Cena nafte

Rumunska rafinerija Petromidia poslovala sa ogromnim gubitkom u 2023.

Najveća rumunska rafinerija Petromidia, poslovala je sa ogromnim gubitkom od 270 miliona USD u 2023. godini. Kompanija je svoju imovinu otpisala za skoro četvrtinu milijarde dolara, finansijska sredstva su drastično ograničena. Zvaničnici Rompetrol Rafinare navode da je samo u jednoj godini, tokom petogodišnjeg perioda, kompanija ostvarila dobit - 2022. godine, a potom je morala da plati solidarni porez. Za ovu godinu kompanija će platiti i tzv. holding tax.

Situacija u kojoj se nalazi rumunska rafinerija Petromidia, koja obezbeđuje 40% domaćih kapaciteta za preradu, dramatično se pogoršala, uključujući i dodatno oporezivanje koje je uvela rumunska država. Kompanija objavljuje otpis imovine od 223 miliona dolara, nakon prošlogodišnjeg gubitka u iznosu od ogromnih 270 miliona dolara.

„Rompetrol Rafinare, kompanija članica KMG International Group (Rompetril – prim. aut.), zabeležila je u 2023. godini pad finansijskih pokazatelja, u okolnostima nestabilnosti međunarodnih kotacija za sirovu naftu i rafinisane proizvode. Kotacije su nastavile opadajući trend, dostigavši pad u 2023. godini od 14% za benzin i 21% za dizel. Tako je bruto promet bio 5,3 milijarde dolara, u 2023. godini pad od 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu, operativni profit (EBITDA) iznosio je 201 milion dolara, a neto rezultat negativan, od 270,5 miliona dolara”, navodi se u saopštenju kompanije u vezi sa prošlogodišnjim finansijskim rezultatima.

Pad vrednosti operativne imovine

Kao takva, kompanija koja upravlja rafinerijom Petromidia, najvećom u Rumuniji, otpisala je imovinu od skoro četvrt milijarde dolara, nešto što će imati veliki uticaj na buduće projekte usred drastičnog ograničenja ulaganja.

„Na osnovu najnovijih dugoročnih prognoza, vezanih za makroekonomske faktore (npr. pad evropskih marži prerade, opadajuća dinamika tražnje za rafiniranim proizvodima, povećanje prosečne ponderisane cene kapitala) i uzimajući u obzir najnovije zakonske odredbe u oblasti oporezivanja (solidarni porez, porez na promet), izveštaj o revalorizaciji imovine otkrio je devalvaciju operativne imovine u vrednosti od 223 miliona dolara, otprilike 82% negativan neto rezultat 2023.”, saopšteno je iz kompanije.

Procena je sprovedena u skladu sa računovodstvenom politikom usvojenom 2021. godine, kako bi se podržala posvećenost Rompetrol Rafinare cilju da pruži tačne i transparentne finansijske informacije“, kažu u kompaniji.

Ugrožena perspektiva

„Svi ovi faktori obezvređuju ceo lanac operativnih sredstava, a ograničena finansijska sredstva kompanije usmeravaju se prioritetno na projekte održavanja i remonta, ali i na obezbeđivanje obaveznih tehnoloških i ekoloških ulaganja. Značajno smanjenje finansijskih sredstava za nastavak planova za modernizaciju tekućih aktivnosti, ali i za razvoj novih projekata energetske efikasnosti, utiče na perspektivu, konkurentnost i regionalnu stabilnost kompanije“, navode i iz Rompetrola.

Porezi

Zvaničnici Rompetrol Rafinare kažu da je samo u jednoj godini, tokom petogodišnjeg perioda, kompanija ostvarila dobit – 2022. godine, a potom je kompanija naterana da plati solidarni porez, koji još analiziraju, kako bi doneli odluku da li će ga osporiti na sudu. Za ovu godinu kompanija će platiti i tzv. holding tax.

„Tokom 2019-2023, kompanija je zabeležila konsolidovani neto gubitak od 705 miliona dolara, u okviru međunarodnog i regionalnog konteksta, ali i pandemije COVID-19. Izuzetak je 2022. godina, kada je kompanija ostvarila neto profit od 90 miliona dolara, godina u kojoj je Rompetrol Rafinare ispoštovao obavezne fiskalne mere – solidarni porez (126 miliona dolara) i smanjenje/kompenzaciju cena goriva (35 miliona dolara).

Za 2023. taksa solidarnosti se procenjuje na 31,1 milion dolara. Rompetrol Rafinare nastavlja sa analizom mogućih zakonskih mera u vezi sa porezom i njegovog uticaja na tekuće aktivnosti.

Redovno snabdevanje naftnim derivatima

Kompanija je u ovom periodu poštovala svoje obaveze prema zaposlenima, komercijalnim partnerima i nadležnima i preduzela sve neophodne mere da obezbedi stabilan protok sirove nafte za rafineriju Petromidia, čime je obezbeđeno snabdevanje naftnim derivatima (goriva, bitumena, polimera, itd.), posebno na rumunsko tržište“, navodi se u saopštenju.

Kompanija je jedan od najvažnijih doprinosioca državnom budžetu Rumunije, uplativši preko 1,65 milijardi dolara tokom prethodne godine. Vrednost obuhvata sve poreze koje Rompetrol Rafinare duguje i plaća rumunskoj državi, uključujući porez solidarnosti za 2022. godinu, vredan 126 miliona dolara, uplaćen u junu 2023. godine, ali i akcize, PDV, doprinose na zarade i druge poreze.

Dakle, ukupan iznos koji je kompanija uplatila u državni budžet iznosi približno 7,6 milijardi dolara, za period 2019 – 2023. Značajni akcionari Rompetrol Rafinare S.A. su KMG International (54,63% – direktno i indirektno) i rumunska država, preko Ministarstva energetike (44,7%).

Kazahstanci su se žalili na namete

U okviru ove teške situacije, na poslovanje Rompetrola u Rumuniji će uticati nove ekološke obaveze.

Ministar energetike iz Kazahstana, Almassadam Satkalyiev, nedavno je izjavio da je zabrinut zbog poreza koje nameće rumunska vlada u kontekstu budućih ogromnih troškova za poštovanje ekoloških zahteva.

„Budući izgledi za razvoj poslovanja u Evropi zavisiće od investicione klime. Posebno smo zabrinuti zbog nedavnih fiskalnih mera koje je sprovela Vlada Rumunije i fiskalnog pritiska koji se vrši na preduzeća, u vidu dodatnog poreza na višak dobiti i budućeg poreza na promet.

Uzimajući u obzir promene ekoloških regulatornih zahteva Evropske unije, strategija KMGI (KazMunayGas International Rompetrol group), predviđa razvoj i implementaciju projekata dekarbonizacije i petrohemije.

Procena troškova

Kako je navedeno, prema procenama, do 2030. godine troškovi kupovine ugljeničnih sertifikata za KMGI mogli bi dostići 70 miliona evra godišnje, a troškovi kupovine biokomponenti dostići će 329 miliona dolara godišnje.

U ovim uslovima, nesumnjivo će biti neophodno realizovati projekte za smanjenje ugljeničnog otiska i usaglašenost sa zahtevnijim ekološkim zahtevima. Na srednji rok, portfolio projekata u pravcu dekarbonizacije proizvodnje KMGI procenjuje se na oko 600 miliona dolara“, rekao je kazahstanski zvaničnik.

Izvor: Economica

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti