Šel želi da razvije ogromni plutajući vetropark na moru u Južnoj Koreji

Saradnja zemalja Baltičkog mora za razvoj energije vetra na moru

Litvanija, Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Letonija, Poljska i Švedska su učestvovale na Sastanku visokog nivoa za energetsku sigurnost Baltičkog mora 2024, čiji cilj je bio osiguranje kritične energetske infrastrukture na moru. Zemlja Baltičkog mora obavezale su se da što je pre moguće, dekarbonizuju svoje energetske sisteme, a takođe su izrazile otvorenost za saradnjom u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva i da ih zamene posebno konkurentnim i domaćin obnovljivim izvorima energije.

Kako bi se osigurala kritična energetska infrastruktura na moru, ministri osam zemalja Baltičkog mora usaglasili su se sa Deklaracijom iz Vilnjusa (eng Vilnius Declaration), dajući obećanje o bližoj saradnji na ovom pitanju.

Osam zemalja koje su učestvovale na Sastanku visokog nivoa za energetsku sigurnost Baltičkog mora 2024, jesu Litvanija, Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Letonija, Poljska i Švedska.

Zemlje su već krenule u brži razvoj energije vetra na moru i prenosnog kapaciteta. U 2023. godini osam zemalja se obavezalo da će povećati kapacitete ove energije u Baltičkom moru sa 3,1 GW , koliko je trenutno, na 19,6 GW do 2030. godine, navodi WindEurope.

Ovom Deklaracijom još jednom je potvrđena odlučnost zemalja da što brže implementiraju akcije navedene u EU Paketu vetra. Paket predlaže Akcioni plan za energiju vetra, kojim je postavljeno 15 akcija za jačanje evropske industrije energije vetra. Ove mere su strukturisane u šest ključnih stubova i oni su (1) ubrzanje primene kroz povećanju predvidivost i brže izdavanje dozvola, (2) poboljšan dizajn aukcije, (3) pristup finansijama, (4) stvaranje fer i konkurentnog međunarodnog okruženja, (5) veštine i (6) angažovanje industrije i obaveze država članica.

Zemlja Baltičkog mora obavezale su se da što je pre moguće, dekarbonizuju svoje energetske sisteme, a takođe su izrazile otvorenost za saradnjom u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva i da ih zamene posebno konkurentnim i domaćin obnovljivim izvorima energije. Ove zemlje priznale su potencijal koji ima vetar u Baltičkom moru za dekarbonizaciju, diverzifikaciju, elektrifikaciju i za proizvodnju obnovljivog vodonika.

Kako bi se otključao potencijal Baltičkog mora, potrebno je investicije usmeriti i na proširenje mreže i infrastrukture luka.

Prisećanja radi, u 2023. godini energija vetra u Evropskoj uniji činila je 19 odsto ukupno proizvedene električne energije, što dobar rezultat ali ju je za ostvarenje ciljeva koje je Evropska unija postavila za 2030. godinu, potrebno dodatno razvijati.

Izvor: Energetski portal

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti