aktuelno

How the Great Ones Do It (1): The Triumph of Geographical-Resource Pragmatism and Sovereignty over Ideological Uniformity

This is the first in a series of articles under the title „How the Great Ones Do It,“ in which I will attempt—through the analysis of various regulatory and techno-economic approaches to the planning and execution of the national production mix, as well as approaches to power system engineering in general—to highlight their advantages and disadvantages, and to point out the direction toward which the European, and concurrently the Serbian, power system should strive. By taking the single best element from each of these two examples—the US and the EU—we have ultimately arrived at the best possible answer for Europe, and for every individual nation on the continent, on how and where to go next in the future.

Čitaj Još »

Kako to rade veliki (1): Trijumf geografsko-resursnog pragmatizma i suverenizma nad ideološkim uniformizmom

Ovo je prvi u nizu tekstova u serijalu Kako to rade veliki, u kojem ću pokušati da, kroz analizu razlićitih regulatorno, tehno-ekonomskih pristupa planiranju i realizaciji nacionalnog proizvodnog miksa i uopšte pristupa sistemskoj elektroenergetici, ukažem na dobre i loše strane istih, kao i na smer kojem bi trebalo da teži evropski, ujedno i srpski elektroenergetski sistem. Uzeli smo po jedno dobro rešenje iz primera SAD i EU i na kraju došli do po Evropu i svaku državu u Evropi, najboljeg mogućeg odgovora na kako i kuda dalje u budućnosti.

Čitaj Još »

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena

Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

Čitaj Još »

15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija

Od 21. do 25. septembar 2026. Na Kopaoniku će biti održano 15. Savetovanje o elektrodistributivnim mrežama – CIRED Srbija koji organizuje Srpski nacionalni komitet CIRED Srbija uz podršku međunarodne konferencije za elektrodistribuciju CIRED. Očekuje se učešće više od 800 inženjera iz Srbije i regiona, biće prezentovano više od 90 naučno-stručnih radova, a učšće je već najavilo više od 50 kompanija. Generalni pokrovitelj Savetovanja je Elektrodistribucija Srbije a pokrovitelji su Elektroprivreda Srbije, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS i Elektromreža Srbije.

Čitaj Još »

Dunav presušio – demagogija teče

Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Čitaj Još »

Štab za vanredne situacije: Srbija za sada samo štedi struju i vodu

Situacija nije naivna, ali nije ni zabrinjavajuća u toj meri. Svi su dobili zadatke. Stanovništvo u ovom trenutku neće trpeti, ali ostaje preporuka i molba da racionalno trošimo naše resurse. Apelujem na građane da racionalno troše vodu i električnu energija, s obzirom na to da vodostaj diktira proizvodnju struje na nivou đerdapskih hidroelektrana, rekao je premijer Đuro Macut nakon Štaba za vanredne situacije, koja je sazvana zbog visokih temperatura i situacija sa vodostajem reka u zemlji.

Čitaj Još »

Oksfam: Velike naftne kompanije udvostručuju zaradu – treba da plate porez na profit

Nova analiza akademskih podataka koju je sproveo Oksfam, objavljena u časopisu Nature, pokazuje da su emisije BP, Ševrona, EksonMobila, Šela i TotalEnerdžisa bile dovoljne da izazovu jedan od četiri toplotna talasa prijavljena širom sveta između 2000. i 2023. godine. Oksfam procenjuje da bi porez na profit najvećih korporacija fosilnih goriva mogao da prikupi do 400 milijardi dolara globalno u prvoj godini, dovoljno da pokrije godišnje troškove prilagođavanja klimatskim promenama na globalnom jugu. Dodatni porez na višak profita svih korporacija mogao bi da generiše do 681 milijardu dolara globalno.

Čitaj Još »

Klasične hidroelektrane mogu postati reverzibilne

Ako se pored postojećih hidroeletrane (koja nije reverzibilna) naknadno dograde pumpe koje će da vraćaju deo vode (koja je protekla kroz turbine) u gornje akumulaciono jezero, možemo klasičnu hidroelektranu da pretvorimo u delimično reverzibilnu hidroelektranu. Tako bi se sa manje novca i za kraće vreme postigne isti efekat reverzibilnosti kao i efekat koji treba da donese RHE Đerdap 3. Dogradnja delimične reverzibilnosti na postojeće klasične hidroelektrane predstavljalo bi daleko bolje tehničko rešenje od investiranja u baterije i baterijske sisteme.

Čitaj Još »

Srbija i Rumunija počinju realizaciju projekta RHE Đerdap 3

Potpisan je Memorandum o razumevanju između Srbije i Rumunije o izgradnji RHE Đerdap 3. Već završene preliminarne studije i analize. Srbija ove godine izradu dokumentacije a zajednička radna grupa formirana sa rumunskom stranom obezbeđuje redovnu razmenu informacija i tehničkih podataka značajnih za realizaciju projekta. Projekat RHE Đerdap 3 razvija se u skladu sa Sporazumom o strateškoj saradnji u oblasti energetike između Srbije i SAD.

Čitaj Još »

Država Srbija ima mogućnost za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara

Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava član 8, država Srbija je, takođe, imala pravo, a to parvo ima i danas, da uputi takozvanu dobrovoljnu ponudu za preuzimanje akcija NIS-a od ostalih akcionara. To znači od Gaspromnjefta i od manjinskoih akcionara. Da je to učinjeno onda bi imali jasan i zvaničan odgovor Gasproma – da li hoće da proda akcije ili ne. Takođe, verujem da bi značajan broj malih akcionara (njih pet do 8%) bio spreman da proda akcije NIS-a državi po prihvatljivoj ceni. Na taj način država bi i bez ustupaka MOL-a od 5% akcija mogla da dođe do 35, a možda i do 40% vlasništva u NIS-u.

Čitaj Još »

Kako je Kina izgradila energetski sistem koji je svetu sada potreban

Kineska 25-godišnja težnja ka domaćoj elektrifikaciji imala je nenamerni efekat davanja veće otpornosti na posledice zatvaranja Ormuskog moreuza. Kineske politike su dokazale da je smanjenje emisija moguće. Ali šire pitanje je kako druge nacije mogu da odgovore na ovo. Ovo je bila tema Godišnji sastanak novih šampiona Annual Meeting of the New Champions Svetskog ekonomskog foruma, poznatom i kao Letnji Davos, u Kini od 23. do 25. juna, piše Kajzer Kuo, autor Svetski ekonomski forum i voditelj podkasta Sinica.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti