Sve veći problem građevinskog otpada

Otpad je svaki materijal koji nije poželjan po merilima ljudi i koji se zato na različite načine odbacuje. Prosečna porodica u Evropi generiše oko dve tone otpada godišnje. Povećanjem broja ljudi i razvojem civilizacije otpad postaje sve važniji problem. Jedna vrsta otpada koja će u budućnosti predstavljati problem je građevinski otpad.

Na globalnom nivou svake godine se generiše oko dve milijarde tona otpada, a građevinska industrija ima veliki doprinos tome. Štaviše, potražnja za građevinskim materijalom raste uporedo sa stanovništvom i ekonomskim razvojem, a proizvodnja novih materijala za podršku ovom rastu troši i energiju i resurse.

143.8 miliona tona građevinkog otpada je tokom 2018. godine završilo na deponijama / Foto: Visual Capitalist

Sve više otpada na deponijama

Tužna istina je da se samo mala količina od građevinskih ostataka i otpada može ponovo iskoristiti ili prenameniti. Građevinski otpad i otpad od rušenja čini više od trećine ukupnog otpada koji se stvara u EU. Sadrži širok spektar materijala kao što su beton, cigla, drvo, staklo, metali i plastika. Uključuje sav otpad nastao izgradnjom i rušenjem objekata i infrastrukture, kao i planiranjem i održavanjem puteva.

Pa gde ovi materijali završavaju? U tabeli ispod je prikazana količina i vrsta građevinskog otpada u 2018. godini koji je zabeležila američka Agencija za zaštitu životne sredine.

Tabela: Količina i vrsta građevinskog otpada u 2018. godini, u milionima tona / Izvor: Visual Capitalist

143,8 miliona tona građevinskog otpada i otpada od rušenja završilo je na deponijama tokom 2018. godine. To je otpad koji se sastojao od mešavine materijala – drveta, betona i asfalta.

Beton je bio materijal koji se najčešće nalazio prenamenu, dok su ostali materijali poput asfaltne šindre prvenstveno slati na deponiju. U stvari, 86% ukupnog otpada od asfaltne šindre je odloženo na deponije u 2018. godini, gde se ne razgrađuje. Asfaltne šindre su materijal koji se nalazi na krovovima oko 75% domova u SAD i Kanadi.

Sve u svemu, prosečan dom u SAD može proizvesti oko 3-4 tone otpada tokom uobičajenog procesa renoviranja, kao što je rekonstrukcija krova.

Prednosti prenamene materijala

Ponovna namena materijala smanjuje otpad, a istovremeno je energetski i isplativa.

Globalno tržište asfalta raste, za koje se očekuje da će dostići 321,5 miliona dolara do 2027. godine. Kombinovana godišnja stopa rasta za ovo tržište iznosi 4,8% u poređenju sa 2020. godinom. Uz ovaj očekivani rast, prenamena asfaltne šindre nije samo velika poslovna prilika već́ i put ka smanjenju uticaja na životnu sredinu. Prenamenom materijala poput asfaltne šindre može se smanjiti otpad koji odlazi na deponije.

*Asfaltna šindra je vrsta zidne ili krovne šindre koja koristi asfalt za hidroizolaciju. To je jedan od najčešće korištenih krovnih pokrivača u Severnoj Americi jer ima relativno jeftinu cenu i prilično je jednostavan za instalaciju.

Izvor: Visual Capitalist

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti