Startovala Digitalna platforma za cirkularnu ekonomiju

PKS, UNDP i GIZ danas su obeležili start Digitalne platforme za cirkularnu ekonomija. Trenutno u Srbiji postoji nekoliko hiljada divljih deponija, koje zagađuju životnu sredinu, a razvoj industrije reciklaže otpada mogao bi da donese novih 30.000 radnih mesta do 2030. godine. Čak 33 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte može da se smanji cirkularnom ekonomijom.

Digitalna platforma za cirkularnu ekonomija (CE-HUB) pružaće podršku kompanijama kroz poslovne modele, primere dobre prakse i alate, kako bi lakše primenile cirkularni model poslovanja, smanjile ugljenični otisak u proizvodnim procesima i proizvodima i time zadržale konkurentnost na evropskom i međunarodnom tržištu, rečeno je na onlajn konferenciji povodom pokretanja ove platforme, koju su osnovale Privredna komora Srbije, UNDP i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

„CE- HUB predstavlja izvor znanja i aktivnosti namenjenih prvenstveno privredi Srbije, kako bi se okrenula zelenim investicijama“, rekao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, internacionalizaciju i usluge PKS na konferenciji na kojoj je učestvovalo više od 160 predstavnika kompanija, lokalne samouprave i institucija.

„Trenutno u Srbiji postoji nekoliko hiljada divljih deponija, koje zagađuju životnu sredinu, a razvoj industrije reciklaže otpada mogao bi da donese novih 30.000 radnih mesta do 2030. godine“, ukazao je Žarko Petrović, rukovodilac Sektora za vitalni razvoj UNDP.

Prema njegovim rečima, čak 33 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte može da se smanji cirkularnom ekonomijom – ponovnom upotrebom resursa, prenamenom, reciklažom materijala.

„UNDP godinama unazad podržava i finansira projekte kompanija u tranziciji na cirkularnu ekonomiju, kao što su Jugoimpeks i Sanikula. Imajući u vidu Zeleni evropski dogovor i novi klimatski strateški okvir Republike Srbije, upravo u cirkularnoj ekonomiji nalazi se prilika da ekonomiju učinimo zelenijom, otpornijom i održivijom”, rekao je Petrović.

Programski direktor za životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promena u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon istakao je da je ova platforma veoma važna za promovisanje cirkularne ekonomije u Srbiji. Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavlja dobar okvir, a u pripremi je i studija sa UNDP-om o zelenom finasiranju, koja će pomoći u definisanju alata za finansiranje zelenog poslovanja kompanija, naveo je.

„U prethodnoj godini su usvojena dva strateška dokumenta, koja imaju za cilj da poprave ambijent cirkularne ekonomije, jedan je predlog za definisanje konkretnih javnih politika u ovoj oblasti, a drugi je nova Strategija industrijske politike Srbije”, podsetio je Tomislav Knežević iz GIZ-a.

Marko Pećanac, savetnik za strana ulaganja u Kabinetu predsednika Republike Srbije pozvao je kompanije, posebno članice Zelene alijanse, da u saradnji sa PKS, predlože potencijalna rešenja, kako bi se što efikasnije rešile regulatorne prepreke i kako bi Srbija postala regionalni lider u ovoj oblasti.

„Predsednik i Vlada Republike Srbije daju punu podršku zelenoj tranziciji”, istakao je Pećanac.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS istakao je da će prelazak na cirkularnu ekonomiju povećati otpornost srpske ekonomije na klimatske promene, a BDP za jedan odsto.

„Da bi zelena tranzicija zaživela najbitniji je transfer znanja i pristup finansijama za kompanije“, rekao je Mitrović i dodao da će se aktivnosti CE-HUB-a fokusirati na saradnju sa zelenom alijansom i uvođenje „zelenih menadžera“, koji će se baviti cirkularnom ekonomijom u kompanijama.

Nenad Miščević, generalni direktor Nektar grupe je rekao da je ponosan što je kompanija na čijem je čelu jedan od osnivača Alijanse za zelenu transformaciju.

„Nektar je investirao više od sedam miliona evra u biogasno postrojenje u Bačkoj Palanci i postrojenje na biomasu u Vladičinom Hanu. Te investicije nam omogućavaju da organski otpad iz prerade voća i druge organske materije koristimo za proizvodnju zelene energije i organskog đubriva za naše plantaže voća“, rekao je Miščević i dodao da se ova kompanija obavezala da do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 20 odsto.

Predstavnici kompanija Bosis, Ball Packaging Europe i Strauss Adriatic najavili su intenzivnije aktivnosti na modernizaciji proizvodnih procesa, radi smanjenja ugljeničnog otiska proizvoda i većeg korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji.

Zelenu alijansu čine kompanije: Bosis d.o.o, Strauss Adriatic d.o.o, Ball Packaging, Division Visual Solutions d.o.o, Green Fusion Energy d.o.o, ElixirEnergy d.o.o, Coca Cola HBC Srbija d.o.o, Trayal Korporacija a.d, Avista-Oil d.o.o, Knjaz Miloš a.d, Esotron d.o.o, E-Reciklaža d.o.o, Nektar d.o.o, Bio Energo Partner MD d.o.o, Institut Eko privrede Stara Pazova, Stejpak d.o.o, JKP Toplana Šabac, Udruženje 3E, Cirekon d.o.o, Fabrika kartona Umka d.o.o, Naučno tehnološki park Niš i Polipak d.o.o.

Izvor: PKS

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti