Slovenačka Vlada donela je uredbu o naknadi za pokriće indirektnih troškova, nastalih zbog troškova emisije gasova sa efektom staklene bašte. Potez je usledio nakon što je Evropska komisija prošle nedelje odobrila slovenačku šemu za ove naknade, vrednu 99,15 miliona evra. Potencijalnih korisnika ima između 10 i 25, saopštila je Kancelarija Vlade za komunikacije.
Refundacije će pokriti deo troškova energetski intenzivnih preduzeća za veće cene električne energije, koje su rezultat uticaja cena ugljenika na troškove proizvodnje električne energije. Na osnovu uredbe, korisnici će dobiti naknadu za pokriće indirektnih troškova za 2022, 2023. i 2024. godinu. Naknada će biti isplaćena za prethodnu godinu, a poslednja će biti 2025. godine.
Ekološki doprinos primalaca pomoći
Svaki primalac ove pomoći moraće da smanji svoj ugljenični otisak obezbeđivanjem najmanje 30 odsto električne energije koju koristi iz izvora sa niskim sadržajem ugljenika.
Osim toga, u roku od dve godine od dobijanja poslednje naknade, on će morati da u celosti izdvoji iznos naknade za projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na teritoriji Slovenije, za mere za poboljšanje energetske efikasnosti svog uređaja, ili za direktne ili indirektne ulaganja za smanjenje procesnih emisija gasova staklene bašte i emisija drugih zagađivača. Kako je saopštila Vlada, propis ima za cilj da pruži značajan doprinos dekarbonizaciji slovenačke industrije i postizanju klimatskih ciljeva.
Privredna Komora Slovenije
Usvajanjem uredbe zadovoljna je i Privredna komora Slovenije.
„Time se zapravo razbija desetogodišnji Gordijev čvor, kada slovenačka intenzivna industrija nije imala iste konkurentne uslove kao naši konkurenti drugde u Evropi, gde imaju ovu vrstu industrije“, rekla je generalna direktorka Komore Vesna Nahtigal.
I pored poziva Privredne komore, državnu pomoć́, koju su tada određivale evropske smernice, Slovenija nije prenela u svoj pravni sistem. Zbog toga su slovenačke energetski intenzivne kompanije u ovim godinama izgubile desetine miliona evra, uverena je Nahtigal.
„Zamislite gde bi Slovenija bila danas da su ove kompanije 10 godina dobijale ovu pomoć́“, naglasila je generalna direktorka Komore i dodala da je izuzetno ponosna na tim GZS-a i kompanije koje su se tri godine sa raznim ministrima borile da ostvare ovaj cilj.
Evropska regulativa
Na osnovu evropske direktive, potrebno je da države članice usvoje finansijske mere u korist sektora ili delova sektora koji su izloženi realnom riziku od pomeranja emisije ugljen-dioksida usled značajnih indirektnih troškova. Oni, zapravo, proizilaze iz troškova emisije gasova staklene bašte koji se prenose na cene struje.
Evropska komisija je postavila uslov da takve finansijske mere moraju biti u skladu sa pravilima državne pomoći i da ne izazivaju neopravdano narušavanje konkurencije na unutrašnjem tržištu.
Kako je podsetila Vlada, Slovenija još nije usvojila takve mere, iako Zakon o zaštiti životne sredine navodi da se sredstva iz fonda za klimatske promene, dobijena licitacijom prava na emisiju, mogu koristiti za pokrivanje indirektnih troškova zbog troškova emisije gasova staklene bašte. Zakonom se navodi i da Vlada utvrđuje način i uslove za dodelu naknade za pokriće indirektnih troškova u korist određenih sektora ili delova sektora koji su izloženi riziku istiskivanja emisije ugljen-dioksida i utvrđeni su odlukom EU kojom se utvrđuje sektori i delovi sektora za koje se smatra da su izloženi riziku pomeranja emisije ugljen-dioksida.
Izvor: N1 Slovenija






