Prošlonedeljna najava predsednika Belorusije, Aleksandra Lukašenka da naftovod “Družba” nekoliko dana neće transportovati sirovu naftu ka evropskim potrošačima izazvala je popriličnu pometnju na kontinentu ali i u Srbiji. Koja, inače, ne dobija naftu iz tog pravca.
Ova vest je u žižu javnosti dovela pitanje robnih rezervi nafte i naftnih derivate u Srbiji.
Pitanje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata smatra se jednim od dva ključna merila za otvaranje pregovora sa EU u poglavlju 15 – Energetika.
Među preduslovima za ispunjavanje ovog merila je priprema detaljnog Akcionog plana za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama koje se odnose na obavezne rezerve nafte i naftnih derivata za 90 dana, u skladu sa Direktivom 2009/119 / EZ. Republika Srbija se obavezala da će primeniti Direktivu, koja uključuje obavezu održavanja minimalnog nivoa obaveznih rezervi nafte, najkasnije do 1. januara 2023. godine – u visini od 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje. Usvojenim zakonima Srbija se obavezala da rezerve za 25 dana dostigne do kraja 2020.
O tome gde smo danas po tom pitanju, koliko imamo rezervi nafte i naftnih derivate, ali i kako je ovo pitanje rešeno u EU, a kako u susednim zemljama, koje nisu članice EU u današnjoj “Energiji Sputnjika” Jelica Putniković razgovara sa Tomislavom Mićovićem, generalnim sekretarom Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS).





