Tržišni udeo najvećih proizvođača električne energije i gasa opada u većini zemalja Evropske unije od 2013. godine, kada je Evrostat počeo da prikuplja ove podatke.
Indikator tržišnog udela upućuje na to koliko energije najveća kompanija mreže opslužuje na jednom tržištu. Veći tržišni udeo ukazuje na monopolističko ili oligopolističko tržište.
Promenljivost tržišnog udela
Tržišni udeo najvećeg proizvođača električne energije na tržištu električne među zemljama EU varirao je u 2021. godini. Najveći udeo zabeležen je na Kipru (88%), zatim u Francuskoj (79%), Hrvatskoj (76%) i Estoniji (64%).
Na drugom kraju skale, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije bio je manji od 20% u četiri članice EU: Poljskoj, Litvaniji i Italiji (svi 17%) i Švedskoj (19%).
Najveći porast u Irskoj
Na godišnjem nivou, od 2020. do 2021. godine, najveći porast tržišnog udela zabeležen je u Irskoj (32%), dok je najveći pad zabeležen u Portugalu (-32%). Povećanje udela ukazuje na porast tržišne koncentracije, na primer, nakon spajanja velikih učesnika na tržištu. S druge strane, smanjenje udela govori o smanjenju koncentracije tržišta. Od ostalih zemalja EU, 15 je prijavilo promenu od 2020. do 2021. godine, koja je ispod 10%.
U poređenju sa 2013. godinom, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije u 2021. godini bio je manji u većini zemalja EU. Pad tržišnog udela kretao se od -39 procentnih poena (pp) u Luksemburgu (nakon liberalizacije tržišta električne energije) i -20 pp u Slovačkoj do -1 pp u Bugarskoj i -4 pp u Finskoj. Nasuprot tome, udeo je ostao stabilan u Švedskoj (19%) i Poljskoj (17%), dok se povećao u Mađarskoj (+10 pp), Rumuniji (+3 pp) i Španiji (+2 pp).
Smanjenje u 14 zemalja EU
Što se tiče uvoza i proizvodnje prirodnog gasa, najveći tržišni udeo – 100%, bio je u Estoniji, Malti i Švedskoj, gde je samo jedan entitet dominirao nacionalnom proizvodnjom i uvozom. U 2021, bruto raspoloživa energija iz prirodnog gasa iznosila je samo 2,3% ukupne količine u Švedskoj. Malta je malo tržište, pa se očekuje da bi jedan entitet mogao da pokrije potrebe tržišta.
Nasuprot tome, najveća kompanija za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa imala je najniži nivo prodora na tržište u Irskoj (22%) i Češkoj (23%).
Najveći pad tržišnog udela u Hrvatskoj
Na godišnjem niovu, od 2020. do 2021. godine, najveći pad tržišnog udela zabeležen je u Hrvatskoj (-45%) i u Češkoj (-38%). Broj glavnih kompanija koje uvoze ili proizvode prirodni gas za lokalno tržište porastao je sa pet na šest u Češkoj i sa tri na pet u Hrvatskoj.
U poređenju sa 2013. godinom, tržišni udeo najveće kompanije za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa smanjen je u 14 članica EU, prema dostupnim podacima iz 2021. godine. Najveći pad zabeležen je u Grčkoj (-61 pp), Letoniji (-54 pp) i Češkoj (-46 pp).
U međuvremenu, udeo je ostao isti u Švedskoj (100%), dok je do povećanja došlo u četiri članice EU: Litvaniji (+22 pp), Estoniji (+16 pp), Slovačkoj (+13 pp) i Belgiji (+7 pp).
Izvor: Eurostat
