Sajber napadi na rashladne sisteme supermarketa proširili su se na više evropskih zemalja, ponovo ukazujući na ranjivost povezanih uređaja, rizik od fizičke štete i potrebu za boljom zaštitom operativnih tehnologija.
Hakeri su se vratili u rashladne sisteme supermarketa, ali ovog puta napadi su zahvatili veći broj zemalja.
Novi talas sajber napada na rashladne sisteme supermarketa pogodio je Evropu 1. i 2. novembra. Zbog napada došlo je do pregrevanja rashladnih uređaja i zamrzivača, kvarenja hrane i poremećaja u radu trgovinskih lanaca u više zemalja.
Ovi incidenti usledili su nakon oktobarskih napada na stotine francuskih supermarketa, kada su hakeri daljinski manipulisali sistemima za upravljanje hlađenjem, aktivirali cikluse odmrzavanja i, prema izveštajima, izazvali požare.
Najnoviji napadi pogodili su trgovinske lance u Švedskoj, Finskoj, Belgiji, Irskoj i Estoniji, dok su dodatni incidenti prijavljeni u Luksemburgu i Holandiji. Prema dostupnim informacijama, temperatura u pojedinim rashladnim uređajima dostigla je čak 50 stepeni Celzijusa.
Istrage o incidentima su u toku, a odgovornost za napade još nije pouzdano utvrđena. Ipak, obrazac napada postaje sve očigledniji.
Kako je upozoreno još u oktobru, uređaji povezani na internet i industrijski kontrolni sistemi sve su privlačnije mete jer njihovo kompromitovanje može da izazove posledice daleko ozbiljnije od krađe podataka.
Novi napadi dodatno potvrđuju ovo upozorenje i ukazuju na pet konkretnih mera koje organizacije treba odmah da preduzmu kako bi smanjile rizik.
Od francuskih supermarketa do problema na nivou Evrope
Oktobarski napadi prvenstveno su pogodili francuske trgovinske lance, uključujući Intermarché i Coopérative U. Napadači su, prema izveštajima, iskoristili ranjivosti u sistemima za upravljanje hlađenjem, među kojima je bila i starija oprema danskog proizvođača Danfoss.
Čini se da najnoviji talas napada prati sličan obrazac, mada istražitelji još nisu utvrdili da li su incidenti povezani sa istim napadačima ili je iskorišćena ista metoda.
Prema istrazi američkog javnog servisa NPR objavljenoj 3. novembra, napadi na rashladne sisteme mogli bi da budu deo šireg obrasca koji prevazilazi granice Evrope.
U maju su napadači pogodili jedan izraelski prehrambeni pogon, oštetili kompresore rashladnih sistema i izazvali kvarenje hrane. Zbog incidenta proizvodnja je bila obustavljena duže od nedelju dana. Jedan stručnjak za odgovor na sajber incidente povezao je taj napad sa hakerima koji imaju veze sa iranskom vojskom, ali to ne predstavlja dokaz da Iran stoji i iza napada u Evropi.
U avgustu su problemi sa rashladnim sistemima poremetili rad prodavnica u nekoliko američkih vojnih baza. Savezni istražitelji ispituju da li je reč o sajber napadima, ali Pentagon do sada nije javno potvrdio takav zaključak.
Geografsko širenje napada ukazuje na to da napadači pronalaze prilike u infrastrukturi od koje organizacije svakodnevno zavise, ali koju često ne štite sa istim nivoom pažnje kao tradicionalne IT sisteme.
Tehnologija koja se koristi ne mora nužno da bude sofisticirana. U pojedinim slučajevima dovoljno je iskoristiti neažurirani kontroler, slabe pristupne podatke ili nepotrebno izložen interfejs za upravljanje kako bi se preuzela kontrola nad fizičkom opremom.
Posledice mogu biti neposredne.
Hrana se kvari, oprema se oštećuje, prodavnice se zatvaraju, a lanci snabdevanja trpe poremećaje.
Upozorenje o veštačkoj inteligenciji i dalje važi, ali je neposredni problem mnogo širi
U oktobarskoj analizi napadi na rashladne sisteme u Francuskoj povezani su sa odvojenim istraživanjem kompanije Anthropic, koje je pokazalo kako bi manji modeli veštačke inteligencije u budućnosti mogli da se šire i funkcionišu kroz mreže povezanih uređaja.
Istraživanje je ukazalo na mogućnost da autonomni AI agenti koriste pametne uređaje i druge uređaje iz kategorije interneta stvari (IoT) kao distribuirane računarske resurse.
Međutim, za sada nema javno dostupnih dokaza da su AI agenti organizovali napade na rashladne sisteme u Evropi, niti da su incidenti povezani sa eksperimentalnim radom kompanije Anthropic.
Neposredna pretnja je u tome što napadači mogu da manipulišu fizičkom opremom preko nezaštićenih digitalnih interfejsa, bez potrebe za naprednim mogućnostima veštačke inteligencije.
Veštačka inteligencija bi u budućnosti mogla da ubrza pronalaženje ranjivosti, analizu sistema i njihovo iskorišćavanje. Ipak, organizacije ne treba da čekaju pojavu autonomnog zlonamernog softvera kako bi rešile bezbednosne slabosti koje su ovi napadi razotkrili.
Aktuelni incidenti pokazuju da je postojeća površina za napade već dovoljno velika i opasna.
Pet bezbednosnih mera koje organizacije treba odmah da preduzmu
1. Identifikovati svaki kontroler povezan na internet
Organizacije ne mogu da zaštite opremu za koju ne znaju da postoji.
Bezbednosni timovi treba odmah da naprave popis kontrolera rashladnih sistema, HVAC sistema, uređaja za upravljanje zgradama, IoT mrežnih prolaza i druge operativne tehnologije povezane sa korporativnim mrežama ili javnim internetom.
Popis treba da obuhvati modele uređaja, verzije firmvera, status podrške proizvođača, načine daljinskog pristupa i dobavljače odgovorne za održavanje.
Posebnu pažnju treba posvetiti opremi kojom se upravlja preko mobilnih mreža, platformi za daljinski nadzor trećih strana ili zastarelih interfejsa koji mogu da zaobiđu standardne bezbednosne kontrole mreže.
Preporučena mera: Sprovesti procenu izloženosti spoljnim mrežama i identifikovati svaki operativni kontroler kojem se može pristupiti preko interneta. Odmah ukloniti nepotrebnu izloženost.
2. Ažurirati ranjive sisteme i zameniti opremu kojoj je istekla podrška
Napadi u Francuskoj ponovo su ukazali na dugogodišnji problem u zaštiti operativnih tehnologija: industrijska oprema često nastavlja da radi dugo nakon što proizvođači prestanu da obezbeđuju bezbednosna ažuriranja za njen softver.
Istraga NPR-a pokazala je da su neki kontroleri rashladnih sistema koji se koriste u prodavnicama američkih vojnih baza proizvedeni sredinom dvehiljaditih godina i da više ne mogu da dobijaju bezbednosna ažuriranja.
Zamena industrijske opreme nije uvek jednostavna. Održavanje može zahtevati prekid rada, angažovanje specijalizovanih tehničara i značajna finansijska ulaganja.
Ipak, sve je teže opravdati ostavljanje zastarelih kontrolera povezanih na spoljne mreže.
Kompanija Danfoss preporučila je ažuriranje firmvera, uklanjanje direktne izloženosti internetu i zaštitu daljinskih veza pomoću zaštitnih zidova i VPN-a.
Preporučena mera: Prioritet dati ranjivim kontrolerima i opremi kojoj je istekla podrška proizvođača. Ažurirati sisteme koji još imaju podršku tokom planiranih termina održavanja, dok opremu koju nije moguće ažurirati treba izolovati do njene zamene.
3. Ograničiti daljinski pristup i segmentirati operativne mreže
Daljinsko povezivanje omogućava trgovinskim lancima i proizvođačima da upravljaju opremom na stotinama lokacija. Istovremeno, ono napadačima pruža mogućnost da pristupe opremi za koju je ranije bio potreban fizički pristup.
Operativni sistemi ne bi trebalo da budu direktno dostupni sa javnog interneta, osim kada za to postoji jasno obrazložen i dokumentovan razlog.
Kada je daljinsko upravljanje neophodno, organizacije treba da koriste autentifikovan i šifrovan pristup, uvedu višefaktorsku autentifikaciju gde je podržana, uklone podrazumevane pristupne podatke i ograniče pristup na ovlašćeno osoblje.
Operativne mreže takođe treba odvojiti od korporativnih IT okruženja i drugih nepovezanih uređaja.
Kompromitovan računar u kancelariji ne bi smeo da omogući direktan pristup kontrolerima rashladnih sistema. Isto tako, napadač koji preuzme kontrolu nad rashladnim kontrolerom ne bi smeo da dobije pristup drugim poslovno kritičnim sistemima.
Preporučena mera: Proveriti podešavanja za daljinski pristup, isključiti nepotrebne veze, zameniti podrazumevane lozinke i ograničiti pristup dobavljača isključivo na sisteme za koje imaju izričito odobrenje.
4. Pratiti fizičko ponašanje opreme, a ne samo mrežne aktivnosti
Tradicionalni sajber nadzor uglavnom se fokusira na pokazatelje kao što su sumnjive prijave na sisteme, pokretanje zlonamernog softvera i neuobičajen mrežni saobraćaj.
Ovi pokazatelji ostaju važni, ali napadi na fizičku opremu zahtevaju dodatni nivo nadzora.
Bezbednosni timovi moraju da prate šta oprema zaista radi.
Kontroler rashladnog sistema koji iznenada podigne temperaturu, neočekivano aktivira ciklus odmrzavanja ili izdaje neuobičajene komande može ukazivati na napad, čak i kada standardni bezbednosni alati za zaštitu krajnjih uređaja ne registruju ništa sumnjivo.
Nezavisno praćenje temperature, upozorenja o neovlašćenim promenama konfiguracije i evidentiranje sesija daljinskog upravljanja mogu pomoći u otkrivanju problema pre nego što dođe do oštećenja opreme ili gubitka proizvoda.
I sami sistemi za nadzor moraju biti zaštićeni od manipulacije.
Preporučena mera: Uspostaviti upozorenja za neuobičajene temperature, neočekivane cikluse odmrzavanja, promene konfiguracije kontrolera i sumnjive aktivnosti daljinskog pristupa. Obezbediti da upozorenja dobijaju i bezbednosni timovi i zaposleni zaduženi za održavanje objekata.
5. Pripremiti mogućnost isključivanja kompromitovane opreme bez prekida poslovanja
Jedna od najvažnijih pouka ovih napada jeste da planovi za odgovor na sajber incidente moraju da uzmu u obzir i fizičke posledice.
Isključivanje kompromitovanog sistema sa interneta može zaustaviti napadača, ali ne znači nužno da će rashladni sistem ponovo raditi normalno ili da će se sprečiti oštećenje opreme.
Organizacije moraju da imaju usklađene planove za oporavak u koje su uključeni bezbednosni timovi, osoblje zaduženo za održavanje objekata, proizvođači opreme i rukovodioci poslovanja.
Tim planovima treba utvrditi način izolacije pogođenih kontrolera, vraćanja bezbednih radnih uslova, provere ispravnosti temperature i donošenja odluke o tome da li proizvodi moraju biti povučeni i uništeni.
Takođe treba utvrditi da li oprema može bezbedno da radi pomoću lokalnih komandi kada daljinsko upravljanje nije dostupno.
Preporučena mera: Sprovesti vežbu odgovora na incident koji uključuje kompromitovan kontroler rashladnog sistema. Proveriti postupke izolacije mreže, bezbednog ručnog upravljanja, obnove rada i donošenja odluka o zaštiti opreme i zaliha.
Šire upozorenje: Sajber bezbednosni propusti sve češće dovode do fizičkih posledica
Najnoviji napadi ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu: granica između digitalnih napada i fizičkih poremećaja sve više nestaje.
Rashladni sistemi su samo jedan primer.
Iste bezbednosne slabosti mogu da pogode industrijske peći, sisteme za upravljanje zgradama, postrojenja za preradu vode, proizvodne mašine i drugu povezanu infrastrukturu.
Opasnost ne dolazi samo od sofisticiranih napadača koji koriste napredni zlonamerni softver. Nedovoljno zaštićeni kontroleri i izloženi interfejsi za upravljanje mogu da omoguće relativno jednostavno ometanje ključnih operativnih procesa.
Značajne su i geopolitičke posledice. Istraga NPR-a otvorila je pitanja o mogućoj povezanosti pojedinih incidenata sa sabotažama koje sponzorišu države. Ipak, odgovornost još nije utvrđena, a evropski napadi nisu pouzdano povezani ni sa jednom vladom.
Za one koji rade na zaštiti sistema, identitet napadača nije najvažnije pitanje.
Mnogo važnije je zašto oprema koja upravlja ključnim fizičkim procesima i dalje ostaje izložena i ranjiva, uprkos ponovljenim upozorenjima.
U oktobru je upozoreno da bi sledeća meta sajber napada mogli da budu uređaji u našim kuhinjama.
Samo tri nedelje kasnije, napadi su se proširili širom Evrope.
Organizacije ne bi trebalo da čekaju još jedan talas kvarenja hrane, oštećenih kompresora ili zatvaranja prodavnica da bi shvatile da povezana oprema mora biti sastavni deo njihovih programa sajber bezbednosti.
Rashladni sistemi sada su deo površine za sajber napade i tako ih treba tretirati.
Izvor: Cybr.Sec.Media






