Ruski izvoz dizela preko Crnog mora pao je na nulu prvi put od kada se vodi evidencija

Zbog zabrane izvoza i problema u rafinerijama, ruske isporuke dizela i gasoila naglo su smanjene, pri čemu su pošiljke preko Crnog mora prvi put pale na nulu, a ukupan izvoz gotovo prepolovljen. Istovremeno, zemlja je drugu nedelju zaredom uvozila gotovo 40.000 tona lakih derivata, dok su vlasti dodatno ograničile pristup podacima o preradi, izvozu i logistici naftnih derivata.

Ruski izvoz dizela i gasoila preko Crnog mora pao je na nulu prvi put u istoriji u nedelji zaključno sa 24. septembrom, prema podacima S&P Global Commodities at Sea, dok zabrana izvoza na nacionalnom nivou nastavlja da snažno utiče na tokove iz jedne od najvećih svetskih proizvođača.

Izuzeci za međudržavne sporazume ranije su sprečavali da ruski izvoz preko Crnog mora potpuno stane. U nedelji zaključno sa 17. septembrom iz ruske luke Novorosijsk otpremljeno je oko 66.000 tona dizela/gasoila, u odnosu na prosečnih 51.000 tona tokom prethodnih pet nedelja. U istom periodu prošle godine, crnomorske luke su nedeljno otpremale oko 200.000 tona.

Obustava izvoza poklopila se sa širim padom ruskih isporuka, pa je ukupan izvoz dizela i gasoila iz Rusije gotovo prepolovljen tokom nedelje i iznosio 81.000 tona. Proizvod je ukrcan isključivo u baltičkoj luci Primorsk, a kao odredišta navedeni su Maroko i Venecuela. Prethodne nedelje izvoz je bio usmeren ka najmanje pet destinacija, među kojima su bile Turska, Maroko i Singapur.

Od početka septembra Rusija je izvezla 448.000 tona dizela i gasoila, pokazuju podaci CAS-a, što je manje od 535.000 tona u avgustu i 713.000 tona u julu.

Među ostalim isporukama naftnih derivata bilo je 197.000 tona nedefinisanih lakih derivata, koji su svi ukrcani na terminalima na Dalekom istoku i Baltiku, kao i 227.000 tona nafte. Drugu nedelju zaredom iz Rusije morem nije izvezen nijedan teret avionskog goriva niti benzina.

Pad izvoza poklapa se sa novim obećanjima Kremlja da će nastaviti sa ograničavanjem isporuka, nakon što je ruska vlada 14. septembra saopštila da će produžiti zabranu izvoza do kraja oktobra. Nedavni napadi na rafinerije dodatno su izvršili pritisak na domaći sektor, a među objektima koji su bili meta ukrajinskih dronova su rafinerije Iljski, Slavjansk, Perm i Novoshaktinsk.

Ovaj trend privukao je i pažnju američkog predsednika Donalda Trampa, koji je 27. septembra ponovio pozive Ukrajini da uspori napade. U izjavi za Fox News, predsednik SAD je poremećaje povezao sa rastom cena dizela i naveo da je razgovarao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, tražeći od njega da „malo uspori sa napadima na rafinerije“.

„Veliki problem su rafinerije u Rusiji koje se dižu u vazduh. Ovo zapravo nije problem Bliskog istoka, već više problem Rusije“, rekao je Tramp.

Pogoršanje situacije sa snabdevanjem na ruskom tržištu dodatno je pojačalo pritisak na globalno tržište, smanjujući isporuke ka ključnim izvoznim destinacijama, ali je istovremeno Rusiju pretvorilo u neto uvoznika goriva. Rusija je drugu nedelju zaredom uvezla gotovo 40.000 tona nedefinisanih lakih derivata iz marokanske luke Tanger Med, prema podacima CAS-a.

Nakon višemesečne pažnje usmerene na stanje ruskog sektora prerade nafte, ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je 28. septembra ukaz kojim se ograničava pristup i distribucija širokog spektra energetskih podataka, uključujući informacije o preradi u rafinerijama, izvozu i logističkom saobraćaju. Prema obaveštenju objavljenom na sajtu Kremlja, biće ograničene i informacije o planiranoj prodaji benzina i dizela na berzi.

Izvor: SPGlobal

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti