovi privatni podaci valjano zaštićeni. Srbija je u tome u koraku sa najnaprednijim tržištima koja pratimo. Dodatno, brojila su laboratorijski verifikovana. Nizom testova su potvrđeni tačnost i integritet brojila“, naglasio je Nikolić.
Sajber bezbednost
Dr Velimir Strugar iz Elektroprivrede Crne Gore istakao je značaj sajber bezbednosti u primeni pametnih brojila. Naveo je da je Crna Gora uspešno realizovala projekat zamene brojila, koji je doprineo smanjenju gubitaka i boljoj naplati električne energije.
„Osnovni preduslov za unapređenje ukupnog poslovnog ambijenta, obezbeđenje spremnosti za integraciju mnogih izvora i trgovinu energijom je implementacija pametnog merenja električne energije na svim naponskim nivoima. Zato je potrebno definisati strategiju sa jasnim smernicama. Za ugradnju novog sistema merenja ne može se uzeti preveliki zalogaj odjednom. Moraju se definisati jasni prioriteti“, zaključio je Strugar.