Da li smo kasno počeli da brinemo o prirodi?

Pošumljavanjem do hladnije Zemlje

Rumunija gubi 1.000 hektara obradive zemlje godišnje zbog dezertifikacije (proces pretvaranja zemljišta u pustinju), što će ovu državu, kako su poručili njeni zvaničnici, dovesti do toga da ima sušnu klimu kao Grčka, ukoliko ne preduzme odgovarajuće mere za brzo pošumljavanje. Srbiji nedostaje 10.000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, u cilju ublažavanja klimatskih promena. Naučnici upozoravaju da bi sadnja drveća na pogrešnim mestima mogla da doprinese globalnom zagrevanju.

Cilj Evropske unije je da do 2030. prepolovi emisije gasova sa efektom staklene bašte i da do 2050. zasadi tri milijardi sadnica drveća kako bi postala klimatski neutralna. Na tom putu nižu se brojne prepreke.

Ako govorimo samo o Starom kontinentu, onda možemo reći da sadnja drveća predstavlja zajednički zadatak svih evropskih zemalja. Ali, zapravo je reč o planetarnom poduhvatu, s obzirom da ni klimatske promene ne poznaju granice.

Širenje rumunske Oltenske Sahare

Da se radi o sve ozbiljnijem problemu potvrdile su i nedavne reči kojima je rumunski ministar za zaštitu životne sredine Mirčea Feket alarmirao javnost: „Rumunija gubi 1.000 hektara obradive zemlje godišnje zbog dezertifikacije (proces pretvaranja zemljišta u pustinju). Imaćemo klimu veoma sličnu onoj u Grčkoj. Lično sam bio na jugu Rumunije, u okrugu Dolj, u okrugu Mehedinci, i video sam svojim očima kako pustinja Oltenska sahara prosto guta tamošnje oranice!”.

Kako je preneo portal G4media, rumunski ministar je, pozivajući se na rezultate nauke, izjavio da se širenje ove pustinje može suzbiti samo brzim pošumljavanjem.

„Veliki deo sredstava iz budžeta odvaja se za pošumljavanje i odlazi tamo gde to je najpotrebnije, odnosno na jug zemlje. Stručnjaci poručuju da ćemo, ako ne reagujemo brzo, u Rumuniji za 20 godina ili možda malo duže, imati sušnu klimu, veoma sličnu klimi u Grčkoj”, upoziro je Feket.

Nezapamćeni požari u Grčkoj

Šta se, zapravo, dešava sa grčkom klimom i šumama? Prema pisanju grčkog portala Ot, produžena suša i toplotni talas 2023. godine izazvali su jednu od najgorih sezona požara koje je zemlja ikada iskusila. Požar u regionima Aleksandropolisa i Evrosa, koji je izbio 19. avgusta prošle godine, uništio je više od 81.000 hektara, dok je širom Grčke uništeno ukupno 170.000 hektara zemlje.

Pogođena je i šuma u oblast Megara, oko 60 kilometara severozapadno od Atine.

„U poslednjih pet godina dogodili su se veliki požari u šumi Megara, uništavajući šumsko zemljište, šume, kuće, preduzeća i životinje”, rekla je Iasmin Georgiou, šumar sa specijalizacijom za upravljanje otpadom.

Program AntiNero (čišćenje šuma), kreiran je za uspešno suočavanje sa mega požarima, krčenjem šuma, za održavanje šumovitih površina, sadnju drveća koje sporo gori i stvaranje različitih zona za prevenciju požara.

Budžet za zaštitu šuma

Kako se navodi, čišćenje lako zapaljivog žbunja i šumskog otpada je neophodno, kako bi se sprečilo nekontrolisano širenje požara, posebno tokom letnje sezone. Međutim, javne inicijative poput ovih zahtevaju značajna ulaganja za pokrivanje troškova izvođača, osoblja i ključne opreme.

„Budžet projekta premašuje 400 miliona evra. To je najveća intervencija ikada pokrenuta za rešavanje ovog pitanja u našoj državi, zahvaljujući sredstvima obezbeđenim od strane Fonda za oporavak i otpornost“, rekla je Julija Vourna, menadžerka projekta TAIPED-a.

Srbiji nedostaje 200 miliona stabala

Sa problemom pošumljavanja suočava se i Srbija. Kako je preneo portal Naled, prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je da se dostigne minimum pošumljenosti od 41%.

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (Naled), navodi da našoj zemlji nedostaje 10.000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala.U tom cilju organizuju se brojne akcije, kako bi se pošumili gradovi i sela Srbije.

U Hrvatskoj – 49,3% kopna pod šumom

U susednoj Hrvatskoj je, prema pisanju T portala, situacija drugačija. Kako se navodi, u ovoj zemlji ima 95 odsto prirodnih šuma. Iz Hrvatskih šuma su istakli da se je takav procenatr rezultat toga što se mnogo manje drveća seče u odnosu na prirast.

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, što čini 49,3 odsto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu države, a 661.721 hektara u privatnom vlasništvu.

C. Gora i Slovenija najpošumljenije u regionu

Inače, najveći procenat površina pod šumom od zemalja u regionu imaju Crna Gora i Slovenija, gde su po dve trećine teritorije pokrivene zelenilom, što ih svrstava i među najpošumljenije države u Evropi. Najviše šuma u Evropi ima Švedska – 28 miliona hektara. Slede Finska – sa 22 miliona i Španija, sa 18 miliona hektara.

Portal Naled podseća na to da drveće ima važnu ulogu u gradovima – pored toga što spušta visoke temperature tokom leta i sprečava preterano hlađenje zimi, ublažava efekte olujnih vetrova i time smanjuje račune za struju. Jedno drvo uzima ugljen-dioksid i daje kiseonik u količini koja je potrebna za jednog čoveka godišnje. Prema procenama stručnjaka, svako četvrto dete danas ima probleme sa astmom, što je, u velikoj meri, izazvano nedostatkom zelenila.

Kontraefekat drveta na pogrešnom mestu

Ali, naučnici su otkrili da sadnja drveća na neodgovarajućim lokacijama može da donese klimi više štete nego koristi, odnosno da doprinese globalnom zagrevanju, prenosi Euronews.

Istraživači su pronašli da, u brojnim slučajevima, previše drveća u jednoj oblasti znači da se manje sunčeve svetlosti odbija od zemljine površine i, kao rezultat toga, planeta apsorbuje više toplote.

Dok su neki naučnici već otkrili da obnavljanje drveća može dovesti do promena u albedu (količini sunčevih zraka koji se odbijaju od površine planete), ovo je prvi put da su stručnjaci mogli da opišu ovaj poseban fenomen jednostavnim rečima, navodi Euronews.

Mape za sadnju

Autori studije su koristili nove mape kako bi analizirali efekat hlađenja drveća – i zagrevanja izazvanog smanjenim prisustvom albeda. Rezultat tih istraživanja bio je precenjivanje klimatskih koristi od sadnje dodatnog drveća – između 20 i 80 procenata.

Međutim, pomenute mape mogu da budu od koristi za sadnju drveća, tako što će se utvrditi lokacije na kojima zasadi mogu da imaju maksimalno pozitivan uticaj na klimu.

Šta je albedo i zašto je važan kada su klimatske promene u pitanju? Albedo se odnosi na sposobnost površine zemlje da reflektuje sunčevu svetlost. Svetle površine reflektuju mnogo svetlosti nazad u atmosferu, što znači da imaju visok albedo.

Utvrđeno je da je albedo najviši u ledenim područjima sveta. Netaknuti sneg i led mogu da reflektuju do 90 odsto sunčeve energije.

Šume zadržavaju toplotu

Šume imaju tendenciju da budu tamnije od drugih površina – što znači da apsorbuju više sunčeve svetlosti i zadržavaju toplotu, dajući im nizak albedo.

Upravo zbog ove činjenice, neki stručnjaci sugerišu da šume mogu da zadržavaju neželjenu toplotu, što doprinosi globalnom zagrevanju.

Naučnici smatraju da se albedo efekat šuma mora uzeti u obzir, kao i da je neophodno da se sagledaju sposobnosti drveća da skladište ugljenik.

Iako su ova oktrića donekle zabrinjavajuća, stručnjaci objašnjavaju da pošumljavanje i dalje donosi ogromne koristi za planetu i ljude na njoj. Više drveća znači bolje ekosisteme i povećan nivo čistog vazduha i vode, uprkos padovima albeda.

Zato će, kako se navodi, ubuduće za državne vlasti biti važno da znaju gde su najbolja mesta za sadnju novih stabala.

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti