Prozjumeri – značajan učesnik u energetskoj tranziciji

U Srbiji je više od 5.000 kupaca-proizvođača, sa kapacitetom od oko 94 megavata instalisane snage.To značajno doprinosi ozelenjivanju srpske energetike. EPS podržava ove inicijative. Sunce nam je zajednički izvor. EPS će biti na usluzi svima koji hoće da svoje solarne elektrane priključne na sistem. U Srbiji svi registrovani kupci-proizvođači koriste solarne panele iako regulativa i kod nas kao i u Evropi dozvoljava da prozjumeri koriste i druge tipove OIE, rečeno je na IV međunarodnoj stručnoj konferenciji o kupcima-proizvođačima električne energije: „Prozjumer – značajan učesnik u elektroenergetskom sistemu Srbije”. A građanima i privredi je upućen poziv da ispitaju isplativost ulaganja u solarnu elektranu na svom krovu, da tako postanu aktivni učesnici energetske tranzicije.

Za tri godine, od kada su prvi prozjumeri postali deo elektroenergetskog sistema Srbije to da građani, zajednica i privredna društva budu ne samo potrošači već i proizvođači struje je od ideje preraslo u pokret, rekla je Maja Vukadinović, pomoćnik ministra rudarstva i energetike za energetsku efikasnost i klimatske promene ističući da su kupci koji su istovremeno i proizvođači električne energije. jedan od najdinamičnijih aspekta energetske tranzicije.

Otvarajući IV međunarodnu stručnu konferenciju o kupcima-proizvođačima električne energije: „Prozjumer – značajan učesnik u elektroenergetskom sistemu Srbije” Vukadinović je istakla da danas ukupna instalirana snaga solarnih elektrana tj.prozjumera u Srbiji iznosi 100 megavata. To su pored domaćinstava i zajednica i privredna društva, koji su preuzeli odgovornost da utiču na sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema.

„Podsetiću da među prozjumerima imamo i manastire – Žiču kao najpoznatiji, ali i ustanove obrazovanja. Ideja je da i zgrada Vlade Srbije dobije svoju solarnu elektranu, kapacita od 100 kilovata. Sve to govori o tome koliko se isplati ulagati u solarne elektrane za obezbeđivanje jeftinije i pristupačnije električne energije. Zbog toga pozivam sve građane i privredu da ispitaju isplativost ulaganja u solarnu elektranu na svom krovu, da tako postanu aktivni učesnici energetske tranzicije”, poručila je predstavnica MRE.

Konferencije, koju je Redakcija Energije Balkana organizovala u saradnji sa Elektroprivredom Srbije AD uz institucionalnu podršku Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Srbije i podržala je Privredna komora Srbije – Privredna Komora Beograda.

Najmanje prozjumera u prerađivačkoj industriji

PKS je kroz edukativne radionice pokušala da približi instituciju kupca-proizvođača privrednicima. Da im pokaže kako da se privreda uključi u tu aktivnost i kako da sebi obezbedi čistu i sigurnu energiju. Od tada, pre tri godine, kada je puštena prva elektrana kupac-proizvođač u maju ove godine imamo priključenih oko 20 elektrana na mesečnom nivou.

Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS je istakao da je uradi kratku analizu kupaca-proizvođača, koji nisu ni iz sektora stanovništva niti stambene zgrade.

„To je oko 1.309 objekata. Na osnovu njihovih matičnih brojeva vidimo da ti privredni subjekti dominantno dolaze iz usluga, delom iz poljprivrede. Na žalost, najmanje ih je iz realnog sektora, odnosno, prerađivačke industrije. Pomenuću SBAM i obaveze privrednih subjekata na evropskom tržištu. Neophodno je da se oni više uključe u zelenu tranziciji, da svoj portfolio ozelene, kako bi svoje proizvode učinili konkurentnijim i na domaćem, ne samo ino tržištu. A mi kao PKS imamo obavezu da ih u tome podržimo, što ćemo ubuduće i raditi“, rekao je Savić, pozivajući privrednike da se jave PKS ako imaju pnobelema kod dobijanja raznih saglasnosti,dozvola, mišljenja… „pa na kraju krajeva i oko same procesa priključenja svog objekta na distributivnu mrežu“.

Što se tiče solarnih elektrana i priključenje Centar za privredne inicijative i brza rešenja KS je, po njegovim rečima, već imao sastanke operativnog tima, koji čini ministarstva energetike, privrede, Elektrodistribucije Srbije i PKSkako bi definisali probleme i našli efikasna rešenja.

Ozelenjavanje energetskog miksa

Komentarišući da je „sjajna  tema oko koje smo se okupili” Radomir Stanić pomoćnik generalnog direktora za operativne poslove u EPS AD je rekao: „Period je zelene tranzicije i period povećane potrošnje električne energije. Pored promene portfolija i obaveza koje imamo prema EU – učešće obnovljivih izvora energije od 45 odsto u energetskom miksu, pojavljuje se sve veća potreba da iskoristimo sve moguće izvore električne energije, jer će ona biti neophodna. Ovaj vek će biti vek električne energije. Svi moramo da uložimo dodatni napor da idemo ka tome. EPS sa svoje strane dosta radi na ozelenjivanju svoje proizvodnje”.

U narednim danima EPS planira puštanje u pogon Solarnu elektranu Petka, a do kraja godine i Vetropark Kostolac, tako da će i EPS da da svoj dopinos sa novih 76 megavata snage.

„To nije sve. EPS nastavlja sa investicionim aktivnostima. Pored revitalizacije postojećih objekata da bi produžili njihov radni vek, ono čime se bavimo je izgradnja RHE Bistrica, kapaciteta da 650 megavata instalisane snage i solarne elektrane od 1 gigavata, koju radimo da stranim partnerima”, naveo je Stanić.

Govoreći o značajnim pomacima direktor EPS-a za operativne poslove je rekao da su prebrodili dečije bolesti.

„Došli smo do cifre veće od 5.000 ugovora kupaca-proizvođača, sa kapacitetom od oko 94 megavata instalisane snage .To značajno doprinosi ozelenjivanju srpske energetike. EPS podržava ove inicijative. Sunce nam je zajednički izvor. EPS će biti na usluzi svima koji hoće da svoje solarne elektrane priključne na sistem”, poručio je Stanić.

U Srbiji solarna energija dominantna među prozjumerima

U okviru predavanja „Potencijali prozjumera – iskustva drugih“ docent dr Jelena Stojković Terzić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je akcenat stavila na solarnu energiju jer kod nas u Srbiji svi registrovano kupci-proizvođači koriste solarne panele iako regulativa i kod nas kao i u Evropi dozvoljava da prozjumeri koriste i druge tipove OIE.

„U Evropi politička podrška za razvoj tržišta prozjumera i dalje raste. Taj razvoj se može podeliti u dve etape: da priključenje bude što brže i jednostavnije i da se omoguće finansijske sredstva za sve kupce koji žele ovaj status. To je naročito važno u okruženjima kao što je Zapadni Balkan, gde je cena struje subvencionisana, a platežna moć stanovništva niska. T se preporučuju neki modeli kao ESKO model (ESCO – Energy Service Company), koji Crna Gora uspešno primenjuje”, rekla je Stojković Terzić komentaišući da mi možemo da koristimo iskustva EU i da ih primenimo i povećamo broj prozjumera – jer potencijala ima.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti