Svet neće uskoro moći da se oslobodi uglja, piše CNBC.
„Ništa ne može uništiti ugalj,“ rekao je američki predsednik Donald Tramp na nedavnom Svetskom ekonomskom forumu. „Ni vreme, ni bomba.“
Američki izvoz uglja konstantno raste kako bi zadovoljio rastuću globalnu potražnju za ovim fosilnim gorivom, iako je njegova domaća potrošnja opala.
Pored toga, svetski kapaciteti uglja dostigli su novi rekord od skoro 2.175 gigavata u 2024. godini, pokazuju podaci Global Energy Monitor-a objavljeni 6. februara. Kapacitet uglja odnosi se na ukupnu snagu koja može biti proizvedena iz termoelektrana na ugalj.
„Globalni prelazak sa uglja ostaje izazovan, uglavnom zbog rastuće potražnje u Aziji, čak i dok Evropa i SAD beleže značajne padove u potrošnji uglja,“ rekla je Doroti Mei, menadžerka projekta Global Energy Monitor’s Global Coal Mine Tracker-a.
Očekuje se da će globalna potražnja za ugljem oboriti još jedan rekord od 8,77 milijardi tona u 2024. godini i da će ostati na sličnim nivoima do 2027. godine, predviđa Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Glavni krivci?
Kina je nedavno izvestila da su njeni uvozi uglja porasli za 14,4% i dostigli rekordni nivo u 2024. godini, dostižući 542,7 miliona metričkih tona u poređenju sa 474,42 miliona tona prethodne godine.
Druga najveća ekonomija na svetu je istovremeno i najveći potrošač uglja, odgovorna za više od 56% globalne potražnje u 2023. godini, pokazuju najnoviji podaci IEA.
Kineska strategija rekordnog skladištenja uglja u velikoj meri je usmerena na pripremu zemlje za potencijalne nestašice struje izazvane ekstremnim vremenskim uslovima. Hidroenergija, vetroelektrane i solarna energija činile su skoro 30% kineskog energetskog miksa u 2023. godini, pokazuju podaci energetske istraživačke organizacije Ember Energy.
„Kada proizvodnja hidroenergije opadne zbog nedovoljnih padavina, kineska vlada se često oslanja na ugalj kako bi obezbedila energetsku sigurnost. Pored toga, još jedna velika prepreka nije dostupnost infrastrukture za obnovljive izvore energije, već poteškoće u prenosu solarne i vetroenergije između provincija,“ rekla je Doroti Mei.
U Indiji su ekstremne vrućine izazvane klimatskim promenama dovele do rasta potražnje za energijom za hlađenje, dok se obnovljivi izvori energije ne razvijaju dovoljno brzo kako bi zadovoljili rastuće potrebe za strujom, rekla je Mei.
Fokus Indije na ekonomski i infrastrukturni razvoj takođe je povećao potrošnju cementa i čelika, industrija koje se u velikoj meri oslanjaju na ugalj, navode analitičari s kojima je razgovarao CNBC.
Potražnja za čelikom u Indiji će porasti za 8-9% u 2025. godini, nadmašujući druge ekonomije, zahvaljujući većem intenzitetu građevinskih radova u infrastrukturi i stambenom sektoru, pokazuju podaci konsultantske firme Crisil.
Još u decembru prošle godine, Indija je produžila direktivu za termoelektrane na uvozni ugalj da rade punim kapacitetom do 28. februara.
Međutim, to ne znači da Indija zanemaruje svoje ciljeve u vezi sa obnovljivom energijom. Zemlja je postavila ambiciozan cilj da do 2030. godine 50% svojih potreba za električnom energijom pokriva iz obnovljivih izvora. Napredak već postoji – prema podacima Ministarstva nove i obnovljive energije Indije, obnovljivi izvori su do oktobra prošle godine činili više od 46,3% energetskih kapaciteta zemlje.
Izvan Kine i Indije
Van Indije i Kine, druge vodeće zemlje koje grade nove termoelektrane na ugalj su Bangladeš, Indonezija i Vijetnam, beleži Global Energy Monitor.
Očekuje se da je Vijetnam prestigao Tajvan kao peti najveći uvoznik uglja na svetu, nakon što je zemlja prošle godine dostigla rekordni nivo uvoza uglja u više od jedne decenije.
Indonezijska proizvodnja uglja porasla je na oko 831 milion tona, oborivši novi rekord prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva energetike i mineralnih resursa Indonezije.
Udeo uglja u energetskom miksu Filipina u 2023. godini premašio je onaj u Kini, čineći ih zemljom koja se najviše oslanja na ugalj u jugoistočnoj Aziji, izvestio je Ember Energy.
„Postoji mali fokus na efikasnu upotrebu energije kada je ugalj tako jeftin,“ rekao je Dejv Džons, analitičar za električnu energiju u istraživačkoj organizaciji Ember Energy.
Snažna potražnja za ugljem u Aziji delimično je posledica rasta cena gasa nakon ruske invazije na Ukrajinu, budući da su mnogi veliki uvoznici termalnog uglja, poput Kine, Indije i Vijetnama, smanjili planove za izgradnju gasnih elektrana nakon porasta cena gasa, rekao je Jan Roper, strateg za sirovine u kompaniji Astris Advisory Japan KK.
Uticaj veštačke inteligencije
Očekuje se da će globalna potrošnja električne energije nastaviti da raste u 2025. godini, prema podacima IEA.
„Svetu je potrebno više energije i to odmah. Za rast globalne ekonomije potrebni su efikasni, isplativi i pouzdani izvori energije,“ rekao je Rob Tamel, viši portfolio menadžer u Tortoise Capital.
Veštačka inteligencija je takođe značajno uvećala svetske potrebe za energijom. Izveštaji pokazuju da će potražnja za energijom koju pokreću data centri širom sveta produžiti potrebu za ugljem.
„SAD, Kina i svet su u trci za superiornost u AI tehnologiji. Data centri su ogromni potrošači električne energije, što otežava povlačenje pouzdanih i pristupačnih izvora energije poput uglja,“ rekao je Tim Vinter, portfolio menadžer u Gabelli Funds.
Do 2030. godine, potrošnja električne energije u data centrima mogla bi premašiti 35 gigavata, što je više nego duplo u odnosu na 17 gigavata zabeleženih 2022. godine, pokazuje izveštaj Moody’s Ratings-a.
Da li je energetska tranzicija i dalje moguća?
Kako globalna potrošnja električne energije nastavlja da raste, sve više analitičara potvrđuje prognoze IEA da će potražnja za ugljem ostati na rekordnim nivoima.
Međutim, ukoliko zemlje ispune svoja obećanja o utrostručenju obnovljivih izvora energije do 2030. godine, potrošnja uglja mogla bi značajno da opadne u ovoj deceniji, rekao je Džons iz Ember Energy-ja.





