Rusija navodno razmatra prilično blag odgovor na akciju sankcija, navodi Bloomberg. Pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s tim, Bloomberg piše u četvrtak da će reakcija Kremlja biti dekret predsednika Putina koji neće uključivati najnižu cenu za naftu ili zabranu isporuka u određene zemlje.
Ono što će dekret sadržavati, prema izvorima Bloomberga, biće odredba da Rusija neće prodavati naftu prema ugovorima koji sadrže klauzulu o ograničenju cene. Kako se navodi u izveštaju, to ne bi trebalo da ima uticaja na izvoz, jer kupci nisu u obavezi da u ugovore uključe takvu klauzulu pod režimom ograničenja cena.
Ranije ove nedelje ruski poslovni dnevnik Vedomosti je objavio, takođe pozivajući se na upućene izvore, da će dekret, koji bi predsednik Putin trebalo da potpiše u narednih nekoliko dana, biti na snazi do jula 2023. i neće uticati na ugovore zaključene pre 5. decembra.
Ova dva izveštaja sugerišu da su strahovi od poremećaja tržišta nafte nakon uvođenja gornje granice možda bili preuranjeni. Za početak, odredba da Rusija neće prodavati naftu zemljama koje sprovode ograničenje je samo simbolična, ocenjuje OilPrice.com.
Sama EU zabranila je većinu uvoza ruske nafte. SAD i Velika Britanija uvele su takve zabrane ranije ove godine, a Japan su i G7 i Rusija izuzele od bilo kakvih sankcija koje bi ugrozile njegovu energetsku sigurnost. U međuvremenu, najveći ruski kupci jasno su stavili do znanja da neće sprovoditi gornju granicu.
Sama gornja cena je nešto više od simboličnog poteza. Sa 60 dolara po barelu, limit je trenutno više od 10 dolara iznad cene po kojoj se trenutno trguje ruski vodeći brend Ural.
Granica cena nafte i dalje zbunjuje
Prošle nedelje je aktiviran mehanizam za ograničavanje cena koji su osmislile SAD i koje su prihvatile G7 i Evropska unija, ali autori ove mere nisu razmišljali o trgovcima, piše u ponedeljak Oilprice.com.
Taj problem je što se sirovom naftom jednostavno ne trguje po fiksnim cenama, što već zadaje glavobolje u sektoru. Bloomberg je citirao trgovce prošle nedelje koji rizikuju da zaglave s ruskom naftom koja košta više od gornje granice od 60 dolara po barelu, jer zbog te činjenice ne mogu pristupiti zapadnom osiguranju i tankerima. A to bi, zauzvrat, ugrozilo stranu ponude u globalnoj naftnoj jednačini.
“Fizički trgovci retko trguju po fiksnoj ceni,” rekao je John Driscoll, glavni strateg u JTD Energy Services, za Bloomberg. „To je mnogo složeniji prostor u kojem trguju na osnovu formula i uočavaju razlike do referentne sirove nafte za trgovinu stvarnim teretom, kao i za zaštitu koja sledi.”
Bloomberg objašnjava da se za tri najpopularnije ruske mešavine nafte – Ural, Sokol i ESPO – cene određuju po terminskim ili plutajućim ugovorima, što znači da se konačna cena utvrđuje tek nekoliko sedmica nakon kupovine tereta.
Cena karga nafte ESPO, na primer, po ugovoru je popust na prosek predmesečnih fjučersa na naftu Brent i ovaj prosek će se izračunati tek krajem ovog meseca.
Ovo stvara razne komplikacije za trgovce koji žele da ispoštuju gornju granicu cena – jednostavno ne postoji način da se zna hoće li cena tereta ostati ispod gornje granice do trenutka kada je treba platiti, opet, pod pretpostavkom da Rusija ne ispuni svoje obećanje da će prestati prodavati naftu strankama koje sprovode gornju granicu.
Očigledno je da to može stvoriti probleme na fizičkom tržištu nafte – tržištu koje je najvažnije. Tereti bi mogli kasniti ili nikada ne stići na odredište jer se ugovor otkazuje jer je prekršio ograničenje.
Norveška ograničila cenu ruske nafte
Norveška je uvela gornju granicu cene od 60 USD po barelu za sirovu naftu poreklom iz Rusije ili koja se izvozi iz Rusije i to je uključila u zakon o sankcijama, usklađujući se sa merom koju su primenile EU i G7, objavila je vlada u Oslu.
“Norveška nastavlja da deluje u dogovoru s EU i drugim saveznicima kako bi održala pritisak na rusku vladu i njene pristalice”, rekla je Aniken Huitfeld, ministarka spoljnih poslova, posle Rusije, najvećeg izvoznika nafte i gasa u EU.
Zabrana uvoza, kupovine i transfera ruske nafte u Norvešku, EU i treće zemlje stupila je na snagu 5. decembra. U vezi sa primenom gornje granice cene nafte, izuzeće će se sada primenjivati na odredbe koje zabranjuju tehničku pomoć, brokerske usluge, finansiranje ili finansijsku pomoć za transport, trgovinu i posredovanje ruske sirove nafte. Izuzeće se odnosi na naftu koja se prodaje ispod određene granice cene.
Izvor: Magazin NEDELJA NNKS






