Slovenija: Državnim merama ublaženi cenovni šokovi u energetici

Slovenija je merama Vlade 2022. godine neutralisala cenovni šok od poskupljenja električne energije za domaćinstva. Kada je reč o cenama gasa, državnim merama je udar ublažen, ali ne i otklonjen. Istovremeno, cene za privredu su znatno porasle, ali su i dalje ispod ivoa EU, navodi se u izveštaju Agencije za energetiku Slovenije.

Agencija za energetiku Slovenije je u uvodnom delu izveštaja o stanju energetike u 2022. godini sumirala postupanje države, odnosno prethodne i sadašnje vlade i većine u parlamentu. Prema procenama Agencije, da su izostale antidevalvacione mere, ukupan godišnji trošak snabdevanja električnom energijom u prošloj godini povećao bi se sa 615,20 evra na 793,60 evra.

Međutim, kada se uzmu u obzir ove mere, ukupni troškovi su prošle godine dostigli 617,20 evra, što znači da je zemlja uspela da neutrališe cenovni šok.

Znatne olakšice

Ako se iz obračuna izuzme mrežna naknada, čiju je plaćanje prethodna vlast zamrznula za period od 1. februara do 30. aprila, a to nije bila jedna od preporučenih mera Evropske komisije, olakšice su i dalje znatne, ali nema potpune neutralizacije. Ukupni godišnji trošak je, tako, povećan sa 365,80 evra na 420,50 evra u 2021. godini. Bez mera države taj iznos bi bio 518,70 evra.

U slučaju gasa, međutim, efekat državnih mera bio je mnogo manje izražen. Bez mera države, ukupni godišnji troškovi snabdevanja prirodnim gasom za domaćinstva porasli bi sa 527,60 evra na 810,40 evra. Međutim, kada se uzmu u obzir državne mere, prema računici agencije, dostignut je iznos od 731,80 evra.

Kako navodi Agencija, prosečna godišnja konačna cena za tipičnog potrošača u domaćinstvu smanjena je prošle godine za 0,5 odsto u odnosu na 2021. godinu. Dok je sam iznos za isporučenu energiju povećan za 27,8 odsto, cena je snižena za 16,4 odsto zbog niže ukupne cene mreže i nižeg PDV-a, akciza i nekih drugih dažbina.

Cene struje za kompanije

Drugačija je slika za prosečnu poslovnu potrošnju, gde je akcija države bila manje izražena, a konkretnije je usledila tek krajem godine. Konačna cena snabdevanja električnom energijom za prosečnu poslovnu potrošnju, koja obuhvata prosek cena prvog i drugog polugodišta bez PDV-a, bila je prošle godine viša za 81,5 odsto nego 2021. i dostigla je 177,60 evra po megavat-satu. Najviše je porasla za energetski intenzivnu industriju – za 118,2 odsto. Udruženja poslodavaca takođe redovno upozoravaju Vladu na visoke cene snabdevanja električnom energijom i pozivaju na dodatne mere. Država je za sada ograničila rast cena samo za mala i srednja preduzeća, dok drugima pomaže subvencijama.

Međutim, podaci evropskog statističkog zavoda Eurostat, koje je sumirala agencija, pokazuju da je u drugoj polovini prošle godine konačna cena snabdevanja električnom energijom za tipičnog poslovnog kupca u EU, sa potrošnjom od 20 do 500 megavat sati, bila 223,90 evra po megavatu, što je više nego u Sloveniji. Jeftinija struja nego u Sloveniji bila je u devet država članica (Austrija, Češka, Holandija, Švedska, Poljska, Luksemburg, Francuska, Malta i Finska).

Rang lista za domaćinstva

Prošle godine je slovenačka cena za poslovne korisnike dostigla 89 odsto proseka EU, što je za jedan procentni poen više nego 2021. i čak 10 procentnih poena manje nego 2020. godine.

Slovenija se još bolje kotira na rang listi konačnih cena snabdevanja električnom energijom za tipičnog potrošača-domaćinstvo, sa godišnjom potrošnjom od 2.500 do 5.000 kilovat sati. Sa cenom od 195,60 evra jeftinije od nje bilo je šest zemalja (Slovačka, Poljska, Hrvatska, Malta, Bugarska, Mađarska). Slovenačka cena za domaćinstva iznosila je prošle godine 55 odsto proseka EU, a godinu ranije 75 odsto.

Za privredu veće cene gasa.

Kada je reč o prirodnom gasu, prema računici Agencije za energetiku, prosečna cena u ponudama provajdera na tržištu za domaćinstva povećana je prošle godine za 41 odsto u odnosu na 2021. godinu. Konačna cena za tipično domaćinstvo povećana je za 44 odsto, s tim što je u drugoj polovini godine, uprkos uvedenoj regulativi, povećan u odnosu na prvih šest meseci. Prema proseku EU, to je iznosilo oko 80 odsto, a u susedstvu su cene bile znatno niže u – Mađarskoj i Hrvatskoj, a znatno više u Italiji i Austriji.

U međuvremenu, konačna cena za tipične poslovne korisnike porasla je prošle godine za 85,5 odsto i bila je tri odsto iznad proseka EU. U drugoj polovini prošle godine cena za poslovne korisnike bila je višestruko veća u Mađarskoj, gde je naglo porasla. U Austriji je cena za kompanije bila oko 10 odsto veća, u Italiji oko 30 odsto, dok je u Hrvatskoj bila za oko šest odsto manja.

Izvor: Radio Televizija Slovenija

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti