Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske najavio je da će u ponedeljak, 1. decembra u podne, zatvoriti oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana u porodičnim kućama, te ističu da im se dosad već prijavilo više od 8.000 građana.
Reč je o pozivima ukupne vrednosti 28 miliona evra, kroz koje se građanima daju podsticaji za fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju – koje su ugrađene tokom prošle i ove godine.
Korišćenje solarne energije u Hrvatskoj je sve rasprostranjenije. Sa velikim brojem sunčanih sati godišnje, kažu stručnjaci, isplati se ugraditi kućnu solarnu elektranu.
Međutim, početkom sledeće godine stiže promena kojom će se višak proizvedene struje, koji se predaje u mrežu, obračunavati po novom modelu.
Trideset šest kvadratnih metara solarnih panela na krovu porodične kuće dovoljno je gospodinu Marinku za dnevne potrebe. Odluka da ugradi solarnu elektranu bila je, kaže, jedna od boljih.
„U 11 meseci je proizvodnja oko šest do sedam megavata, a ja sam do sada potrošio ukupno negde dva megavata, s tim da po danu trošim ono što solari proizvode, a noću se ta energija vuče iz HEP-a“, naglasio je Marinko Stipčević, korisnik.
Višak električne energije predat u mrežu će se otkupljivati se po znatno nižim cenama
Ovaj način funkcioniše zahvaljujući modelu netiranja, u kojem vlasnici postojećih solarnih elektrana višak energije pod povoljnim uslovima predaju u mrežu HEP-u.
„Korisnik koji danas ima solarnu elektranu plaćao je samo razliku između preuzete i isporučene energije HEP-u, što znači da ako smo proizveli više energije na našoj solarnoj elektrani, višak smo predali u mrežu i za to smo dobili zagarantovanu cenu. Od 1. januara to se ukida – nažalost, u nepovoljnijem smislu za građane“, naglasio je Filip Ćurko, voditelj Zagrebačkog energetskog centra.
To znači da će se korišćenje preuzete energije iz mreže plaćati po punoj ceni, uključujući mrežarinu i sve naknade. Višak predat u mrežu otkupljivaće se po znatno nižim cenama. Produžiće se i period isplate ulaganja u samu investiciju.
„Isplativost, odnosno povraćaj investicije, svakako se produžava. Prosečna elektrana, gde je povraćaj investicije bio sedam godina, možemo reći da će biti devet – dakle nekih 30 do 40 odsto, u zavisnosti od veličine elektrane“, istakla je Veselina Harabajs, voditeljka poslovnog razvoja Zelene energetske zadruge.
Broj korisnika netiranja u Hrvatskoj je 30 hiljada, ali interesovanje i dalje raste – poručuju iz HEP-a.
„Obračun potrošnje električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi primenjuje se na sve krajnje kupce iz kategorije domaćinstvo koji do 31. decembra 2025. podnesu uredan zahtev za proveru mogućnosti priključenja. Svi zahtevi podneti van definisanog roka neće moći da koriste tzv. model netiranja“, saopštio je HEP – Operator distributivnog sistema.
S obzirom na to da se od Nove godine višak energije u mrežu više neće moći koristiti kao do sada, budući vlasnici solarnih elektrana više će razmišljati o pohranjivanju energije u baterije – koje je do sada malo njih kupilo.
Izvor: Capital






