Svetske centralne banke finansiraju uništavanje prašume

Korporativne obveznice koje su kupile centralne banke u Velikoj Britaniji, SAD i državama članicama EU finansirale su kompanije koje se bave uništavanjem Amazona, a naučnici navode da je krčenje šuma možda prešlo tačku preokreta. Krčenje šuma za vreme mandata predsednika krajnje desnice Žairom Bolsonarom dostiglo je rekordnu vrednost u prvih sedam meseci ove godine. To je najnovija šokantna statistika nastala kao posledica toga što je predsednik zažmurio na ilegalne drvoseče, rančere i aktivne rudare u regionu.

Neke od najvećih svetskih centralnih banaka nesvesno pomažu u finansiranju giganta agrobiznisa angažovanih na uništavanju brazilskog Amazona, navodi se u izveštaju objavljenom u sredu.

Banka Engleske, Federalne rezerve SAD i Evropska centralna banka su među institucijama koje su kupile milione dolara u obveznicama koje su izdale kompanije povezane sa krčenjem šuma i otimanjem zemlje, navodi se u izveštaju nazvanom „Bankrolling Destruction“, koji je objavila grupa za ljudska prava Global Witness.

„Budući da ove programe garantuju odgovarajuće vlade u Velikoj Britaniji, SAD i državama članicama EU, to znači da poreski obveznici širom tih teritorija nesvesno preuzimaju kompanije koje se bave uništavanjem Amazonije i drugih prašuma“, navodi se u izveštaju.

Banke ovim potezima hteli da sačuvaju ekonomije svojih država

Banke kupuju korporativne obveznice koje su izdale velike kompanije u pokušaju da ubrizgaju likvidnost na finansijska tržišta kada privatni sektor nerado daje kredite. Poznate kao „programi kupovine imovine“, ove mere imaju za cilj smanjenje troškova zaduživanja kompanija i bile su u velikoj meri korišćene tokom pandemije kao način za jačanje ekonomija.

Neke od kompanija koje su prodale obveznice povezane su sa uništavanjem životne sredine, navodi se u izveštaju, a imenuju se Cargill Inc, Archer-Daniels-Midland Company (ADM) i Bunge Ltd Financial Corp, tri najveća agro-poslovna konglomerata koja posluju u Brazilu. .

Brazil je jedan od najvećih svetskih proizvođača ili izvoznika žitarica, kafe, soje, voća i drugih sirovina, a sve tri kompanije su se suočile sa prethodnim optužbama za prekršaje.

Osvrćući se na navode iz izveštaja Global Witnes, Cargill je rekao da je „posvećen okončanju krčenja šuma i konverzije u našim poljoprivrednim lancima snabdevanja“, a Bunge je naveo da je „posvećen da poštuje sve propise na lokalnom ili globalnom tržištu i da se pridržava  sopstvene stroge socijalno-ekološke politike”.

Ali centralne banke su bile te koje su snosile najveći teret kritike. „Od 2016. Banka Engleske je takođe kupila neotkriveni udeo u korporativnoj obveznici od 150 miliona funti koju je izdao Cargill Inc., a Evropska centralna banka je kupila neotkriveni iznos duga koji je izdala Bunge Finance Europe“, navodi se u izveštaju.

A samo u poslednje dve godine „Federalne rezerve SAD su zajedno kupile obveznice od 16 miliona dolara koje su izdale kompanije Archer-Daniels-Midland Company (ADM) Bunge Ltd Financial Corp i Cargill Inc.

Iz grupe Global Vitness su rekli da su Federalne rezerve „ugasile“ svoju šemu kupovine obveznica i da će Banka Engleske započeti isti proces ovog meseca.

Fed je saopštio da je usvojio politiku kao jednokratnu meru 2020. za očuvanje radnih mesta tokom globalne pandemije i da ne planira da to ponovo učini.

Banka Engleske saopštila je da je preduzela mere za smanjenje troškova pozajmljivanja za sve firme i da istakne da je podrška koja je data Cargill-u bila „izuzetno uski fokus“.

Krčenje šuma u Brazilu dostiglo je rekordnu vrednost u prvih sedam meseci ove godine

Evropska centralna banka je u međuvremenu saopštila da „ima za cilj postepeno dekarbonizaciju svojih korporativnih obveznica, na putu koji je usklađen sa ciljevima Pariskog sporazuma. U tom cilju, Evrosistem će usmeriti ove fondove ka emiterima sa boljim klimatskim performansama kroz reinvestiranje značajnih otkupa koji se očekuju u narednim godinama.

Međutim, Global Witness je rekao da je odbijanje banaka iz Velike Britanije i EU da objave vrednosti svojih udela u kompanijama stvorilo „nedostatak transparentnosti“.

„Kao supervizori privatnog finansijskog sektora, centralne banke moraju voditi primerom i usvojiti eksplicitnu politiku nulte krčenja šuma kao deo svog pristupa klimatskim promenama, uključujući oslobađanje od svih obveznica vezanih za krčenje šuma i veće ispitivanje prijetnje finansijskoj stabilnosti koja predstavlja krčenjem šuma i gubitkom biodiverziteta“, navodi se u izveštaju.

Izveštaj dolazi usred tekućeg razaranja u regionu Amazona, ogromnog područja koje pokriva delove devet različitih južnoameričkih zemalja i vitalnog ponora ugljenika koji apsorbuje emisije koje izazivaju klimatsku krizu.

Krčenje šuma pod predsednikom krajnje desnice Žairom Bolsonarom dostiglo je rekordnu vrednost u prvih sedam meseci ove godine, što je najnovija šokantna statistika pod predsednikom koji je zažmurio na ilegalne drvoseče, rančere i rudare aktivne u regionu.

Već je 26% Amazona posečeno, a neki delovi su prošli prekretnicu kada su se ranije bujne šume pretvorile u suvu savanu, navodi se u izveštaju koji su početkom septembra objavili naučnici i domorodačke organizacije.

Izvor: The Guardian

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti